PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 17.05.

POD UDAROM ZAKONA

Down by Law, 1986.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Down by Law, 1986. Jim Jarmusch, 107 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Tom Waits, John Lurie, Roberto Benigni, Nicoletta Braschi, Ellen Barkin
   Radijski DJ Zack, kojem su podmetnuli ubojstvo, svodnik Jack, kojem su podmetnuli maloljetnicu i talijanski emigrant Roberto, koji je slučajno ubio čovjeka biljarskom kuglom, završe u istoj ćeliji u zatvoru. Mračni i šutljivi Zack i Jack na početku jedva trpe brbljavog Talijana koji jedva natuca engleski no situacija se bitno mijenja kada shvate da Roberto ima plan bijega iz zatvora. Uspijevaju pobjeći podzemnim tunelima te se nađu u nepreglednim, maglovitim močvarama Louisiane. Odluče se razdvojiti kako bi svatko krenuo svojim putem...
   Po dramskim elementima moglo bi se reći da je u pitanju krimić, Waitsa uhapse jer je vozio ukradeni auto s lešom u prtljažniku, Lurieu su također podmetnuli prekršaj, a najdobroćudniji među njima Benigni jedini je uistinu ubojica. Jarmusch, međutim, izbjegava žanrovske konotacije, on snima ono što bi drugi izostavili a izostavlja sve što bi komercijalni redatelj naglasio, bijeg iz zatvora kod njega se pretvara u sprdačinu, ali zato vješto slaže metaforične poante. (Nenad Polimac, JL)
   Jarmusch kreće od solidne priče kako bi ju rastavio na trenutke između, one s kojima ostali ne znaju što bi i smatraju ih suvišnima. Njegova iskrenost i jednostavnost redovito sugeriraju mnogo više nego isforsirana kompleksnost na koju smo inače navikli. Njegov je filmski jezik elementaran i vizualno u skladu s konceptom filma, glazba bitan graditelj ambijenta, a glumci, kao i on, svestrani umjetnici i osobenjaci za koje je konkretna uloga upravo i napisana. Jarmuscheve su priče ispražnjene, gotovo banalne, ali nikad isprazne, nikad bez značenja. On nam ga sam pak ne nameće jer ni on ne zna sve odgovore, već nam ostavlja slobodu za osobni doživljaj. Ili naprosto opušteno uživanje u njihovoj dopadljivoj izvrsnosti. (Karla Kovačević / ziher.hr)
   Smiješan, originalan i potpuno filmski, „Down by Law“ predstavlja Jima Jarmuscha u njegovom najzahvalnijem i najzanimljivijem obliku. (konsenzus / rotten tomattoes)
   Po mom mišljenju Jarmuschov najveći film, sadrži sjajne izvedbe triju glavnih uloga (osobito Toma Waitsa koji je jedan od mojih omiljenih umjetnika) i prekrasne crno-bijele snimke New Orleansa i zaljeva Louisiane. (Graham J / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0090967/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

PRIJATELJI EDDIE COYLEA

The Friends of Eddie Coyle, 1973.
20:00 sati



PODCIJENJENI NEZAVISNI AMERIČKI FILM 70-TIH
The Friends of Eddie Coyle, 1973. Peter Yates, 102 min.
Scenarij:
Paul Monash po istoimenom romanu Georgea V. Higginsa iz 1970.
Uloge: Robert Mitchum, Peter Boyle, Richard Jordan, Steven Keats
   Eddie Coyle, sitni gangster iz Bostona koji, nakon što je uhapšen prilikom krijumčarenja oružja, pristaje na ponudu federalnih vlasti i postaje doušnik. Radnja prikazuje kako se pri tome ponaša neoprezno, te na sebe dovlači sumnju drugih pripadnika irskoameričke mafije, uključujući najboljeg prijatelja.
   Krimić Georgea V. Higginsa „Prijatelji Eddieja Coylea“ dobro je prihvaćen od strane kritičara i javnosti, s pričom o bostonskom kriminalnom miljeu, u čijem fokusu je čovjek koji izdaje svoje kompanjone kriminalce kako bi sebi i obitelji omogućio bolji život. Higgins je počeo pisati početkom desetljeća, a kvalitete njegove grube proze, oskudnog stila i izravnog pristupa privukli su pozornost producenta Paula Monasha, koji je otkupio prava na roman. Higgins nije dobio priliku adaptirati vlastiti roman za ekran, jer je sam Monash odlučio napisati scenarij.
   Zahvaljujući Mitchumovoj glumi, snažnoj priči i uglađenoj režiji, "Eddie Coyle" je iznenađujuće zanimljiva studija karaktera. (GJ Fleming / Orlando Sentinel)
   Jedan od najboljih gangsterskih filmova 1970-ih, zadivljujuća je priča o lošim životima i odanosti, predstavljena s redateljevim zaštitnim znakom autentičnosti i naturalizma, te izvanrednim nizom izvedbi, predvođenih nikad boljim Mitchumum. (eurekavideo.co.uk)
   Eddie Coyle stvoren je za Mitchuma: umoran sredovječni čovjek, ali čvrst i ponosan; čovjek koji je prečesto u životu bio povrijeđen da ne poštuje bol; čovjek koji će sve riskirati da zaštiti vlastiti teritorij. (Roger Ebert)
   On je majstor tišine. Njegova je jača strana neizbrisiv identitet. Jednostavnim prisustvom, Mitchum može učiniti da gotovo svaki drugi glumac izgleda poput rupa na ekranu. (redatelj David Lean)
   On stvarno izgleda dobro kao Eddie Coyle. Kad su ga prvi put razmatrali za ulogu, bio sam malo zatečen. Jednostavno, nisam mislio na njega. Ne znam na koga sam mislio, ako sam na ikoga, ali to nije bio Mitchum. Međutim, kada ga vidite u tom djelu, to je nevjerojatno. On je jednostavno savršen. (George V. Higgins)

https://www.imdb.com/title/tt0070077/?ref_=nv_sr_srsg_0

   U Americi su 70-e godine bile ispunjene (danas) klasičnim autorskim filmovima, međutim, mnogi su naslovi prošli ispod radara. Najkraće, nepravedno zanemareni. U sjeni zvučnijih radova istih autora, pomicali su filmske kanone poput slavnijeg „novog hollywooda“ (Altman, Scorsese, Cimino, Carpenter, Milius, Boorman...), dovoljno kvalitetni da bi ih označili kao radikalnije od mainstream filmova.

SRIJEDA / 18.05.

NOĆ NA ZEMLJI

Night on Earth, 1991.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Night on Earth, 1991. Jim Jarmusch, 129 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Gena Rowlands, Winona Ryder, Armin Mueller-Stahl, Giancarlo Esposito, Rosie Perez, Isaach De Bankolé, Béatrice Dalle, Roberto Benigni
   Omnibus od pet priča čije se radnje događaju u taksiju, ali u različitim svjetskim gradovima. Ljudi različitog karaktera, zanimanja i namjera sjedaju u taksi te, vozeći se, kroz konverzaciju otkrivaju dio sebe dok kadrovima prolaze gradske vedute, avenije, ulice, svjetleće reklame... Razgovori između taksi vozača i putnika o bitnim i nebitnim stvarima odvijaju se na različitim jezicima u pet svjetskih metropola: Los Angelesu, New Yorku, Parizu, Rimu i Helsinkiju. I dok je u Los Angelesu večer tek pala, u Helsinkiju već stiže zora.
   „Noć na zemlji“ završni je film prve faze opusa Jima Jarmuscha, nakon koje će se upustiti u eksperimentiranje žanrovima vesterna, gangsterskog filma i trilera. Film je to u kojem se eksplicitno dovodi u središte jedan od njegovih omiljenih motiva – komunikacija, odnosno problemi u komunikaciji, na individualnoj i kolektivnoj razini. (Tuškanac)
   Iako će možda trebati neko vrijeme da shvatite Jarmuschovu suštinu, držite se; do trenutka kad Tom Waits „zareži“ svoj lijepi, završni valcer preko špice, Jarmusch nam je pokazao trenutke koje većina filmaša uopće ne primjećuje. (Geoff Andrew / Time Out)
   Zabavan, prodoran, šaljiv i tužan film. (Malcolm Johnson / Hartford Courant)
   Jim Jarmusch razumije ljudska bića. Kako ja to vidim, proživio je svoj život promatrajući ih; zauvijek fasciniran stvarima koje govore, načinima na koji se kreću i kako razmišljaju. Rođeni filmaš; svoj opći interes za čovječanstvo donosi na ekran s puno strasti. To je ono što radi od "Stranger Than Paradise" i "Mystery Train"; i to je ono što on radi u "Noći na zemlji", mom osobnom favoritu ovog redatelja. (Ryan M / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0102536/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

TAJANSTVENI VLAK

Mystery Train, 1989.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Mystery Train, 1989. Jim Jarmusch, 110 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Masatoshi Nagase, Yûki Kudô, Screamin' Jay Hawkins, Nicoletta Braschi, Elizabeth Bracco, Joe Strummer, Rick Aviles, Steve Buscemi
   „Tajanstveni vlak“ Jarmuschev je omnibus iz 1989. godine. Tri priče povezane su mjestom radnje - zapušteni hotel u Memphisu u kojem se pojavljuje duh Elvisa Presleya. U prvoj priči mladi japanski par iz Yokohame putuje u Memphis, u drugoj udovica talijanskog mafijaša provodi noć u Memphisu dijeleći sobu s pričljivom Dee Dee te treća priča prati Dee Deeinog muža kojeg je napustila i koji se s prijateljem opija u baru. Zaustavi se u trgovini da nabavi još alkohola, ustrijeli prodavača te bježi s dvojicom prijatelja...
   „Mystery Train“ je meditacija o noći i prolaznosti, o rhythm-and-bluesu i Memphisu, film koji dolazi kamufliran kao špil od tri priče. Poput svojih prethodnika  izvlači suptilnu, prozirnu ljepotu iz najsirovijih materijala. (Lucy Sante, američka spisateljica i kritičarka)
   Za Jarmuscha je noć atmosferičnija od dana, stoga je ovaj film atmosfere omotao njezinim mekanim ruhom. Noć je, usto, manje užurbana od dana. A Jarmuschu se u “Tajanstvenom vlaku“ nikud se ne žuri. Film koji je definirao pojam “jarmuschovski“ giba se brzinom umornog vlaka koji je ušao u naseljeno područje i približava se stanici. (Marko Njegić, SD)
   Potpuni, fascinantni užitak. To je najbolja stvar koju je gospodin Jarmusch učinio do sada. (Vincent Canby / New York Times)
   Najbolja stvar u vezi s „Tajanstvenim vlakom“ to što vas vodi u Ameriku za koju smatrate da biste trebali sami pronaći, ako ste samo znali gdje treba tražiti. (Roger Ebert)
   „Tajanstveni vlak“ bio mi je najkompliciraniji film za napisati i snimiti, jer sam imao velik broj ljudi s kojima sam želio surađivati, to jest koje sam imao na umu dok sam pisao scenarij inspiriran književnim nasljeđem Jeffreyja Chausera, talijanskim epizodičnim filmovima i japanskim filmovima o duhovima. (Jim Jarmusch)

https://www.imdb.com/title/tt0097940/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

ČETVRTAK / 19.05.

MRTAV ČOVJEK

Dead Man, 1995.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Dead Man, 1995. Jim Jarmusch, 121 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Johnny Depp, Gary Farmer, Lance Henriksen, Michael Wincott, John Hurt, Robert Mitchum, Crispin Glover
    Stigavši u, za čovjeka s istoka, prilično negostoljubiv gradić doznaje da je zakasnio i da je njegovo radno mjesto već odavno popunjeno. Ne pomaže ni razgovor s vlasnikom Johnom Dickinsonom, pa je Blake u velikoj nevolji, jer je u putovanje uložio gotovo svu ušteđevinu. Pomogne uličnoj prodavačici cvijeća, a ona ga pozove k sebi. No, kada ih njezin zaručnik zatekne u krevetu, želeći ubiti Blakea, pogodi ženu, a njega rani. Blake ga na to ubije i bježi. Sljedeći dan probudi se iz nesvijesti dok mu Indijanac po imenu Nobody liječi ranu...
   Revizionističkim vesternom „Mrtav čovjek“, u kojemu je mit o američkoj granici podvrgnut brojnim inverzijama te poništenju metafizičkim putovanjem u smrt, počinje nova etapa u opusu Jima Jarmuscha, obilježena filmovima sumorna i liričnija ugođaja, meditativne i onostrane sugestije. (Tuškanac)
   Posegnuvši za žanrovskom ikonografijom vesterna te mistično-romantičarskom baštinom engleskog pjesnika Williama Blakea, djelomice napuštajući narativnu strukturu prijašnjih filmova, ali ne i svoje temeljne preokupacije, Jarmusch meta-žanrovskom subverzijom pretvara američku 'granicu' u predvorje pakla, a mit o njezinu osvajanju u metafizičko putovanje u smrt. (Diana Nenadić / HFS)
   "Mrtav čovjek" ostaje njegovo remek-djelo, onirično putovanje po Divljem Zapadu s junakom po imenu William Blake, prekrasnom Müllerovom fotografijom, snenom glazbom Neila Younga, neočekivanim prizorima nasilja i glumačkom postavom u kojoj su Johnny Depp, Robert Mitchum (njegova zadnja filmska uloga), Billy Bob Thornton i Iggy Pop. (Nenad Polimac / JL)
   Jedan od najboljih filmova 1990-ih. (AO Scott / The New York Times)
  „Mrtav čovjek“ je elegična filmska poema koja istražuje sramotnu povijest zloće i rasizma naše zemlje. (David Harris / Spectrum Culture)

https://www.imdb.com/title/tt0112817/?ref_=nv_sr_srsg_3
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

 

NOĆ NA ZEMLJI

Night on Earth, 1991.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Night on Earth, 1991. Jim Jarmusch, 129 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Gena Rowlands, Winona Ryder, Armin Mueller-Stahl, Giancarlo Esposito, Rosie Perez, Isaach De Bankolé, Béatrice Dalle, Roberto Benigni
   Omnibus od pet priča čije se radnje događaju u taksiju, ali u različitim svjetskim gradovima. Ljudi različitog karaktera, zanimanja i namjera sjedaju u taksi te, vozeći se, kroz konverzaciju otkrivaju dio sebe dok kadrovima prolaze gradske vedute, avenije, ulice, svjetleće reklame... Razgovori između taksi vozača i putnika o bitnim i nebitnim stvarima odvijaju se na različitim jezicima u pet svjetskih metropola: Los Angelesu, New Yorku, Parizu, Rimu i Helsinkiju. I dok je u Los Angelesu večer tek pala, u Helsinkiju već stiže zora.
   „Noć na zemlji“ završni je film prve faze opusa Jima Jarmuscha, nakon koje će se upustiti u eksperimentiranje žanrovima vesterna, gangsterskog filma i trilera. Film je to u kojem se eksplicitno dovodi u središte jedan od njegovih omiljenih motiva – komunikacija, odnosno problemi u komunikaciji, na individualnoj i kolektivnoj razini. (Tuškanac)
   Iako će možda trebati neko vrijeme da shvatite Jarmuschovu suštinu, držite se; do trenutka kad Tom Waits „zareži“ svoj lijepi, završni valcer preko špice, Jarmusch nam je pokazao trenutke koje većina filmaša uopće ne primjećuje. (Geoff Andrew / Time Out)
   Zabavan, prodoran, šaljiv i tužan film. (Malcolm Johnson / Hartford Courant)
   Jim Jarmusch razumije ljudska bića. Kako ja to vidim, proživio je svoj život promatrajući ih; zauvijek fasciniran stvarima koje govore, načinima na koji se kreću i kako razmišljaju. Rođeni filmaš; svoj opći interes za čovječanstvo donosi na ekran s puno strasti. To je ono što radi od "Stranger Than Paradise" i "Mystery Train"; i to je ono što on radi u "Noći na zemlji", mom osobnom favoritu ovog redatelja. (Ryan M / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0102536/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

HULU i Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata nastavljaju ovogodišnju suradnju na području suvremene umjetnosti  projektom ''Era presvlačenja paukova'' umjetnice Teute Gatolin.   
Izložba se otvara u srijedu 11.05. u 20:00 sati u izložbenom prostoru Loggia, a može se pogledati do 29.5. 2022.. Ulaz je slobodan.

Datum objave: 09.05.2022.

Specijalistički program javne nabave održat će se od 16. do 20. svibnja 2022. (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 13.5.2022.

Datum objave: 04.04.2022.

U okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatski zavod za zapošljavanje od 1. travnja, 2022. započinju s provedbom obrazovanja putem sustava vaučera.

U Centru Zlatna vrata, u sklopu obrazovanja putem modela vaučera, mogu se pohađati programi za stjecanje mikrokvalifikacije INTERNETSKI MARKETING I BRENDIRANJE i DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJE.

Datum objave: 30.03.2022.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA