PROGRAM KINOTEKE

SRIJEDA / 18.10.

VICTORIA

Victoria, 2016.
17:30 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3
Victoria, 2016. Justine Triet, 97 min. FR
Scenarij:
Thomas Lévy-Lasne, Justine Triet
Uloge: Virginie Efira, Vincent Lacoste, Melvil Poupaud
   Tridesetogodišnja Victoria je prelijepa i uspješna pravnica iz Pariza, koja je uz to i velika radoholičarka i ovisnica o seksu. Victoria odlazi na vjenčanje gdje susreće svog bivšeg muža, bivšeg dilera droge i svog privlačnog, ali nepopularnog prijatelja Vinceta. Victoria se osjeća u potpunosti razapeta između pritisaka sa obje strane te je na rubu je nervnog sloma. Tijekom vremena Victoria ipak ponovo otkriva svoje želje i doživljava novu ljubav.
http://www.imdb.com/title/tt5078214/?ref_=fn_tt_tt_7

KAOS

Kaos, 1984.
20:00 sati



CIKLUS BRAĆE TAVIANI:
Kaos, 1984. Paolo & Vittorio Taviani 188 min. IT/FR
Scenarij:
Paolo Taviani, Vittorio Taviani, Tonino Guerra (prema pričama Luigija Pirandella)
Uloge: Margarita Lozano, Orazio Torrisi, Carlo Cartier, Biagio Barone, Laura Mollica
   Omnibus od četiri priče i epiloga koji se događaju na Siciliji u 19. stoljeću. Majka žudi za vijestima od sinova koji su prije četrnaest godina odselili u Ameriku, a ne može se povezati ni sa sinom koji je ostao uz nju. Mlada seljanka sazna da joj suprug svakog punog mjeseca poludi te potraži pomoć rođaka, ali završi s njime u krevetu. Bogataš potraži zanatliju da mu popravi razbijen ćup za maslinovo ulje, no taj zaglavi u popravljenoj posudi. Seljani od zemljoposjednika pokušavaju dobiti dopuštenje za izgradnju groblja. U epilogu, autor priča, Luigi Pirandello razgovara s duhom svoje preminule majke...
http://www.imdb.com/title/tt0087537/?ref_=fn_tt_tt_3
http://kinotuskanac.hr/article/braca-taviani-kreativnoscu-protiv-starenja

ČETVRTAK / 19.10.

ZBOGOM, PRVA LJUBAVI

Un Amour de Jeunesse, 2011.
17:30 sati



RENDEZ VOUS AU CINEMA 3:
Un Amour de Jeunesse, 2011. Mia Hansen-Love, 110 min. FR/DE
Scenarij
: Mia Hansen-Love
Uloge: Lola Créton, Sebastian Urzendowsky, Magne-Havard Brekke
   Petnaestogodišnjakinja otkriva zanos, radosti i boli prve ljubavi sa starijim tinejdžerom. Iako je svi uvjeravaju da će patnja za prvom ljubavi proći brzo, godinama nakon velikog prekida Lola ne može zaboraviti svoju prvu ljubav i nastaviti dalje...
   Prvo što treba spomenuti je Lola Créton, srce i duša filma. Bijele puti, kovrčave kose, nepravilnog nosa i savršenog tijela, devetnaestogodišnjakinja je to kojoj vjeruješ: da ima petnaest, devetnaest i dvadeset tri godine života u filmu kroz tri faze u kojima ju pratimo, da nosi svoje srce na rukavu i da je tako krhka; tako željna ljubavi. A, opet, najveće zasluge što gledamo mladu Lolu pripadaju redateljici Hansen-Love koja ju je odabrala, nadahnutoj autorici koja krije još scenarističko-redateljskih rješenja. Da ne bih otkrivao previše, samo ću vam reći da obratite pažnju na kontrast dana i mraka, tj. Camilline i Sullivanove prošlosti i sadašnjosti, ponor njihovih razlika predstavljen kroz njihovu različitu interpretaciju jednog francuskog filma i svu silu suptilno postavljenih pitanja o muško-ženskim vezama i svemu onomu što je vezano uz njih. Glazbena podloga je minimizirana, no kad se pojavi, pojavi se na pravim mjestima i uhu je ugodna kao što je oku ugodan prizor dvoje prelijepih ljubavnika. Melankolija curi s ekrana... (Marin Mihalj / www.fak.hr)
http://www.imdb.com/title/tt1618447/?ref_=fn_al_tt_1

KRATKI IZLET

Kratki izlet, 2017. (POBJEDNIK PULE 2017.)
20:00 sati



EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
2017. Igor Bezinović, 75 min. HR POBJEDNIK PULE!
Scenarij:
Igor Bezinović, Ante Zlatko Stolica prema knjizi 'Kratki izlet' Antuna Šoljana
Uloge: Ante Zlatko Stolica, Mladen Vujčić, Željko Beljan, Iva Ivšić, Marko Aksentijević, Martina Burulic, Josip Visković
   "Nadahnuta  i moderna egzistencijalistička alegorija koja nenametljivo raste iz kadra u kadar. Poput junaka Bezinovićeva filma koji se odluče za avanturu traganja za starom Gradinom koja navodno krije rijetke ljepote i gledatelj koji se odvaži zaroniti u ovaj film susrest će se s osobitim i širokim spoznajama. Vrsna križanja fikcije i dokumentarizma, nadogradnje konkretnoga apstraktnim, a realnoga nadrealnim", stoji u objašnjenju žirija Pulskog festivala koji je filmu dodijelio Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
   Hibrid dokumentarnog filma i fikcije koji prati Stolu, mladića u kasnim dvadesetima koji ljeto provodi u Istri, tulumareći po festivalima. Jednoga dana susreće svog znanca Roka, koji njega i nekolicinu ostalih poznanika nagovara da mu se pridruže u potrazi za obližnjim samostanom sa srednjovjekovnim freskama. No nakon što im se pokvari autobus a oni se putem izgube, njihov kratki izlet prerast će u alegorijsko putovanje u nepoznato.
   Riječ je o šarmantnom i laganom filmu ceste o Stoli, mladiću koji boravi u kampu Motovunskog filmskog festivala, gdje slučajno upoznaje nekolicinu ljudi s kojima preživljava vruće festivalske dane i neprospavane noći. I kad osjeti laganu frustraciju tom kamperskom rutinom, on susreće svog poznanika Roka, koji im predlaže da se upute jedno jutro prema samostanu s freskama, za koji ni sam nije siguran gdje se nalazi. Popraćena duhovitom naracijom glavnoga junaka, priča slijedi besciljno lutanje grupice novopečenih prijatelja šumama i napuštenim selima nakon nesretnog kvara na autobusu. Ono po čemu se film ističe jest format snimke, koji nije standardni filmski, već odavno zaboravljeni praiskonski 4:3, što „Kratkome izletu“ daje poseban šarm. Glumačka izvedba je nonšalantna i prirodna, te s nestajanjem članova ekspedicijske ekipe komično se opisuju međuljudski odnosi na festivalima – hrpica stranaca najednom se sprijateljuje, dok ih povezuje vreva, ritam glazbe i bljeskovi stroboskopa, pa čak se i zaljubljuju, no po festivalu sve mine i ljudi netragom nestaju, bez povoda, bez želje za nastavkom prijateljstva, i s velikom šansom da se više nikada neće susresti... (Rahela Vušković/ Blog mladih filmofila)
   Bezinović tipuje na besciljnost i izgubljenost još jedne generacije u vječnom raskoraku na nerazdvojivoj relaciji putovanje-destinacija i potrazi za utopijom osvjetljenom šibicama za potpaljivanje marihuane i blic-svjetlima partyja. Jedan, dva, tri, četiri… (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Budžetski skroman, ali sa bogatom i slojevitom pričom, sa osebujnim i atipično razvijanim likovima, te vrlo precizan u egzekuciji, „Kratki izlet“ Igora Bezinovića je film vrijedan više gledanja i vraćanja svakih nekoliko godina. Film je svjetsku premijeru imao na festivalu u Rotterdamu, u sekciji “Bright Future”, a na “domaćem terenu” za sada je prikazan u Puli, gdje je osvojio Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film, te u Motovunu gde je dijelom i snimljen. Očekuje se regularna distribucija u Hrvatskoj, makar ograničena na art i gradska kina. Sitni detalji u filmu su naprosto briljantni, poput odstupanja između onoga što čujemo iz naracije i onoga što vidimo na ekranu i dizajna zvuka koji ambijentalne šumove iz prirode reže povremenim provalama glasne etno-muzike. „Kratki izlet“ možda ne dobacuje do nivoa remek-djela, ali je svakako više od sigurnog i solidnog debitantskog ostvarenja. Zapravo, prilično je impresivno filmsko djelo. (Marko Stojiljković, www.lupiga.com)
   “Kratki izlet” nikome nije ništa oduzeo, ali tko zna od kada se nije dogodilo da neki film na Puli bude toliko neočekivano, a tako zasluženo nagrađen. Gotovo da bi se moglo reći kako je samo takva gesta žirija dostojna ljepote i cjelovitosti ovoga filma... (Miljenko Jergović, Jutarnji List)
   "Nisam ni pomišljao da mogu dobiti glavnu nagradu na Festivalu i jako sam sretan što je žiri prepoznao moju ideju da napravim drugačiji film nego što se uglavnom sada prave u Hrvatskoj. " (Igor Bezinović)
   Svejedno sam bio iznenađen jer sam bio uvjeren da nagrada ide filmu Hane Jušić ‘Ne gledaj mi u pijat’, koji je kompletan film, koji gotovo unisono prepoznaje i struka i publika, dok je naš film svojevrsni eksces i iznenađenje u hrvatskom kontekstu. Nagrada Haninom filmu bi svakako bila puno manje iznenađenje... (Igor Bezinović / intervju u Novostima)

   Pula 2017. – Velika zlatna arena za najbolji film; Zlatna arena za oblikovanje zvuka (Martin Semenčić)
   Filmski festival Andreja Tarkovskog Zerkalo 2017. – najbolji redatelj; nagrada Voice
   Festival europskog filma Palić 2017. – posebno priznanje
   Splitski filmski festival – Međunarodni festival novog filma 2017. – posebno priznanje
http://www.imdb.com/title/tt6352604/

EVROPSKI DAN ART (NEZAVISNIH) KINA:
https://artcinemaday.org/en/index

 

PETAK / 20.10.

ZEMLJA TAME

17:30 sati



Darkland / Underverden, 2017. Fenar Ahmad, 112 min. DK
Scenarij:
Fenar Ahmad, Adam August
Uloge: Dar Salim, Stine Fischer Christensen, Ali Sivandi, Anis Alobaldi
   Zaid je uspješan kirurg i živi u lijepom stanu sa svojom trudnom djevojkom. Jedne noći Zaidov mlađi brat, Yasin, pokuca na njihova vrata i traži novac. No Zaid odbija. Nekoliko dana kasnije Yasina napadaju, a zatim i ubiju. Budući da policija nije od velike pomoći, Zaid osjeća da mora sam pronaći krivca i kreće u misiju eliminacije kriminalnih bandi u Kopenhagenu. Prerušava se i ulazi u podzemni svijet kriminala. No Zaidova uporna borba imat će ozbiljne posljedice za njega i njegovu obitelj, pa mora odlučiti je li cijena osvete ipak previsoka?
   Redatelj i scenarist Fenar Ahmad priznao je da je njegovo vlastito životno iskustvo bila inspiracija za ovaj film. Naime, njegov je brat također 'upao' u slične nevolje... Iskustvo kako spasiti vlastitog brata koji je upao u nevolje, priznao je Fenar, 'ostrugao' je s vlastite kože i ispleo 'scenarij'...
   „Zemlja tame“ ove je godine u Danskoj potukla sve rekorde gledanosti, a šuška se i da je najpotentniji danski kandidat za Oscara. „Ovo je najimpresivniji danski triler od Pushera“, „Ovo je je nešto sasvim novo u danskoj kinematografiji.“, „Jedan od najboljih filmova 2017., ako ne i najbolji“, 'tepaju' mu oduševljeni Danci. Režirao ga je Fenar Ahmad, koji je u 'elegantnu' Dansku stigao kao irački izbjeglica, odakle vjerojatno i mračne teme. Kritičarska pera hvale Ahmadovu 'snažnu filmsku viziju' i 'izražen osjećaj za vizualno', kao i talent da iz posve skromnog budžeta i produkcijskih uvjeta iznese i više nego dobar film dostojan pažnje...
http://www.imdb.com/title/tt5431082/

GLASNIJE OD ORUŽJA

20:00 sati



Glasnije od oružja, 2017. Miroslav Sikavica, 86 min. HR
Scenarij:
Miroslav Sikavica
   Dokumentarni film o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača.
   Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije.
   Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.
   U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.
   Dok se zapadnim svijetom širio grunge, Nirvana izdavala album “Never Mind”, a njihov “Smells Like Teen Spirit” osvajao mlade diljem svijeta, zagrebački tinejdžer Sikavica, tad, na početku rata, 16-godišnjak, raste bombardiran domoljubnim budnicama. “One su bile prirodni zvuk toga vremena, s jedne strane me to obilježilo… nisam ljut na to vrijeme, upisano je u mene, ne mogu od toga pobjeći, niti bih htio. Živo se sjećam tih pjesama, više-manje sam se, kopajući po arhivama, i danas mogao sjetiti skoro svakog stiha.” Puno je Sikavici, u neku ruku mentorski, pomogao producent Nenad Puhovski, među ostalim usmjerio ga je da zadrži neutralan stav, da pusti drugima, a sam se suzdrži od komentara. “Danas je lako zauzeti stav iz neke sarkastične, ironične, kritičke ili pak navijačke perspektive, ništa od toga nisam htio, bilo mi je stalo da napravimo film u kojem neću nametnuti kut gledanja na stvari, nego ostaviti ljudima da sami zaključuju. Zanimljivo je da su glazbenici različitih političkih orijentacija čitali film na način na koji su željeli čitati i svi su u njemu vidjeli nešto pozitivno, što mi je ukazalo da imamo dobar film.” (Karmela Devčić, Jutarnji List)
   Jednako intenzivno kao što su onda osjećali potrebu pisati takvu glazbu, gotovo svi autori s kojima je razgovarao, danas kažu da su - razočarani stanjem u društvu i državi, daleko su danas od toga da bi mogli skladati domoljubne pjesme.
   Vrijednosti Sikavičinog uratka leže negdje drugdje. Ponajprije, dobili smo dokument jednog vremena, naizgled sasvim otrgnutog, sastavljenog od arhiva, found footagea i razgovora sa akterima. Drugo, kad nam stvari djeluju i potpuno bizarno, Sikavica nikog ne osuđuje. Njegov modalitet je onaj Helmuta Brennera koji se, baveći se jednim drugim vremenom, u Music als Waffe, zapitao o političkom djelovanju glazbe i dolazi li to djelovanje iz glazbe same, postoje li neke poruke koje su imanentne djelu ili je razumijevanje poruke pitanje interpretacije koja – ovisno o stajalištu svakog pojedinca – donosi različite rezultate? Taj modalitet ostavlja mogućnost da viđeno u Glasnije od oružja doživimo i individualno i kolektivno, i angažirano, i oportunistički, i kao dane ponosa i slave ili kao nešto čega se valja stidjeti. I to bez obzira na generacije koje će pogledati film. (Ivan Žaknić, HRT Blog)

 

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

13.
LIST.
UPISI U TIJEKU!

U tijeku su upisi u radionice za djecu i odrasle.

Započinjemo s osposobljavanjem za zanimanje Pomoćnik/ica u nastavi u radi s učenicima s teškoćama. Prijave na info@zlatnavrata.hr, 021361524 ili u Dioklecijanovoj 7.

Najšarmantniji nespretnjakovići prvi put na velikom ekranu! Pušu 40 svjećica na rođendanskoj torti i vraćaju nas u djetinjstvo.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

JAVNA NABAVA - USAVRŠAVANJE

Osobe koje posjeduju važeći certifikat u području javne nabave obnavljaju certifikat pohađanjem programa usavršavanja u ukupnom trajanju od najmanje 32 nastavna sata u razdoblju od tri godine od datuma početka valjanosti certifikata.