Världens vackraste pojke, 2021. Kristina Lindström, Kristian Petri, 93 min. SE / DE / FR
   1970. godine redatelj Luchino Visconti proputovao je Europu u potrazi za savršenim dječakom dostojnim predstavljana apsolutne ljepote u njegovom novom filmu, adaptaciji romana 'Smrt u Veneciji' Thomasa Manna. U Stockholmu otkriva Björna Andrésena, sramežljivog 15-godišnjaka koji će uz Viscontija preko noći steći međunarodnu slavu. Björn provodi kratak, ali intenzivan dio svoje mladosti između Lida u Veneciji, Londona, filmskog festivala u Cannesu i dalekog Japana. Sada, pedeset godina nakon premijere „Smrti u Veneciji“, Björn nas vodi na izvanredno putovanje sačinjeno od osobnih uspomena, filmske povijesti, zvjezdane prašine i tragičnih događaja.
   Očarao je ne samo Dirka Bogardea nego cijeli svijet svojom ljepotom, ali prije svega svojom karizmom, svojim izgledom. Njegova uloga je nijema, ali je ispunjava nedokučivošću. Kontrast između nekad i sada ne može biti veći. U sadašnjosti, Björn Andrésen živi u bijedi i prijeti mu deložacija sve dok ga njegova djevojka Jessica ne spasi u posljednjem trenutku. Sada u "Najljepšem dječaku na svijetu" Björn Andrésen može ispričati vlastitim riječima, lijepo i elokventno, kako je moglo proći tako loše, nadopunjeno filmovima i audio snimkama iz njegova djetinjstva na kojima ga možete vidjeti kako savršeno svira klavir. Zapravo, želio se baviti glazbom, a ne glumom. (www.svd.se)
   „Najljepši dječak na svijetu“ postaje neka vrsta filmsko-povijesnog dodatka koji, kroz osobno, otvara etička pitanja koja okružuju produkciju i posljedice djela. (ng.se)
   Najljepši dječak na svijetu' je srceparajuće istraživanje bezvremenskog idola i težine njegova uspjeha. (rogerebert.com)
   Dirljiva, melankolična studija o starenju pod svjetlima sve slabijih reflektora. (Guy Lodge / Attitude)
   Pronicljivo i snažno istraživanje slave za kojom se nikad nije tragalo, ljepote dovedene i prodane i obiteljskog života koji je ostao slomljen tragedijom. (Cinerama)
https://www.imdb.com/title/tt8801666/?ref_=fn_al_tt_1

Morte a Venezia, 1971. Luchino Visconti, 130 min. IT/US
Scenarij: Luchino Visconti prema romanu Thomasa Manna
Uloge: Dirk Bogarde, Björn Andresen, Silvana Mangano, Romolo Valli, Mark Burns, Marisa Berenson
   Adaptacija romana Thomasa Mana o avangardnom kompozitoru koji dolazi u Veneciju ne bi li prebrodio osobnu i umjetničku krizu.
   Djelo koje impresionira likovnošću (snimatelj Pasqualino De Santis) i sugestivno ostvarenom atmosferom Venecije zaražene kolerom od koje umire i glavni junak (Dirk Bogarde), pisac koji kao svoje »zbogom životu« doživljava sentimentalno nagnuće prema prelijepom dječaku.Meditativna ispovijed čovjeka na kraju života, svih nada i očekivanja, kojemu ovaj zadnji »bljesak«, nevini dječak koji ga i ne zapaža, olakšava smrt. (filmska.lzmk.hr)
   U ovom bezvremenskom djelu Visconti predložak Thomasa Manna upotpunjuje referencama na skladatelja Gustava Mahlera, a bavi se svojim trajnim preokupacijama: dvosmislenošću i isprepletenošću erotske žudnje i čežnje za smrću. Umiruća Venecija postaje metafora dekadencije zapadne kulture na prijelazu stoljeća. (kinoeuropa)
   Osnovnu komponentu Viscontijeva stvaranja čini njegov odnos spram literarnog predloška i problem transponiranja jednog medija u drugi. Ka tom putu hrvanja s literaturom kojoj je ostajao  fanatično odan, Visconti je imao uspona i padova. Njegovo djelo možda najbolje potvrđuje onaj paradoks (ako je to uopće paradoks) da su na velikim književnim ostvarenjima nastajali uglavnom blijedi i loši filmovi i obratno - po zapisima banalnm i često puta s ruba literature stvarani su vrijedni filmovi. Međutim, kako se talijanski film šezdesetih godina oslobađa neorealističkih okvira tako i Visconti  prelazi na nove literarne predloške (egzistencijalističke, postekspresionističke), orijentirajući se uglavnom na strane autore. (Svemir Pavić)
   Cannes Film Festival 1971. Specijalna nagrada povodom 25. obljetnice festivala
   Nagrade David di Donatello 1971. Najbolja režija
   Nagrade BAFTA 1971. Najbolja scenografija, kostimografija, fotografija i glazbeni zapis
https://www.imdb.com/title/tt0067445/

Crimes of the Future, 2022. David Cronenberg, 107 min. CA/UK/GR
Scenarij: David Cronenberg
Uloge: Viggo Mortensen, Lea Seydoux, Kristen Stewart
   Prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu, “Zločini budućnosti” novo je kreativno djelo proizašlo iz uma Davida Cronenberga, redatelja niza kultnih ostvarenja kao što su “Muha”, “Videodrome”, “Sudar”, “Povijest nasilja”, “Ruska obećanja” i mnogi drugi. Prvi je ovo Cronenbergov film nakon osmogodišnje pauze. (1970. godine je snimio film sa istim nazivom, ali su priča i koncept različiti).
   Kako se ljudska bića prilagođavaju sintetičkom okolišu, njihova tijela prolaze nove transformacije i mutacije. Sa svojom partnericom Caprice, Saul Tenser, inače poznati umjetnik, javnosti pokazuje metamorfoze svojih organa kroz vlastite avangardne izvedbe. Timlin, istražiteljica iz Nacionalnog registra za organe, kao opsjednuta prati svaki njegov korak sve dok ne otkrije misterioznu skupinu ljudi. Njihova je misija iskoristiti Saulovu popularnost kako bi razoktrila novu fazu ljudske evolucije.
   Dobrodošao natrag u body horror, Davide Cronenberg. Nedostajao si nam. I naravno, možeš povesti Vigga Mortensena. (Luke Y. Thompson / CineGods.com)
   Transhumanizam, ovladavanje tehnologije čovjekom i čovjekova ovisnost o potonjoj, gubitak čovječnosti, zamjena organskog sintetičkim, odmicanje od prirode, narušavanje te invazija integriteta tijela, mračna i perverzna erotičnost...jesu li to ti zločini koje, prema Cronenbergu, donosi budućnost? Gleda li redatelj na te pojave kao na prokletstvo, možda samo puku neminovnost...? Je li ovaj film upozorenje ili Cronenbergovo proročanstvo? (Lana Ribarić, JL)
   Uz glumački par u glavnim ulogama izvrstan posao odrađuje i Kristen Stewart u netipičnoj roli sramežljivice koja pada na Tenserovu neodoljivu privlačnost te dokazuje da je svakim novim filmom sve bolja glumica. (Ivan Laić / ravnododna.com)
   Intrigantni “Zločini budućnosti” sumiraju redateljev biomehanički opus od sedamdesetih naovamo, s naglaskom na onaj tjelesno-hororski, radeći puni krug. (Marko Njegić, SD)
   Suštinski, ako ne i klasični Cronenberg koji se vraća poznatim temama s tipično uznemirujućim štihom. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Ozbiljan, elegantan i dovoljno provokativan da ga se može smatrati umjetničkim, ali i provokativnim eksploatacijskim filmom. Nema previše filmaša koji mogu spojiti to dvoje, ali Cronenbergu to još uvijek polazi za rukom. (Todd McCarthy / Deadline Hollywood)
   Fusnota uz glavni dio Cronenbergova rada – razigran korak unatrag, a ne evolucijski korak naprijed. (Mark Kermode / Observer UK)
   Još uvijek je sjajno vidjeti Cronenberga starijeg, koji napreduje i ponovno šokira mase. (Linda Marric / The Jewish Chronicle)
https://www.imdb.com/title/tt14549466/?ref_=nv_sr_srsg_0

DANI FRANKOFONIJE:
Aline, 2020. Valérie Lemercier, 126 min. FR/BE/CAN
Scenarij: Valérie Lemercier i Brigitte Buc
Uloge: Valérie Lemercier, Sylvain Marcel, Danielle Fichaud
   Quebec, 1960-e. Sylvette i Anglomard dočekali su svoje četrnaesto dijete, Aline. U ovoj skromnoj obitelji glazba je sve. Kad producent otkrije Aline i njezin zlatan glas, ima samo jednu ideju na umu: učiniti je najpopularnijom pjevačicom svijeta. Potpomognuta od strane članova vlastite obitelji, iskustvom Guya Claudea te okružena silnom pažnjom i ljubavi, Aline postaje tvorcem nevjerojatne životne sudbine.
   Valérie Lemercier, dvostruka dobitnica nagrade César, glumi Aline u glazbenoj drami nadahnutoj životom i karijerom legendarne Céline Dion.
   Često sam slušala njezine pjesme, posebno one na kojima je surađivala sa Jean-Jacquesom Goldmanom. Nisam znala mnogo o životu gospođe Dion niti poznavala ostatak njezina glazbenog opusa. U prosincu 2016., kad sam je, poput milijuna drugih ljudi, ugledala kako čini prve životne korake bez životnog partnera Renéa, uvelike sam se poistovjetila s ovom nevjerojatnom osobom i pjevačicom. Bila sam dirnuta njezinom hrabrošću, njezinom samoćom. Odmah sam shvatila da je ova velika umjetnica okosnica mojeg sljedećeg filma. Iste večeri producentica Emmanuelle Duplay me slušala i rekla mi da apsolutno želi raditi na filmu. Povrh talenta, ono što me fascinira kod Céline jest njezina iskrenost. Ona je poput otvorene knjige, prema publici se odnosi kao prema vlastitoj obitelji. Kad sam je promatrala na koncertu u Bercyju, s lakoćom sam procijenila njezin žar i koliko su njezini obožavatelji divni. Osjećala sam se kao kod kuće. (redateljica Valérie Lemercier)
   Ono što nedostaje je istraživanje umjetnosti Celine Dion kao pjevača. Ovo je dio koji nedostaje većini biografskih filmova, koji općenito smatraju skandal daleko fascinantnijim od istraživanja zašto je osoba uopće poznata. (Sheila O'Malley / www.rogerebert.com)
   „Aline“ je definitivno čudna, ali je također i neobično zabavna. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
https://www.imdb.com/title/tt9735462/?ref_=fn_al_tt_1

100 GODINA DISNEYA:
Dinosaur, 2000. Ralph Zondag & Eric Leighton, 82 min. US
   Radnje smještene prije 65 milijuna godina, „Dinosaur“ (39. Disneyjev dugometražni animirani film) je zanimljiva priča o Aladaru, iguanodonu koji se odvojio od svoje vrste i kojega je odgojila porodica. Kad kiša meteora uništi njihov dom, Aladar i njegova obitelj slijede krdo dinosaura u potrazi za sigurnošću.
   Priča nije toliko bitna kad film izgleda ovako dobro, a riječ je o vrhuncu tehničkih dostignuća. (Bob Grimm / Sacramento News)
   Iako je „Dinosaurov“ zaplet generičan i dosadan, zapanjujuća računalna animacija i detaljna pozadina dovoljni su da ga se isplati pogledati. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Negdje na pola puta, počinjete se navikavati na slikovnu čudesnost filma. (Todd McCarthy / Variety)
https://www.imdb.com/title/tt0130623/?ref_=fn_al_tt_1

Crimes of the Future, 2022. David Cronenberg, 107 min. CA/UK/GR
Scenarij: David Cronenberg
Uloge: Viggo Mortensen, Lea Seydoux, Kristen Stewart
   Prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu, “Zločini budućnosti” novo je kreativno djelo proizašlo iz uma Davida Cronenberga, redatelja niza kultnih ostvarenja kao što su “Muha”, “Videodrome”, “Sudar”, “Povijest nasilja”, “Ruska obećanja” i mnogi drugi. Prvi je ovo Cronenbergov film nakon osmogodišnje pauze. (1970. godine je snimio film sa istim nazivom, ali su priča i koncept različiti).
   Kako se ljudska bića prilagođavaju sintetičkom okolišu, njihova tijela prolaze nove transformacije i mutacije. Sa svojom partnericom Caprice, Saul Tenser, inače poznati umjetnik, javnosti pokazuje metamorfoze svojih organa kroz vlastite avangardne izvedbe. Timlin, istražiteljica iz Nacionalnog registra za organe, kao opsjednuta prati svaki njegov korak sve dok ne otkrije misterioznu skupinu ljudi. Njihova je misija iskoristiti Saulovu popularnost kako bi razoktrila novu fazu ljudske evolucije.
   Dobrodošao natrag u body horror, Davide Cronenberg. Nedostajao si nam. I naravno, možeš povesti Vigga Mortensena. (Luke Y. Thompson / CineGods.com)
   Transhumanizam, ovladavanje tehnologije čovjekom i čovjekova ovisnost o potonjoj, gubitak čovječnosti, zamjena organskog sintetičkim, odmicanje od prirode, narušavanje te invazija integriteta tijela, mračna i perverzna erotičnost...jesu li to ti zločini koje, prema Cronenbergu, donosi budućnost? Gleda li redatelj na te pojave kao na prokletstvo, možda samo puku neminovnost...? Je li ovaj film upozorenje ili Cronenbergovo proročanstvo? (Lana Ribarić, JL)
   Uz glumački par u glavnim ulogama izvrstan posao odrađuje i Kristen Stewart u netipičnoj roli sramežljivice koja pada na Tenserovu neodoljivu privlačnost te dokazuje da je svakim novim filmom sve bolja glumica. (Ivan Laić / ravnododna.com)
   Intrigantni “Zločini budućnosti” sumiraju redateljev biomehanički opus od sedamdesetih naovamo, s naglaskom na onaj tjelesno-hororski, radeći puni krug. (Marko Njegić, SD)
   Suštinski, ako ne i klasični Cronenberg koji se vraća poznatim temama s tipično uznemirujućim štihom. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Ozbiljan, elegantan i dovoljno provokativan da ga se može smatrati umjetničkim, ali i provokativnim eksploatacijskim filmom. Nema previše filmaša koji mogu spojiti to dvoje, ali Cronenbergu to još uvijek polazi za rukom. (Todd McCarthy / Deadline Hollywood)
   Fusnota uz glavni dio Cronenbergova rada – razigran korak unatrag, a ne evolucijski korak naprijed. (Mark Kermode / Observer UK)
   Još uvijek je sjajno vidjeti Cronenberga starijeg, koji napreduje i ponovno šokira mase. (Linda Marric / The Jewish Chronicle)
https://www.imdb.com/title/tt14549466/?ref_=nv_sr_srsg_0