PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 24.01.

BLAGO

Comoara, 2015.
17:30 sati



Comoara, 2015. Corneliu Porumboiu, 89 min. RO/FR
Scenarij:
Corneliu Porumboiu
Uloge: Cuzin Toma, Adrian Purcarescu, Corneliu Cozmei, Cristina Toma
   33-godišnji Costi vodi miran život. Noću uspavljuje svog šestogodišnjeg sina čitajući mu priče. Omiljena mu je ona o Robinu Hoodu. Costi sebe vidi kao heroja – borca za ljudska prava i branitelja potlačenih.  Jedne ga večeri iznenada posjećuje njegov susjed i otkriva mu tajnu o blagu koje je zakopano u vrtu njegovog bake i djeda. Ako Costi uzme detektor metala i pomogne mu pronaći blago, dat će mu polovicu pronađenog. Njih dvojica imaju jedan vikend da lociraju blago. Usprkos brojnim preprekama, Costi ne želi biti obeshrabren. Za svoju suprugu i sina, on je pravi heroj, i nitko i ništa ga neće zaustaviti.
   Rumunjski film je izuzetno živ i diverzificiran i iz filma u film ne samo da se održava, nego i odlazi na nove teritorije. „Comoara“ neće tu donijeti nešto nevjerovatno novo i impozantno, ali će svejedno biti sasvim pristojan dodatak rumunjskom stilu i rumunjskoj kinematografiji. Preporuka fanovima. Ostali će se zabaviti smijući se svojoj i tuđoj, općebalkanskoj muci. A nije ni to loš mehanizam obrane... (www.film-na-dan.blogspot)
   Athens Panorama of European Cinema 2015. FIPRESCI Prize / Best Film
   Cairo International Film Festival 2015. Best Film, Best Screenplay
   Cannes Film Festival 2015. Un Certain Regard / A Certain Talent Prize
   Hamburg Film Festival 2015. Critics Award
   International Cinephile Society 2016. Best Picture Not Released in 2015
   Transilvania International Film Festival 2015. Best Romanian Film
http://www.imdb.com/title/tt4515684/

CRNE PTICE

Črne ptice, 1967.
20:00 sati



(EVROPSKI) FILMSKI KLUB UTORKOM
Črne ptice, 1967. Eduard Galić, 92 min. HR
Scenarij:
Grgo Gamulin
Uloge: Voja Mirić, Fabijan Šovagović, Ivan Šubić, Vanja Drach, Ivo Serdar, Rade Šerbedžija, Relja Bašić
   Pred kraj Drugog svjetskog rata ustaški upravitelji zatvora, suočeni s partizanskom ofenzivom, namjeravaju likvidirati partizanske zatvorenike. Zatvorenici počnu planirati bijeg…
   Desetljećima zaboravljene „Crne ptice“ jedini je dugometražni igrani kinofilm Eduarda Galića - nastao je na marginama nezavisne filmske produkcije, kao film na hrvatskom jeziku u slovenskoj proizvodnji. Gledajući danas „Crne ptice“, prije svega vidimo film koji se sasvim uklapa u procvat modernističkih i autorskih poetika u jugoslavenskom novom filmu druge polovice 1960-ih, u svim rasponima od naturalizma crnog talasa do ekspresionizma slovenske črne serije, preko hrvatskoga diskretnog modernizma kao međuzone. Premda lokalna publika lako prepoznaje izvanfilmske reference, sam filmski svijet što ga gledamo na ekranu apstrahiran je, ritualiziran i formaliziran, u svojevrsnoj korelaciji ultimativnog zločina – Holokausta – koji prikazuje. Tako je Galić ostvario možda najbolji debi hrvatske kinematografije, s jedne strane klasični film bijega, s druge strane poetski film stanja, s treće strane zastrašujuća meditacija o ratnom zločinu, pri čemu bestjelesno oko što lebdi nad svijetom filma kao da priziva sve poznate teorijske rasprave o ne/prikazivosti Holokausta i etičnosti filmske slike. (Tomislav Šakić)
   Dragulj ‘Crne ptice’ zaživjele su 43 godine nakon što su snimljene. Šerbedžija je u njima odigrao prvu veliku filmsku ulogu, a Šovagović zvuči upravo proročanski.. (Nenad Polimac, Jutarnji List)

http://www.imdb.com/title/tt0061530/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-tv/crne-ptice-nepoznati-film-ede-galica-o-ustasama-senzacija-na-sff-u/2308196/
http://www.archive.subversivefestival.com/subff2010/index_direkt_det.php?tekst_id=218&menu_id=35&sm_id=37&sd_id=80&spd=1

SRIJEDA / 25.01.

KLAN

El Clan, 2016.
17:30 sati



El Clan, 2016. Pablo Trapero, 98 min. ARG/E
Scenarij:
Pablo Trapero
Uloge: Guillermo Francella, Peter Lanzani, Lili Popovich, Antonia Bengoechea, Gastón Cocchiarale, Stefanía Koessl
   Najgledaniji argentinski film svih vremena donosi istinitu priču o obitelji Puccio iz kvarta San Isidro u Buenos Airesu koja je ranih 80-tih godina zgrtala novac otmicama i otkupninama bogatih sugrađana, najčešće njihovih sinova, kćeri ili majki...
   Radi se o holivudski raskošnom filmu, svojevrsnoj provokativnoj sagi koja se provlači kroz 10 godina povijesti ove obitelji a uz to je bogata motivima posljednjih godina argentinske vojne diktature i ranih dana povratka u demokraciju. Puccio je naizgled sasvim obična, normalna te u društvu poštovana obitelj. Otac vodi dućan, majka Epifania radi kao učiteljica, a stariji sin Alejandro uspješna je ragbijaška zvijezda i pripadnik nacionalnog tima s vlastitim biznisom prodaje opreme za surfanje. Ipak, tajna koju skrivaju dokazuje da stvarnost često nadilazi svaku fikciju...
   To je priča koja me neobično dirnula. Kad sam je prvi put čuo, imao sam četrnaest godina. Priča se razvijala tijekom mnogo godina i vijesti o tome što se dešavalo u toj kući dolazile su postupno. Kad sam odlučio raditi film, što se poklopilo s tridesetom godišnjicom ovog događaja, morao sam početi ispočetka i započeti vlastito istraživanje. Bilo je jako teško pronaći sve detalje o onome što se događalo. Mnogo smo se družili s članovima obitelji žrtava, proučavali mnogobrojne fotografije s kojih smo pokušali »skinuti« njihov govor tijela i ponašanja. Rezonirali smo kao detektivi, pokušavajući otkriti što više detalja o tim osobama. Posao je bio težak i kompleksan, ali nadasve zanimljiv i sve je to bio veliki izazov u koji je bila uključena čitava filmska ekipa. Obitelji žrtava mnogo su nam pomogle, iako je za njih bilo vrlo bolno govoriti o onome što su proživjeli. U filmu smo – točno prema njihovim riječima – rekonstruirali scene u kojima se vidi način na koji se plaćala otkupnina... (redatelj, Pablo Trapero)
   Mogu se povući paralele između „Klana“ i klasika mafijaških drama u režiji Coppole, Scorsesea i de Palme. Nije tu stvar samo teme (uvijek se nekako pojavljuje motiv lojalnosti kriminalnoj i biološkoj obitelji), čak ni mehanike (uspon i pad je ono što očekujemo), koliko izražajnih sredstava, osjećaja za detalj i za period. Kao i Coppola, Trapero bira priču koja će ujediniti biološku i kriminalnu obitelj. Kao i Scorsese, on pazi na detalje vezane za period, od televizijskog programa, preko muzike (posebno obratite pažnju na to), do modnih detalja. Kao i de Palma, napet je, političan i nudi širu sliku... (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)

   Academy of Motion Picture Arts & Sciences of Argentina 2015. Best Cinematography, New Actor, Art Direction, Costume Design, Sound
   Goya Awards 2016. Best Iberoamerican Film
   Premios Fénix 2016. Best Actor, Sound
   SESC Film Festival, Brazil 2016. Critics Award / Best Foreign Actor
   The Platino Awards for Iberoamerican Cinema 2016. Best Actor
   Toronto International Film Festival 2015. Platform Prize - Honorable Mention
   Venice Film Festival 2015. Silver Lion / Best Director
http://www.imdb.com/title/tt4411504/?ref_=fn_al_tt_1

 

BLAGO

Comoara, 2015.
20:00 sati



Comoara, 2015. Corneliu Porumboiu, 89 min. RO/FR
Scenarij:
Corneliu Porumboiu
Uloge: Cuzin Toma, Adrian Purcarescu, Corneliu Cozmei, Cristina Toma
   33-godišnji Costi vodi miran život. Noću uspavljuje svog šestogodišnjeg sina čitajući mu priče. Omiljena mu je ona o Robinu Hoodu. Costi sebe vidi kao heroja – borca za ljudska prava i branitelja potlačenih.  Jedne ga večeri iznenada posjećuje njegov susjed i otkriva mu tajnu o blagu koje je zakopano u vrtu njegovog bake i djeda. Ako Costi uzme detektor metala i pomogne mu pronaći blago, dat će mu polovicu pronađenog. Njih dvojica imaju jedan vikend da lociraju blago. Usprkos brojnim preprekama, Costi ne želi biti obeshrabren. Za svoju suprugu i sina, on je pravi heroj, i nitko i ništa ga neće zaustaviti.
   Rumunjski film je izuzetno živ i diverzificiran i iz filma u film ne samo da se održava, nego i odlazi na nove teritorije. „Comoara“ neće tu donijeti nešto nevjerovatno novo i impozantno, ali će svejedno biti sasvim pristojan dodatak rumunjskom stilu i rumunjskoj kinematografiji. Preporuka fanovima. Ostali će se zabaviti smijući se svojoj i tuđoj, općebalkanskoj muci. A nije ni to loš mehanizam obrane... (www.film-na-dan.blogspot)
   Athens Panorama of European Cinema 2015. FIPRESCI Prize / Best Film
   Cairo International Film Festival 2015. Best Film, Best Screenplay
   Cannes Film Festival 2015. Un Certain Regard / A Certain Talent Prize
   Hamburg Film Festival 2015. Critics Award
   International Cinephile Society 2016. Best Picture Not Released in 2015
   Transilvania International Film Festival 2015. Best Romanian Film
http://www.imdb.com/title/tt4515684/

ČETVRTAK / 26.01.

AMERICAN HONEY

American Honey, 2016.
17:00 sati



American Honey, 2016. Andrea Arnold, 163 min. UK/USA
Scenarij:
Andrea Arnold
Uloge: Sasha Lane, Shia LaBeouf, Riley Keough
   Četvrti film nagrađivane britanske redateljice Andree Arnold smion je uvid u supkulturu mladih američkih marginalaca baziran na stvarnom iskustvu.
   'American Honey' je dinamična, lirska odiseja u kojoj skupina razuzdanih adolescenata putuje srednjezapadnom Amerikom baveći se prodajom časopisa. Zasićena teškim životom, mlada Star bježi od svoje disfunkcionalne obitelji i pridružuje se grupi mladih putujućih trgovaca. Ondje se zaljubljuje u Jakea, kojeg glumi ekscentrični Shia LeBeouf, a uskoro i prigrljuje njihov otpadnički način života obilježen tulumarenjem, kršenjem zakona i beskonačnim kretanjem...
   Tinejdžeri su podvukli crtu, ostavili prošlost iza sebe i krenuli slijediti snove. Važna im je sadašnjost i budućnost, prošlost ih je ionako natjerala na promjenu... "American Honey" traje više od 160 minuta. No film se gleda bez ikakvog napora; zapravo i ne sjećam se kada sam film s toliko minuta pogledao s većim interesom. Sati gledanja proletjeli su. Film ima vrlo dobar soundtrack, ekipa je često raspjevana. Ništa čudno; ipak je riječ o tinejdžerima. "American Honey",  dobitnik je nagrade žirija na ovogodišnjem filmskom festivalu u Cannesu. Ništa čudno; trosatna priča o odrastanju, slobodi i svakodnevici američkih tinejdžera jedan je od filmova godine... (Tihomir Polančec, tipo-goodtalking.blogspot.hr)
   „Snažno, uznemirujuće iskustvo koje otvara oči!“ (Marko Stojiljković, monitor.hr)
   „Film u vrijeme bitnika putovanja Sjedinjenim Američkim Državama shvaćala su se kao potraga za vlastitom dušom. Te odiseje bile su natopljene alkoholom i psihodeličnim supstancijama. Droga i alkohol još su tu, no danas tinejdžeri u filmu ’American Honey’ putuju kako bi zaradili sitnu lovu i pobjegli iz razorenih domova, kupeći mrvice koje im je neoliberalizam ostavio. Nadrealna atmosfera u filmu britanske autorice Andree Arnold u simbiozi je s naturalističkim slikama američkih megalopolisa i gradića te autentičnim prikazima izgubljene mladeži koju besprijekorno tumače većinom naturščici. Takva projekcija ’obećane zemlje’ utjelovljena je i u liku mlade debitantice Sashe Lane čije je tijelo puno tetovaža u kontrastu sa sanjivim očima i gracioznim kretnjama srne. Putujuća družina organizirana je poput primordijalnog plemena, a vezivno su joj tkivo, osim narkotika, hip-hop i country-glazba. Američki je san mrtav, no zato je ‘American Honey’ najbolji film prikazan u Hrvatskoj 2016... (Luka Fišić, lider.hr)

   Atlanta Film Critics Society Awards 2016. Best Ensemble
   Baja International Film Festival 2016. Premio Cinemex
   British Independent Film Awards 2016. Best British Independent Film, Director, Actress, Cinematography
   Cannes Film Festival 2016. Jury Prize / Andrea Arnold
   Cannes Film Festival 2016. Prize of the Ecumenical Jury - Special Mention
   Seville European Film Festival 2016. Best Cinematography
   Stockholm Film Festival 2016. FIPRESCI Prize
   Women Film Critics Circle Awards 2016. Adrienne Shelly Award
http://www.imdb.com/title/tt3721936/?ref_=ttawd_awd_tt    

KOMUNA

Kollektivet / The Commune, 2016.
20:00 sati



Kollektivet / The Commune, 2016. Thomas Vinterberg,111 min. DK/S/NL
Scenarij:
Tobias Lindholm, Thomas Vinterberg
Uloge: Ulrich Thomsen, Fares Fares, Trine Dyrholm
   Akademski par, Erik i Ana, i njihova kći Freja, useljavaju u naslijeđenu kuću u predgrađu Helerupa...  U početku je Erikova ideja da se kuća proda jer je ne može održavati, ali Anna dolazi na ideju da bi bilo bolje umjesto toga pozvati ljude i osnovati komunu, što bi održavanje učinilo podnošljivijim, a usput bi malo začinilo njihov stabilni, ali pomalo ohlađeni i ustajali odnos. Erik nije oduševljen idejom ali..
   Fokusirajući se na malu obitelj, film nas poziva u san jedne prave zajednice. Vidjet ćemo kućne sastanke, večere i zabave. Tu je prijateljstvo, ljubav, obitelj i prava zajednica pod jednim krovom. Međutim, kada se Erikova ljubavnica useli, sve se mijenja...

   Vinterberg se komunom kao takvom bavi vrlo malo i diskretno, uglavnom kreirajući začudnu, ali sentimentalnu i toplu atmosferu koristeći prigušeno osvjetljenje i glazbenu podlogu domaćih i stranih hitova iz tog perioda. Neki od pod-zapleta su melodramatični, neki simpatični, ali često banalni, a odnosi između mnoštva sporednih likova su samo skicirani, bez nekakve dubine. Upadljivo je odsustvo rasprave o dinamici moći u jednoj takvoj neformalnoj zajednici, nešto  što se nameće kao tema kada su ovakvi filmovi u pitanju. Film se, više nego komunom, bavi posljedicama takvog života na njene osnivače. Zajednički imenitelj je strah od starenja i kod Erika i kod Anne. Ona ga je iz straha od starenja ubijedila da pokrenu komunu, on je iz straha od starenja i gubitka moći u vlastitoj kući našao drugu, mlađu žensku. Ona je iz ideala i straha od gubitka pokušala takvo stanje prihvatiti, ali on je sad suočen sa svom silom strahova od gubitka, pa sjedi na dvije stolice. Komuna postaje bojno polje na kojem se prelamaju najrazličitiji interesi, prije svega njih dvoje, odnosno troje u ljubavnom trokutu, ali i ostalih ukućana koji su se navikli na financijski vrlo ugodan život u zajednici... (Marko Stojiljković, monitor.hr)
   Berlin International Film Festival 2016. Najbolja glumica
http://www.imdb.com/title/tt3082854/?ref_=fn_al_tt_1

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Seminar "NOVI ZAKON O JAVNOJ NABAVI" – novosti i promjene od 1.1.2017. godine u sustavu javne nabave održat će se 23. siječnja 2017. godine u Centru za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata.

U tijeku su upisi za seminar "Pripreme za studij arhitekture". Početak 25.02.2017. u 9.00 sati.

Novi termini početka ŠKOLE CRTANJA I SLIKANJA.
Škola za odrasle započinje 
u četvrtak, 26.01.2017. u 17:00 sati, a za djecu u petak, 27.01.2017. u 17:00 sati. 

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

POMOĆNIK/ICA U NASTAVI U RADI S UČENICIMA S TEŠKOĆAMA

Program osposobljavanja za zanimanje Pomoćnik/ica u nastavi u radi s učenicima s teškoćama započinje u ponedjeljak 06.03.2017. u 10.00 sati. Upisi su u tijeku.