PROGRAM KINOTEKE Rujan 2021.

SRIJEDA / 01.09.

MURINA

Murina, 2021
20:00 sati



Murina, 2021. Antonete Alamat Kusijanović, 92 min. HR/US/BR/SI
Scenarij:
Antonete Alamat Kusijanović, Frank Graziano
Uloge: Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curtis
      Napeti odnos šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante počinje pucati kada u njihov dom na otoku stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja.
   Šovinizam je duboko ukorijenjen u naše društvo. Često ga netočno nazivamo mentalitetom. Očevi ga učvršćuju jer im tako odgovara, majke podržavaju jer su tako odgojene. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)
   Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike. Julija je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila. Tu snagu vidim u mladim ženama u Hrvatskoj, ona jača. To je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom. Snaga koja ne dopušta biti ušutkana. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)

   Cannes 2021. 15 dana autora 2021. / Quinzaine des réalisateurs - Zlatna kamera (Camera D'Or)
   Pula 2021. Nagrada Breza za najboljeg debitanta (Antonete Alamat Kusijanović); Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu (Danica Ćurčić); Zlatna vrata Pule (Nagrada publike)
https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 02.09.

OVNOVI

Rams, 2020.
20:00 sati



Rams, 2020. Jeremy Sims, 118 min. AU
Scenarij:
Jules Duncan prema istoimenom islandskom filmu Grímura Hákonarsona
Uloge: Sam Neill, Michael Caton, Wayne Blair, Miranda Richardson
   U zabačenom dijelu zapadne Australije, dva otuđena brata - Colin i Les - nalaze se jedan s drugim u ratu. Premda rade zajedno brinući se za naslijeđeno i nagrađivano stado ovaca, dvojica braće ne mogu biti više različita jedan od drugog. Kada jednom Lesovom ovnu bude dijagnosticirana rijetka i smrtonosna bolest, vlasti narede istrebljenje svake ovce u dolini. Dok Colin na sve načine pokušava umiriti vlasti, Les se agresivno protivi toj odluci. Mogu li dvojica braće staviti na stranu vlastite nesuglasice kako bi ponovno bili obitelj, spasili stado i ujedinili svoje odvojene zajednice u jednu?
   Uvijek postoji rizik kad se odlučite raditi remake impresivnog filma, u ovom slučaju s islandskog na engleski. Ponajviše zahvaljujući izvedbi Sama Neila, autori to uspijevaju odraditi korektno. I u ovom slučaju poruka i značenje filma jednako su sentimentalni, ali i vrijedni razmišljanja kako bi budućnost bila čvrsto izgrađena na lekcijama prošlosti. (Xstal/imdb)
https://www.imdb.com/title/tt8737608/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 03.09.

SMRT KINA I MOG OCA TAKOĐER

The Death of Cinema and My Father Too, 2020
17:30 sati



DANI IZRAELSKOG FILMA
The Death of Cinema and My Father Too, 2020. Dani Rosenberg, 103 min. IL
Scenarij:
Itay Kohay, Dani Rosenberg
Uloge: Marek Rozenbaum, Roni Kuban, Noa Koler
   Otac i sin pokušavaju zamrznuti vrijeme putem filma. I dok otac u svojim posljednjim danima zazire od sentimenata i emocija, njegov se sin u potpunosti odvaja od stvarnosti kako bi mogao vidjeti svog oca kao heroja.
https://www.imdb.com/title/tt12444576/?ref_=fn_al_nm_1a

OTAC, 2020.

Father, 2020.
20:00 sati



Father, 2020. Florian Zeller, 97 min. US/FR
Scenarij:
Christopher Hampton i Florian Zeller prema vlastitoj kazališnoj drami
Uloge: Anthony Hopkins, Olivia Colman, Mark Gatiss
   Anthony je nestašan, ciničan i tvrdoglav. I ima 80 godina. Kombinacija je to kojoj njegova zabrinuta kći Anne bezuspješno pokušava doskočiti kako bi ga privoljela da prihvati barem jednu od brojnih njegovateljica koje uporno dovodi u njegov samački londonski stan. Anne se, naime, seli u Pariz i više ga neće moći svakodnevno posjećivati. No Anthonyjevo pamćenje više nije što je nekoć bilo, sjećanja naviru i bježe poput plime i oseke, i njegova se percepcija stvarnosti postupno urušava. (Film je premijerno prikazan na Sundanceu.)
   Nagrađen je Oscarom za najboljega glumca, te za najbolji adaptirani scenarij. Nastup Anthonyja Hopkinsa osvojio je i struku i kritiku, a brojni navode kao njegovu najbolju ulogu u karijeri. Drugog Oskara (nakon „Kad jaganjci utihnu“) za najboljeg glumca osvojio je u 83. godini, postavši najstariji dobitnik u toj kategoriji.
   Suočeni smo s nevjerojatnom izvedbom Anthonyja Hopkinsa kao ponosnog čovjeka koji niječe svoje stanje, ali i sjajnim filmskim debijem francuskog kazalištarca Floriana Zellera. (Todd McCarthy / The Hollywood Reporter)
https://www.imdb.com/title/tt10272386/?ref_=fn_tt_tt_9

SUBOTA / 04.09.

GLAVOM KROZ ZID

Laavor et HaKir / Through the Wall, 2016.
17:30 sati



DANI IZRAELSKOG FILMA
Laavor et HaKir / Through the Wall, 2016. Rama Burshtein, 110 min. IL
Scenarij: Rama Burshtein
Uloge: Noa Koler, Amos Tamam, Oz Zehavi
   Nakon što je ostavi zaručnik večer prije vjenčanja, Michal odbija odustati od svog cilja – braka. Kao ortodoksna Židovka, Michal inzistira da će joj Bog donijeti muža u život, te s tim stavom organizira svoje vjenčanje – bez mladoženje.
   Izraelske filmske nagrade 2016. Najbolja glumica, scenarij i kostimografija
https://www.imdb.com/title/tt5991206/?ref_=nm_flmg_dr_1

OTAC, 2020.

Father, 2020.
20:00 sati



Father, 2020. Florian Zeller, 97 min. US/FR
Scenarij:
Christopher Hampton i Florian Zeller prema vlastitoj kazališnoj drami
Uloge: Anthony Hopkins, Olivia Colman, Mark Gatiss
   Anthony je nestašan, ciničan i tvrdoglav. I ima 80 godina. Kombinacija je to kojoj njegova zabrinuta kći Anne bezuspješno pokušava doskočiti kako bi ga privoljela da prihvati barem jednu od brojnih njegovateljica koje uporno dovodi u njegov samački londonski stan. Anne se, naime, seli u Pariz i više ga neće moći svakodnevno posjećivati. No Anthonyjevo pamćenje više nije što je nekoć bilo, sjećanja naviru i bježe poput plime i oseke, i njegova se percepcija stvarnosti postupno urušava. (Film je premijerno prikazan na Sundanceu.)
   Nagrađen je Oscarom za najboljega glumca, te za najbolji adaptirani scenarij. Nastup Anthonyja Hopkinsa osvojio je i struku i kritiku, a brojni navode kao njegovu najbolju ulogu u karijeri. Drugog Oskara (nakon „Kad jaganjci utihnu“) za najboljeg glumca osvojio je u 83. godini, postavši najstariji dobitnik u toj kategoriji.
   Suočeni smo s nevjerojatnom izvedbom Anthonyja Hopkinsa kao ponosnog čovjeka koji niječe svoje stanje, ali i sjajnim filmskim debijem francuskog kazalištarca Floriana Zellera. (Todd McCarthy / The Hollywood Reporter)
https://www.imdb.com/title/tt10272386/?ref_=fn_tt_tt_9

UTORAK / 07.09.

GENERAL

20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
The General, 1926. Buster Keaton, Clyde Bruckman, 76 min. US
Scenarij:
Buster Keaton, Clyde Bruckman
Uloge: Buster Keaton, Marion Mack, Charles Smith, Frank Barnes, Joe Keaton
   Dvije stvari koje inženjer Johnny Gray voli najviše na svijetu jesu njegova djevojka, južnjačka ljepotica i njegova lokomotiva. Kada sjevernjački špijun ukrade ovu drugu, neustrašivi konfederalist sam kreće na unionističku vojsku, kako bi vratio lokomotivu. U pozadini veličanstvenih ratnih prizora građanskog rata odvija se jedna od najvećih potjera u povijesti filma.
   U cijelosti snimljen na vlakovima u pokretu, Keatonov „General“ je komedija, dotjerana do savršenstva, i smatra se najboljim filmom ovog glumca-redatelja.
   Najveći komičar nijeme ere filma je Buster Keaton, ne samo zbog onoga što je učinio, već i zbog načina na koji je to učinio. Nasmijavao nas je i Harold Lloyd... i Charlie Chaplin... ali nitko nije imao više hrabrosti od Bustera. (Roger Ebert)
https://www.imdb.com/title/tt0017925/?ref_=fn_al_tt_1

KINOTEKA NA BAČVICAMA: BILO JEDNOM NA DIVLJEM ZAPADU

C'era una volta il West / Once Upon A Time In The West, 1968.
20:30 sati



C'era una volta il West  / Once Upon A Time In The West, 1968. 165 min. IT/US
AUTORSKI TIM: Bino Cicogna i Fulvio Morsella
(produkcija), Sergio Leone (redatelj), Sergio Leone i Sergio Donati (scenarij prema priči Sergia Leonea, Daria Argenta i Bernarda Bertoluccija), Tonino Delli Colli (fotografija), Nino Baragli (montaža), Ennio Morricone (skladatelj),  Carlo Simi (scenografija),  Carlo Simi (kostimografija), Alberto De Rossi (šminka)
ULOGE: Claudia Cardinale (Jill McBain), Charles Bronson (Armonica), Henry Fonda (Frank), Jason Robards (Cheyenne), Gabriele Ferzetti (Morton), Paolo Stoppa (Sam), Woody Strode (Stony), Jack Elam (Snaky), Keenan Wynn (šerif), Frank Wolff (Brett McBain), Lionel Stander (barmen)

Snaky: Jedan konj fali.
Harmonica: Ne... dva su previše.

   Epski vestern "Bilo jednom na Divljem zapadu" jedan je od najboljih filmova toga žanra, slojevita priča o umiranju jednog svijeta i rađanju novoga. Odmetnici i revolveraši, koji su desetljećima vladali Zapadom, nestaju u krvavim obračunima, a svijet urbane civilizacije koji započinje trasiranjem željeznice i povezivanjem divljine, započinje svoj život simboličnom izgradnjom željezničke postaje oko koje će nastati grad.
   Iako nije bio popularan kao filmovi iz "dolarske trilogije", film „Bilo jednom na Divljem Zapadu“ smatra se Leoneovim najcjenjenijim djelom, zajedno s filmovima „Dobar, loš, zao“ i „Bilo jednom u Americi“. Leoneova namjera bila je uzeti konvencije američkih vesterna Johna Forda, Howarda Hawksa i drugih, te ih preraditi u ironičnom stilu, okrećući njihovu originalnu namjenu kako bi ostvario mračnije značenje. Prema filmskom kritičaru i povjesničaru Christopheru Fraylingu, film se referira na tridesetak klasičnih američkih vesterna.
   Sergio Leone ulogu Harmonice prvo je ponudio Clintu Eastwoodu - kad ga je ovaj odbio, angažirao je Charlesa Bronsona. Leone je tada pokušao okupiti tri zvijezde -  Lee van Cleef,Clint Eastwood i Elie Wallach - iz filma „Dobar, loš, zao“ u ulogama trojice muškaraca koji čekaju vlak na stanici. I pobiti ih (!?) u uvodnoj sceni filma. Jasno je da nisu pristali.

   Sergio Leone volio je pričati priču o jednom kinu u Parizu, gdje se film neprekidno prikazivao dvije godine. Kad ga je posjetio, bio je okružen obožavateljima koji su željeli autogram, ali i kino-operaterom koji nije baš bio pretjerano oduševljen. Leone je tvrdio da mu je operater rekao "Ubit ću te! Isti film dvije godine! I tako spor!"

   Početak filma u kojem trojica odmetnika čekaju vlak (koji vozi Bronsona) je najbolja scena u cijelom filmu i najbolji uvod u film u povijesti istog.Bez ijedne riječi samo zvukovi.Fenomenalno. (filmski.net)

   Leone kao da vidi da se više nikad neće snimiti takvi filmovi (tu su možda još samo od kasnijih samo „Nepomirljivi“ i „Ples s vukovima“). To najbolje osjetimo u zadnjoj sceni kada vidimo kako dolazi željeznica i nosi napredak i propast, čujemo najtužniju melodiju ikad skladanu i naprosto se prisjećamo filma kao albuma sa slikama o našim sretnim trenucima uz vesterne. (filmski.net)

   Jednog dana zazvoni mi telefon – s druge strane bio je Leone i pita me volim li njegove filmove. Odgovorio sam da, ali nije bilo dovoljno. Sergio je želio znati zašto. Pa sam odgovorio frazom koja mu se, mislim, jako svidjela i kojom je bio gotovo zaveden. Rekao sam da mi se sviđa način na koji je snimao konje. Općenito, i u talijanskom i u njemačkom vesternu konji su snimani sprijeda i sa strane. Ali kad ih on snima uvijek pokaže stražnju stranu. Malo redatelja snima na taj način koji je manje romantičan. Jedan je John Ford. Drugi ste vi. Ovo ga je potpuno nokautiralo! Šutio je nekoliko sekundi, a zatim rekao: "Jednom moramo zajedno napraviti film." I počeo mi je pričati početak priče. (Bernardo Bertolucci)

  Osnovna ideja bila je pribjeći nekim konvencijama, trikovima i postavkama američkih vesterna i nizu referenci na pojedinačne vestere - i koristiti ih da ispričam moju verziju priče o rođenju nacije. (Sergio Leone)

   Nijedan drugi talijanski redatelj nije toliko utjecao na američki film kao Sergio Leone, još od šezdesetih godina pa sve do danas, kada redatelj poput Quentina Tarantina preuzima u svojim filmovima Leoneove stilske postupke i ističe kako je za njega Leoneov vestern "Dobar, ružan, zao" najbolji ikad snimljen film. (mojtv.hr)

   Postaje bolji sa svakim novim gledanjem. Leoneovo maestralno pripovijedanje i Morriconeov ludi, lijepi, epski soundtrack; očajna, ukleta lica koja izgledaju poput pustih krajolika u koje je smještena priča i radnja koja se odvija besprijekornim korakom da bi kulminirala u ultimativnom zapadnjačkom finalu. Svatko tko je smatrao da takozvani "špageti vesterni" nisu ništa drugo doli jeftini, nasilni B-filmovi, morao se preispitati nakon gledanja ovog filma. Ne postaji ništa bolje od ovoga - ovo je povijest filma; ikoničan, klasičan, nezaboravan, epski. (gogoschka / imdb.com)

https://www.imdb.com/title/tt0064116/?ref_=nv_sr_srsg_7

 

SRIJEDA / 08.09.

OVNOVI

Rams, 2020.
20:00 sati



Rams, 2020. Jeremy Sims, 118 min. AU
Scenarij:
Jules Duncan prema istoimenom islandskom filmu Grímura Hákonarsona
Uloge: Sam Neill, Michael Caton, Wayne Blair, Miranda Richardson
   U zabačenom dijelu zapadne Australije, dva otuđena brata - Colin i Les - nalaze se jedan s drugim u ratu. Premda rade zajedno brinući se za naslijeđeno i nagrađivano stado ovaca, dvojica braće ne mogu biti više različita jedan od drugog. Kada jednom Lesovom ovnu bude dijagnosticirana rijetka i smrtonosna bolest, vlasti narede istrebljenje svake ovce u dolini. Dok Colin na sve načine pokušava umiriti vlasti, Les se agresivno protivi toj odluci. Mogu li dvojica braće staviti na stranu vlastite nesuglasice kako bi ponovno bili obitelj, spasili stado i ujedinili svoje odvojene zajednice u jednu?
   Uvijek postoji rizik kad se odlučite raditi remake impresivnog filma, u ovom slučaju s islandskog na engleski. Ponajviše zahvaljujući izvedbi Sama Neila, autori to uspijevaju odraditi korektno. I u ovom slučaju poruka i značenje filma jednako su sentimentalni, ali i vrijedni razmišljanja kako bi budućnost bila čvrsto izgrađena na lekcijama prošlosti. (Xstal/imdb)
https://www.imdb.com/title/tt8737608/?ref_=nv_sr_srsg_0

ČETVRTAK / 09.09.

RESPECT

19:30 sati



Respect, 2021. Liesl Tommy, 145 min. US
Scenarij:
Tracey Scott Wilson
Uloge: Jennifer Hudson, Forest Whitaker, Tate Donovan, Mary J. Blige
      „Respect“ je biografska drama o jednoj od najvećih pjevačica i pijanistica svih vremena Arethi Franklin. R&B pjevačicu glumi Oscarovka Jennifer Hudson, koju je (svojevremeno) Aretha osobno izabrala za tu ulogu. Priča prati pjevačicu od njenih samih početaka u Detroitu kad je kao mala curica pjevala u crkvenom zboru kojeg je vodio njen otac, do superzvijezde i Kraljice Soula. Aretha je u svojoj dugoj karijeri imala preko sto pjesama na Billboardovoj top listi, uključujući dvadeset pjesama koje su bile na broju jedan R&B ljestvice. Osvojila je 18 Grammyija i bila je prva žena koja je ušla u Rock and Roll kuću slavnih.
   Arethina obrada hita Otisa Reddinga „Respect“, koja je postala zaštitna pjesma feminističkog pokreta, ustoličila ju je kao ikonu u borbi za ljudska i ženska prava. Bila je više od pjevačice i njezine pjesme su bile više od pjesama. Pjevala je na pogrebu za Dr. Martina Luthera Kinga te na tri inauguracije američkih predsjednika.

   Nastup Jennifer Hudson u glavnoj ulozi apso-lutno zaslužuje naše poštovanje. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
https://www.imdb.com/title/tt2452150/

PETAK / 10.09.

RESPECT

17:30 sati



Respect, 2021. Liesl Tommy, 145 min. US
Scenarij:
Tracey Scott Wilson
Uloge: Jennifer Hudson, Forest Whitaker, Tate Donovan, Mary J. Blige
      „Respect“ je biografska drama o jednoj od najvećih pjevačica i pijanistica svih vremena Arethi Franklin. R&B pjevačicu glumi Oscarovka Jennifer Hudson, koju je (svojevremeno) Aretha osobno izabrala za tu ulogu. Priča prati pjevačicu od njenih samih početaka u Detroitu kad je kao mala curica pjevala u crkvenom zboru kojeg je vodio njen otac, do superzvijezde i Kraljice Soula. Aretha je u svojoj dugoj karijeri imala preko sto pjesama na Billboardovoj top listi, uključujući dvadeset pjesama koje su bile na broju jedan R&B ljestvice. Osvojila je 18 Grammyija i bila je prva žena koja je ušla u Rock and Roll kuću slavnih.
   Arethina obrada hita Otisa Reddinga „Respect“, koja je postala zaštitna pjesma feminističkog pokreta, ustoličila ju je kao ikonu u borbi za ljudska i ženska prava. Bila je više od pjevačice i njezine pjesme su bile više od pjesama. Pjevala je na pogrebu za Dr. Martina Luthera Kinga te na tri inauguracije američkih predsjednika.

   Nastup Jennifer Hudson u glavnoj ulozi apso-lutno zaslužuje naše poštovanje. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
https://www.imdb.com/title/tt2452150/

OVNOVI

Rams, 2020.
20:00 sati



Rams, 2020. Jeremy Sims, 118 min. AU
Scenarij:
Jules Duncan prema istoimenom islandskom filmu Grímura Hákonarsona
Uloge: Sam Neill, Michael Caton, Wayne Blair, Miranda Richardson
   U zabačenom dijelu zapadne Australije, dva otuđena brata - Colin i Les - nalaze se jedan s drugim u ratu. Premda rade zajedno brinući se za naslijeđeno i nagrađivano stado ovaca, dvojica braće ne mogu biti više različita jedan od drugog. Kada jednom Lesovom ovnu bude dijagnosticirana rijetka i smrtonosna bolest, vlasti narede istrebljenje svake ovce u dolini. Dok Colin na sve načine pokušava umiriti vlasti, Les se agresivno protivi toj odluci. Mogu li dvojica braće staviti na stranu vlastite nesuglasice kako bi ponovno bili obitelj, spasili stado i ujedinili svoje odvojene zajednice u jednu?
   Uvijek postoji rizik kad se odlučite raditi remake impresivnog filma, u ovom slučaju s islandskog na engleski. Ponajviše zahvaljujući izvedbi Sama Neila, autori to uspijevaju odraditi korektno. I u ovom slučaju poruka i značenje filma jednako su sentimentalni, ali i vrijedni razmišljanja kako bi budućnost bila čvrsto izgrađena na lekcijama prošlosti. (Xstal/imdb)
https://www.imdb.com/title/tt8737608/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 11.09.

OTAC, 2020.

Father, 2020.
17:30 sati



Father, 2020. Florian Zeller, 97 min. US/FR
Scenarij:
Christopher Hampton i Florian Zeller prema vlastitoj kazališnoj drami
Uloge: Anthony Hopkins, Olivia Colman, Mark Gatiss
   Anthony je nestašan, ciničan i tvrdoglav. I ima 80 godina. Kombinacija je to kojoj njegova zabrinuta kći Anne bezuspješno pokušava doskočiti kako bi ga privoljela da prihvati barem jednu od brojnih njegovateljica koje uporno dovodi u njegov samački londonski stan. Anne se, naime, seli u Pariz i više ga neće moći svakodnevno posjećivati. No Anthonyjevo pamćenje više nije što je nekoć bilo, sjećanja naviru i bježe poput plime i oseke, i njegova se percepcija stvarnosti postupno urušava. (Film je premijerno prikazan na Sundanceu.)
   Nagrađen je Oscarom za najboljega glumca, te za najbolji adaptirani scenarij. Nastup Anthonyja Hopkinsa osvojio je i struku i kritiku, a brojni navode kao njegovu najbolju ulogu u karijeri. Drugog Oskara (nakon „Kad jaganjci utihnu“) za najboljeg glumca osvojio je u 83. godini, postavši najstariji dobitnik u toj kategoriji.
   Suočeni smo s nevjerojatnom izvedbom Anthonyja Hopkinsa kao ponosnog čovjeka koji niječe svoje stanje, ali i sjajnim filmskim debijem francuskog kazalištarca Floriana Zellera. (Todd McCarthy / The Hollywood Reporter)
https://www.imdb.com/title/tt10272386/?ref_=fn_tt_tt_9

MURINA

Murina, 2021
20:00 sati



Murina, 2021. Antonete Alamat Kusijanović, 92 min. HR/US/BR/SI
Scenarij:
Antonete Alamat Kusijanović, Frank Graziano
Uloge: Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curtis
      Napeti odnos šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante počinje pucati kada u njihov dom na otoku stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja.
   Šovinizam je duboko ukorijenjen u naše društvo. Često ga netočno nazivamo mentalitetom. Očevi ga učvršćuju jer im tako odgovara, majke podržavaju jer su tako odgojene. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)
   Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike. Julija je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila. Tu snagu vidim u mladim ženama u Hrvatskoj, ona jača. To je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom. Snaga koja ne dopušta biti ušutkana. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)

   Cannes 2021. 15 dana autora 2021. / Quinzaine des réalisateurs - Zlatna kamera (Camera D'Or)
   Pula 2021. Nagrada Breza za najboljeg debitanta (Antonete Alamat Kusijanović); Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu (Danica Ćurčić); Zlatna vrata Pule (Nagrada publike)
https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=fn_al_tt_1

PONEDJELJAK / 13.09.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: ISTINA

La Vérité, 1960.
20:30 sati



La Vérité, 1960., 128 min. FR
AUTORSKI TIM: Raoul Lévy
(produkcija), Henri-Georges Clouzot (redatelj), Henri-Georges Clouzot, Véra Clouzot, Simone Drieu, Jérôme Géronimi, Michèle Perrein, Christiane Rochefort (scenarij), Armand Thirard (fotografija), Albert Jurgenson (montaža), Ennio Morricone (skladatelj), Jean André (scenografija), Odette Berroyer (šminka)
ULOGE: Brigitte Bardot (Dominique Marceau), Charles Vanel (Maître Guérin), Paul Meurisse (Maître Éparvier), Sami Frey (Gilbert Tellier), Marie-José Nat (Annie Marceau), Louis Seigner (Le président des assises), André Oumansky (Ludovic), René Blancard (L'avocat général), Fernand Ledoux (Le médecin légiste), Claude Berri (Georges), Jackie Sardou (The concierge)

   Mladoj Dominique se sudi za ubojstvo Gilberta Telliera.Glavna rasprava se vodi oko pitanja zašto bi lijepa, nehajna i nestalna djevojka ubila talentiranog i ambicioznog dirigenta koji je upravo završio konzervatorij.
   Strast? Osveta? Očaj? Ili nesretan slučaj?
   Svi (sama Dominique, njezini bivši prijatelji i razni ljubavnici, njezini neprijatelji, osobito vlastita sestra, kao i odvjetnici i tužitelji) iznose svoju verziju činjenica, no što je zapravo istina? Da pojednostavimo pitanje: je li seksipilna Dominique samo nemilosrdni ubojica ili je bila slaba, zaljubljena djevojka, žrtva Gilbertove sebičnosti i nasilja?

   Clouzot je svojevremeno izjavio kako je ideju za scenarij dobio nakon što je prisustvovao raznim suđenjima. Najbliže činjenicama je slučaj Pauline Dubuisson, kojoj se sudilo 1953. zbog ubojstva bivšeg zaručnika, kojeg je ubila nakon što je prekinuo s njom i zaručio se s drugom mladom ženom.

   Lijepa, problematična Dominique Marceau dolazi u boemski Pariz kako bi izbjegla jednoličnost provincijskog života, ali završi u sudnici, optužena za ubojstvo ljubavnika. Kako suđenje započinje, a odvjetnici se počinju petljati oko Dominiqueine sudbine, redatelj (i ko-scenarist) rekonstruira njezinu prošlost, ali i borbu za sigurnost u velikom gradu. Dobivamonijansirani portret impulzivne mlade žene - zapanjujuća izvedba Brigitte Bardot- koju su pogrešno shvatili i maltretirali. U konačnici Clouzotov rad donosi presudu licemjernom i moralističkom društvu. (criterion collection)

   Na snimanju filma Clouzot me toliko uvjerio da sam upravo ja ta laka žena, ta tragičarka, da sam na kraju i sama povjerovala u to. Postala sam Dominique. Do te mjere da sam se mjesecima kasnije htjela ubiti... Ali vrijedilo je, duboko sam osjećala njen lik...to je moj najbolji film. (Brigitte Bardot)

   Scenarij čija je arhitektura uzor domišljatosti i preciznosti, inscenacija je koja ne ostavlja priliku slučaju, majstorski je režirana „Istina“ (Jean de Baroncelli, Le Monde)
   "La Verite" je izuzetno intenzivan, prepun duboke i beskompromisne psihološke studije. Gotovo opsesivan tempo događaja ne daje odmora ni likovima ni publici. Scenarij je prvorazredan, s puno ciničnog smisla za humor, usprkos dramatičnim činjenicama. Brigitte Bardot je pod zvučnom režijom genija poput Clouzota senzacionalna u vrlo dramatičnoj ulozi... "La Verite" je ultimativno remek-djelo. Nećete biti razočarani. (pz.anardo / imdb.com)

   Godine 1961. nominiran je za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, u kojoj je iste godine nagrađena Zlatnim globusom, drama s elementima krimića suscenarista i redatelja Henrija-Georgesa Clouzota u vrijeme premijere bila je jedan od najiščekivanijih filmova godine. Produkciju djela pratili su brojni problemi, od narušena zdravlja samog redatelja koji je doživio srčani udar, preko njegovih čestih sukoba s u to vrijeme velikom svjetskom zvijezdom Brigitte Bardot (I bog stvori ženu, Parižanka, Tri koraka u ludilo), koji su od verbalnih ponekad bivali i fizičkim sukobima, do turbulentnih privatnih života glumaca. Film je postigao veliki komercijalni uspjeh u francuskim kinima, i zbog sjajne uloge Bardot, i zbog Clouzotove sugestivne režije i intrigantne teme, i zbog izražene kritike licemjernog i lažno moralističkog društva, i zbog redateljeva promišljena poigravanja gledateljskim voajerizmom kroz hičkokovski način na koji tijelo Brigitte Bardot koristi kao objekt privlačnosti. (HFS)
https://www.imdb.com/title/tt0054452/?ref_=nm_knf_t3

UTORAK / 14.09.

RIO BRAVO

Rio Bravo, 1959.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
Rio Bravo, 1959. Howard Hawks, 141 min. US
Scenarij:
Jules Furthman i Leigh Brackett prema kratkoj priči B.H. McCampbell
Uloge: John Wayne, Dean Martin, Ricky Nelson, Angie Dickinson, Walter Brennan, Ward Bond, John Russell, Pedro Gonzalez, Claude Akins
   Šerif Chance uhapsi Joea Burdetta zbog ubojstva nenaoružanog čovjeka i stavlja ga u zatvor do dolaska saveznog šerifa, no ubojičin brat, bogati i moćni rančer Nathan Burdette, odlučan je u namjeri da ga oslobodi. U čuvanju zatvorenika Chanceu pomažu njegov inače vrlo sposoban, no alkoholizmom nagriženi zamjenik Dude, stari šepavi čistač zatvora Stumpy i mladić Colorado.
   Treći od pet Hawksovih vesterna smatra se njegovim najboljim ostvarenjem u tom žanru. Nastao kao svojevrstan odgovor na „Točno u podne“ (dok u tom filmu šerif uzaludno moli pomoć od sugrađana, u „Rio Bravu“ šerif odbija pomoć drugih, iako mu je ona u presudnim situacijama potrebna), „Rio Bravo“ objedinjuje najklasičnije karakteristike holivudskog vesterna s prepoznatljivim redateljevim preokupacijama. (Igor Tomljanović/HFL)
   Slušao sam gdje kažu: „Taj film je tako dobar da ga publika neće gledati. Ne vjerujem u to. Nikada nisam vidio dobar film koji publika nije htjela gledati.“ (Howard Hawks)

https://www.imdb.com/title/tt0053221/?ref_=fn_al_tt_1

KINOTEKA U SOLINU: MOMCI IZ BRAZILA

The Boys from Brazil, 1978.
20:30 sati



   U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata

KINOTEKA U SOLINU
The Boys from Brazil, 1978. Franklin J. Schaffner
 
   He betrayed me, he betrayed you, he betrayed the Aryan race! (Josef Mengele)
AUTORSKI TIM: Martin Richards, Stanley O'Toole (produkcija), Franklin J. Schaffner (redatelj), Heywood Gould (scenarij prema romanu „The Boys from Brazil“ Ire Levin), Henri Decaë (fotografija), Robert Swink (montaža), Jerry Goldsmith (skladatelj), Gil Parrondo (scenografija), Rebecca Breed, Richard Pointing (kostimografija), Bill Lodge, Christopher Tucker  (šminka)
   ULOGE: Gregory Peck (Josef Mengele)  Laurence Olivier (Ezra Lieberman), James Mason (Eduard Seibert), Lilli Palmer (Esther Lieberman), Uta Hagen (Frieda Maloney), Steve Guttenberg (Barry Kohler), Denholm Elliott (Sidney Beynon), Rosemary Harris (Frau Doring), John Dehner (Henry Wheelock), Bruno Ganz (Dr. Bruckner)
   Zanimljiva priča o pokušaju preživjelih nacista da genetičkom manipulacijom stvore klonove Adolfa Hitlera i uspostave Četvrti Reich.
   Dr. Josef Mengele, sloglasni nacistički „Anđeo smrti“, klonira Hitlera 94 puta i nada se da će takve dječake odgajati u Brazilu, dajući im djetinjstva identična Hitlerovu. Krajnji plan je stvoriti grupu nacističkih vođa koja može nastaviti tamo gdje je Hitler stao, formirajući Četvrti Reich. Ezra Lieberman, lovac na naciste, saznaje za plan i odlučan je u tome da ga osujeti.
   Premda priča ponekad upada u klopku sumnjivih zaokreta, vrsna glumačka ekipa i zadivljujući ritam pretvorili su „Momke iz Brazila“ u učinkovit triler. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Libermanov lik stvoren je prema liku lovca na nacističke ratne zločince, Simonu Wisenthala, koji je bio i savjetnik u filmu. Mengelea je izvorno trebao tumačiti George C. Scott, ali je ovaj odustao pa ga je zamijenio Gregory Peck, u jednoj od svojih zaista rijetkih uloga negativaca. Peck je svoj posao odradio izvanredno tumačeći lik pun snobizma, uštogljenosti, iskvarenosti i „prikrivenog“ manijakalnog bijesa, pokazujući o kakvom se psihopati zapravo radilo.
https://www.imdb.com/title/tt0077269/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 15.09.

MURINA

Murina, 2021
20:00 sati



Murina, 2021. Antonete Alamat Kusijanović, 92 min. HR/US/BR/SI
Scenarij:
Antonete Alamat Kusijanović, Frank Graziano
Uloge: Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curtis
      Napeti odnos šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante počinje pucati kada u njihov dom na otoku stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja.
   Šovinizam je duboko ukorijenjen u naše društvo. Često ga netočno nazivamo mentalitetom. Očevi ga učvršćuju jer im tako odgovara, majke podržavaju jer su tako odgojene. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)
   Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike. Julija je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila. Tu snagu vidim u mladim ženama u Hrvatskoj, ona jača. To je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom. Snaga koja ne dopušta biti ušutkana. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)

   Cannes 2021. 15 dana autora 2021. / Quinzaine des réalisateurs - Zlatna kamera (Camera D'Or)
   Pula 2021. Nagrada Breza za najboljeg debitanta (Antonete Alamat Kusijanović); Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu (Danica Ćurčić); Zlatna vrata Pule (Nagrada publike)
https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 16.09.

KINOTEKA U KLISU: DVOBOJ DO ISTREBLJENJA

The Duellists, 1977.
19:30 sati



 U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA U KLISU
The Duellists, 1977. Ridley Scott

   You have kept me at your beck and call for fifteen years. I shall never again do what you demand of me. By every rule of single combat, from this moment your life belongs to me. Is that not correct? Then I shall simply declare you dead. In all of your dealings with me, you'll do me the courtesy to conduct yourself as a dead man. I have submitted to your notions of honor long enough. You will now submit to mine. (D'Hubert)
AUTORSKI TIM: David Puttnam (producent), Ridley Scott (redatelj), Gerald Vaughan-Hughes (scenarij prema priči „The Duel“ Josepha Conrada), Frank Tidy (fotografija), Pamela Power (montaža), Howard Blake (skladatelj), Peter J. Hampton (scenografija), Tom Rand  (kostimografija), Sue Barradell (šminka)
   ULOGE: Keith Carradine (Armand d'Hubert), Harvey Keitel (Gabriel Feraud), Albert Finney (Joseph Fouché), Edward Fox (Perteley), Cristina Raines (Adele), Robert Stephens (Treillard), Tom Conti (Dr Jacqui)
   Upečatljiv redateljski debi Ridlleya Scotta osvojio je nagradu za Najbolji prvi film na 30. festivalu u Cannesu 1977. godine. Studija je to apsurdne opsjednutosti čašću, osvetom i dvobojem dvojice protagonista tijekom napoleonskih ratova.
   Armand i Gabriel su francuski časnici pod Napoleonom. Trivijalna svađa između njih eskalira u doživotnu nelagodu, i, kako rat bjesni, sukobljavaju se iznova, a njihovo rivalstvo i međusobna mržnja nastavljaju rasti, čak i kada početni uzrok suparništva bude zaboravljen.
   Priča Josepha Conrada je zasnovana na istinitoj priči o dva francuska časnika koji su se redovno borili u pravim dvobojima tijekom Napoleonove vladavine. Duelisti (Pierre Dupont de l'Étang i François  Fournier-Sarlovèze), na kojima su zasnovani glavni junaci filma, odradili su svoj prvi dvoboj 1794. godine. Međutim, nije se na tome završilo, bilo je još tridesetak u narednih dvadeset godina. Dva časnika su se borili na razne načine: konjički i pješački stil, sa hladnim i vatrenim oružjem.
   „Duellists“ je pravo epsko tkanje; sjedimo i promatramo, a ono je dosljedno zabavno - i jezivo lijepo. (Pauline Kael, New Yorker)
   Vizualno bogatstvo, glumačke izvedbe i dubina teme čine remek-djelo. (David Hughes / Empire Magazine)
   Jedan od vizualno najupečatljivijih filmova ikada snimljenih. (Richard T. Jameson Parallax View)

https://www.imdb.com/title/tt0075968/

  Za ljubitelje filma, i svakako priče/a Josepha Conrada, valja spomenuti kako se na domaćem tržištu pojavio strip "Duel" Renauda Faracea (prijevod Lana Tomerlin) nastao prema ovom filmu/priči. Izdavač je Bookloge (specijalna izdanja).

OTAC, 2020.

Father, 2020.
20:00 sati



Father, 2020. Florian Zeller, 97 min. US/FR
Scenarij:
Christopher Hampton i Florian Zeller prema vlastitoj kazališnoj drami
Uloge: Anthony Hopkins, Olivia Colman, Mark Gatiss
   Anthony je nestašan, ciničan i tvrdoglav. I ima 80 godina. Kombinacija je to kojoj njegova zabrinuta kći Anne bezuspješno pokušava doskočiti kako bi ga privoljela da prihvati barem jednu od brojnih njegovateljica koje uporno dovodi u njegov samački londonski stan. Anne se, naime, seli u Pariz i više ga neće moći svakodnevno posjećivati. No Anthonyjevo pamćenje više nije što je nekoć bilo, sjećanja naviru i bježe poput plime i oseke, i njegova se percepcija stvarnosti postupno urušava. (Film je premijerno prikazan na Sundanceu.)
   Nagrađen je Oscarom za najboljega glumca, te za najbolji adaptirani scenarij. Nastup Anthonyja Hopkinsa osvojio je i struku i kritiku, a brojni navode kao njegovu najbolju ulogu u karijeri. Drugog Oskara (nakon „Kad jaganjci utihnu“) za najboljeg glumca osvojio je u 83. godini, postavši najstariji dobitnik u toj kategoriji.
   Suočeni smo s nevjerojatnom izvedbom Anthonyja Hopkinsa kao ponosnog čovjeka koji niječe svoje stanje, ali i sjajnim filmskim debijem francuskog kazalištarca Floriana Zellera. (Todd McCarthy / The Hollywood Reporter)
https://www.imdb.com/title/tt10272386/?ref_=fn_tt_tt_9

PETAK / 17.09.

MURINA

Murina, 2021
17:30 sati



Murina, 2021. Antonete Alamat Kusijanović, 92 min. HR/US/BR/SI
Scenarij:
Antonete Alamat Kusijanović, Frank Graziano
Uloge: Gracija Filipović, Leon Lučev, Danica Ćurčić, Cliff Curtis
      Napeti odnos šesnaestogodišnje Julije i autoritarnog oca Ante počinje pucati kada u njihov dom na otoku stigne stari obiteljski prijatelj. Dok je otac zaokupljen pokušajima da s njim sklopi posao života, karizmatični gost Juliji otvara sve više prostora slobode što u njoj budi revolt prema roditeljima. Tijekom vikenda ispunjenog velikim očekivanjima, Julija uvlači obitelj u opasni vrtlog strasti i nasilja.
   Šovinizam je duboko ukorijenjen u naše društvo. Često ga netočno nazivamo mentalitetom. Očevi ga učvršćuju jer im tako odgovara, majke podržavaju jer su tako odgojene. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)
   Julija je začetak nove generacije intuitivnih žena koje raskrinkavaju ove ustajale dinamike. Julija je Murina, životinja koja će odgristi dio sebe da bi se oslobodila. Tu snagu vidim u mladim ženama u Hrvatskoj, ona jača. To je snaga koja leži u mudrosti i znanju, u vjeri u svoje sposobnosti, u ono božansko u nepoznatom. Snaga koja ne dopušta biti ušutkana. (redateljica i ko-scenaristica Antonete Alamat Kusijanović)

   Cannes 2021. 15 dana autora 2021. / Quinzaine des réalisateurs - Zlatna kamera (Camera D'Or)
   Pula 2021. Nagrada Breza za najboljeg debitanta (Antonete Alamat Kusijanović); Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu (Danica Ćurčić); Zlatna vrata Pule (Nagrada publike)
https://www.imdb.com/title/tt8434110/?ref_=fn_al_tt_1

DJEVOJČICA

Petit Fille, 2020.
20:00 sati



Petit Fille, 2020. Sébastien Lifshitz, 85 min. FR/DK
Scenarij:
Sébastien Lifshitz
   Sedmogodišnja Sasha oduvijek je znala da je djevojčica, iako je rođena kao dječak. I dok se društvo ne odnosi prema njoj kao prema drugoj djeci njene dobi – u svakodnevici u školi, na satovima plesa ili rođendanskim proslavama – njezina brižna obitelj bori se kako bi se njezina različitost uvažila i prihvatila.
   „Djevojčica“ Sébastiena Lifshitza prikaz je bitke jedne obitelji protiv strogih društvenih normi koje okružuju temu roda. Duboko dirljivo. (Fabien Lemercier, Cineuropa)
Chicago IFF 2020. Nagrada Silver Hugo za najbolji dokumentarni film
Europske Filmske Nagrade 2020. Najbolji dokumentarni film
French Syndicate of Cinema Critics 2021. Najbolji francuski dokumentarni film
Ghent IFF 2020. Najbolji dokumentarni film
Seattle IFF 2020. Nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt11753696/?ref_=fn_tt_tt_69

KINOTEKA U KAŠTELIMA: UBITI PTICU RUGALICU

To Kill a Mockingbird, 1962.
20:30 sati



U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA U KAŠTELIMA
To Kill a Mockingbird, 1962. Robert Mulligan
   AUTORSKI TIM:
Alan J. Pakula (producent), Robert Mulligan (redatelj), Horton Foote (scenarij prema istoimenom romanu američke spisateljice Harper Lee), Russell Harlan (fotografija), Aaron Stell (montaža), Elmer Bernstein (skladatelj), Henry Bumstead (scenografija), Seth Banks (kostimografija)
   ULOGE: Gregory Peck (Atticus Finch), Mary Badham (Scout), Phillip Alford (Jem), John Megna (Charles Baker "Dill" Harris), Frank Overton (šerif Heck Tate), Rosemary Murphy (Miss Maudie Atkinson), Ruth White (Mrs Dubose), Brock Peters (Tom Robinson), Estelle Evans (Calpurnia)
      „If you just learn a single trick, Scout, you'll get along a lot better with all kinds of folks. You never really understand a person until you consider things from his point of view... Until you climb inside of his skin and walk around in it.“ (Atticcus Finch)
   Kroz film nas „vodi“ Jean Louise Finch, pametna šestogodišnja djevojčica koju zovu Scout. Djetinjstvo upotpunjuje temama američkog juga gdje su rasizam i predrasude duboko ukorijenjeni a sjećanje na Konfederaciju još je živo. Radnja se odvija u izmišljenom, umornom, prašnjavom gradiću Maycomb (Alabama) tijekom despresivnh tridesetih godina prošlog stoljeća, gdje iste porodice žive tu oduvijek i gdje svatko svakog zna. Scoutin otac je mladi udovac, odvjetnik Atticus Finch, najuzorniji građanin ovog malog grada. Sve će se promijeniti kada preuzme obranu Afro-amerikanca optuženog za silovanje siromašne bjelkinje.
   "Ubiti pticu rugalicu" je svijet predrasuda i strahova, konflikata i rasne segregacije, laži i borbe za istinu. Zasnovan je na istoimenom bestseleru američke spisateljice Harper Lee, u velikoj mjeri autobiografski. Smatra se modernim klasikom, i bitno je utjecao na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Harper Lee je dobitnica Pulitzerove nagrade 1961. za roman „Ubiti pticu rugalicu“.
   Američki filmski institut proglasio je lik Atticusa Fincha najvećim filmskim junakom 20. stoljeća, a njegov tumač, Gregory Peck, prisjeća se svoje uloge – za koju je dobio Oscara - u jednom intervjuu 1997. godine: „Uloga me privukla zbog toga što me je roman podsjećao na vlastito odrastanje u kalifornijskom gradiću La Jolla. Gotovo da ne prođe dan, a da ne pomislim koliko sam bio sretan što sam dobio tu ulogu. Nedavno sam sjedio za večerom pokraj žene koja mi je rekla da je gledala film s 14 godina i da joj je promijenio život. Čujem takve stvari gotovo stalno.“
   I za kraj: šta se svih ovih godina promijenilo od romana/filma? Crnce više ne nazivaju pogrdnim imenima – sada su Afro-amerikanci. A što je sa rasizmom? Jasno je svakome, i dalje postoji. I ne samo kod njih. Sportski tereni širom svijeta su samo jedan od dokaza.
https://www.imdb.com/title/tt0056592/?ref_=fn_al_tt_1

SUBOTA / 18.09.

DJEVOJČICA

Petit Fille, 2020.
17:30 sati



Petit Fille, 2020. Sébastien Lifshitz, 85 min. FR/DK
Scenarij:
Sébastien Lifshitz
   Sedmogodišnja Sasha oduvijek je znala da je djevojčica, iako je rođena kao dječak. I dok se društvo ne odnosi prema njoj kao prema drugoj djeci njene dobi – u svakodnevici u školi, na satovima plesa ili rođendanskim proslavama – njezina brižna obitelj bori se kako bi se njezina različitost uvažila i prihvatila.
   „Djevojčica“ Sébastiena Lifshitza prikaz je bitke jedne obitelji protiv strogih društvenih normi koje okružuju temu roda. Duboko dirljivo. (Fabien Lemercier, Cineuropa)
Chicago IFF 2020. Nagrada Silver Hugo za najbolji dokumentarni film
Europske Filmske Nagrade 2020. Najbolji dokumentarni film
French Syndicate of Cinema Critics 2021. Najbolji francuski dokumentarni film
Ghent IFF 2020. Najbolji dokumentarni film
Seattle IFF 2020. Nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt11753696/?ref_=fn_tt_tt_69

RESPECT

19:30 sati



Respect, 2021. Liesl Tommy, 145 min. US
Scenarij:
Tracey Scott Wilson
Uloge: Jennifer Hudson, Forest Whitaker, Tate Donovan, Mary J. Blige
      „Respect“ je biografska drama o jednoj od najvećih pjevačica i pijanistica svih vremena Arethi Franklin. R&B pjevačicu glumi Oscarovka Jennifer Hudson, koju je (svojevremeno) Aretha osobno izabrala za tu ulogu. Priča prati pjevačicu od njenih samih početaka u Detroitu kad je kao mala curica pjevala u crkvenom zboru kojeg je vodio njen otac, do superzvijezde i Kraljice Soula. Aretha je u svojoj dugoj karijeri imala preko sto pjesama na Billboardovoj top listi, uključujući dvadeset pjesama koje su bile na broju jedan R&B ljestvice. Osvojila je 18 Grammyija i bila je prva žena koja je ušla u Rock and Roll kuću slavnih.
   Arethina obrada hita Otisa Reddinga „Respect“, koja je postala zaštitna pjesma feminističkog pokreta, ustoličila ju je kao ikonu u borbi za ljudska i ženska prava. Bila je više od pjevačice i njezine pjesme su bile više od pjesama. Pjevala je na pogrebu za Dr. Martina Luthera Kinga te na tri inauguracije američkih predsjednika.

   Nastup Jennifer Hudson u glavnoj ulozi apso-lutno zaslužuje naše poštovanje. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
https://www.imdb.com/title/tt2452150/

PONEDJELJAK / 20.09.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: VATRENE ULICE

Streets of Fire, 1984.
20:30 sati



Streets of Fire, 1984. Walter Hill
   AUTORSKI TIM: Lawrence Gordon i Joel Silver
(produkcija), Walter Hill (redatelj), Walter Hill i Larry Gross (scenarij), Andrew Laszlo (fotografija), James Coblentz, Freeman A. Davies i Michael Ripps (montaža), Ry Cooder (skladatelj), John Wallone (scenografija), Marilyn Vance (kostimografija), Michael Germain, Michael Mills (šminka)
   ULOGE: Michael Paré (Tom Cody), Diane Lane (Ellen Aim), Rick Moranis (Billy Fish), Amy Madigan (McCoy), Willem Dafoe (Raven Shaddock), Deborah Van Valkenburgh (Reva Cody), Richard Lawson (Officer Ed Price), Rick Rossovich (Officer Cooley), Bill Paxton (Clyde)
   Rock & roll bajka iz nekog drugog vremena i drugog prostora.
   Rock pjevačicu Ellen Aim tijekom koncerta otme banda na motorima, banda koju predvodi Raven Shaddock. Kad to spazi Reva Cody, koja je bila u publici, pozove brata Toma da se vrati u grad i krene u potragu za Ellen. Poznat policiji kao maloljetni delinkvent, Tom svojim povratkom odmah privlači pozornost. Uskoro mu se u potrazi pridruži bivša vojnikinja McCoy te Ellenin menadžer Billy Fishte: trojac kreće u daleki i mračni dio grada u kojem samuje zatočena Ellen…)
   U jednom davnom intervjuu, Walter Hill objasnio je kako samo porijeklo filma vuče korijene iz njegovih tinejdžerskih želja i preokupacija, točnije želje da napravi savršen film s referencama prema kojima još uvijek osjeća veliku naklonost: prilagođeni automobili, ljubljenje na kiši, neon, noćni vlakovi, brza potjera, tutnjava, rock zvijezde, motori, duhovitost u teškim situacijama, kožne jakne i pitanja časti ...

   Iako je film tijekom desetljeća stekao kultni status kod gledatelja diljem svijeta, uvelike je ostao u sjeni Hillovih „The Warriorsa“ koji je po atmosferi i glazbi, a u nekim dijelovima i u priči vrlo sličan „Vatrenim ulicama“. (Mislav / filmoviandserije.wordpress.com)
   Te davne 1984. godine Walter Hill je uz pomoć Larry Grossa, koji je pomogao oko scenarija, napravio možda najveći film žanra koji nikad nije saživio osim u rijetkim trenucima. Miješajući mjuzikl, akciju, „film noir“, dramu, pa i komediju, Walter Hill je ispričao priču za laku noć, ali ne djeci već rockerima. Stoga, ako film niste gledali, pogledajte ga. I pri tom nemojte upasti u zamku i tražiti u njemu ono što ne postoji, niti je ikome bila namjera da postoji.Uživajte u dobroj muzici, uživajte u jednoj od rijetkih rock & roll bajki ispričanih samo za rockere!  (Jerko Jakšić / music-lp-underground.com)
   Ako ste za modernu bajku, pogledajte film. Ako ste za modernu rock bajku, obavezno pogledajte film. Pametniji savjet od toga nemam. (deckardovkutak.wordpress.com)

https://www.imdb.com/title/tt0088194/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 21.09.

GRAD IZOBILJA

Fat City, 1972.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
Fat City, 1972. John Huston, 96 min. US
Scenarij:
Leonard Gardner prema vlastitom romanu
Uloge: Stacy Keach, Jeff Bridges, Susan Tyrrell
   Bivši boksački prvak Billy Tully živi u kalifornijskom gradu Stocktonu, gdje je odluči krenuti ispočetka. Godinu dana ranije napustila ga je supruga, zbog čega je izgubio meč u Panami, postao alkoholičar i zapao u siromaštvo. Dok za život zarađuje kao pomoćni poljoprivredni radnik i dok ga još uvijek privlači čašica, te dok održava burnu vezu s ogorčenom i emocionalnim problemima opterećenom Omom, Billy je odlučan da kroz ulogu mentora mlađem kolegi Ernieju Mungeru, 19-godišnjem početniku,  rehabilitira vlastitu boksačku karijeru. Mungera isprva pošalje nekadašnjem menadžeru i vlasniku boksačke dvorane Rubenu Luni, da bi ovaj ubrzo odlučio pomoći ne samo mladiću nego i Billyju. Luna će tako uz skrb o Mungeru pristati trenirati i Billyja, vjerujući da ga može vratiti na staze nekadašnjeg uspjeha.
   Iako smo se kroz godine imali priliku nagledati bezbroj priča o boksu i boksačima, "Fat City" ni izbliza nije jedna od onih rokijevskih priča o šampionima. Ovo je jedna od onih stvarnih, nimalo sentimentalnih i prilično iskrenih priča o dvojici tipova koji kao da su predodređeni na neuspjeh, a film dižu i kvalitetne glumačke izvedbe. (gambee82.blogspot.com)
   Naročito volim jedan od svojih posljednjih filmova: "Grad izobilja" (Fat City). U njemu je cijela moja mladost. Ista ona atmosfera, iste nade isti jad. "Grad izobilja" je film o boksačima, a ja sam također, u mladosti, bio boksač. Kakva su to bila vremena! (John Huston)

https://www.imdb.com/title/tt0068575/?ref_=fn_al_tt_1

U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

Hell in the Pacific, 1968. John Boorman
   AUTORSKI TIM: Reuben Bercovitch (producent), John Boorman (redatelj), Reuben Bercovitch, Alexander Jacobs, Eric Bercovici (scenarij), Conrad Hall (fotografija), Thomas Stanford (montaža), Lalo Schifrin (skladatelj), Anthony Pratt, Masao Yamazaki, Makoto Kikuchi (scenografija), Seth Banks, Shigeo Kobayashi (šminka)
   ULOGE: Lee Marvin (američki pilot), Toshirō Mifune (Tsuruhiko Kuroda)
   Udružite Lee Marvina s Toshirom Mifuneom, prekrasnim krajolicima (otoci Paulau) pod lakom rukom Johna Bormana i gledajte kako jednostavna priča prerasta u vizualnu gozbu.
   Tijekom Drugog svjetskog rata, negdje na bojištu Pacifika, na jednom malom nenastanjenom otoku u Tihom oceanu se nađu američki pilot i mornarički kapetan... oboje napušteni od svojih suboraca. Iako neprijateljski nastrojeni jedno prema drugome, moraju prestati s neprijateljstvom i surađivati ukoliko žele preživjeti i vratiti u civilizaciju. Ali, hoće li?
      Kad imaš dva velikana svjetskog glumišta drugi ti niti ne trebaju - Boorman još jednom pokazuje kako zna što radi (tj. što treba raditi) tijekom cijelog filma, a Marvin Lee i Toshiro Mifune (oboje aktivno sudjelovali u 2. svjetskom ratu; Marvin i ranjen i odlikovan) samo slijede njegove natuknice i ostalo prepuštaju svojoj bezprijekornoj glumačkoj prezentaciji. Sami kraj filma u suprotnosti je s izvornom vizijom redatelja Johna Boormana, u kojoj japanski časnik ljutito ubija dva japanskog vojnika koji su naišli na Amerikanca: producenti su promijenili kraj bez njegova znanja. Od tog filma John Boorman potpisao bi ugovor s kompanijom samo ukoliko bi zadržao kreativnu kontrolu nad cijelim projektom.
   Film je u cijelosti snimljen na otoku Palau u sjevernom Tihom oceanu, u blizini Filipina.
   Fascinantan Boorman. (Steve Crum Kansas City Kansan)
   Proteže li se rat na pojedinca? Obučeni da ubijaju ili će biti ubijeni, dva protivnika se suočavaju, svaki sa svojim strahom da će onaj drugi uspjeti. Zašto se nisu ubili kad su imali priliku? Možda zato što je čovjek društvena životinja i potrebno mu je društvo drugih. Da se poslužim klišejem - Nijedan čovjek nije otok. I na kraju izbija sukob. Ne zbog bilo kakve urođene razlike između dvojice muškaraca - već zbog načina na koji se definiraju na većoj sceni... Dva sjajna glumca, sjajan scenarij, velika tema. (Andybern / www.imdb.com)
   Fascinantno je vidjeti kako se dva velika glumca međusobno povezuju kao ljudska bića, iako se (verbalno) ne razumiju... Briljantno režirano na dva različita načina: prije svega vizualno, a zatim i  glumački, pritom nikada ne dopuštajući da glavne teme filma trpe. Bravo! (Jeff Coatney / www.imdb.com)

https://www.imdb.com/title/tt0063056/?ref_=tt_urv

SRIJEDA / 22.09.

RESPECT

19:30 sati



Respect, 2021. Liesl Tommy, 145 min. US
Scenarij:
Tracey Scott Wilson
Uloge: Jennifer Hudson, Forest Whitaker, Tate Donovan, Mary J. Blige
      „Respect“ je biografska drama o jednoj od najvećih pjevačica i pijanistica svih vremena Arethi Franklin. R&B pjevačicu glumi Oscarovka Jennifer Hudson, koju je (svojevremeno) Aretha osobno izabrala za tu ulogu. Priča prati pjevačicu od njenih samih početaka u Detroitu kad je kao mala curica pjevala u crkvenom zboru kojeg je vodio njen otac, do superzvijezde i Kraljice Soula. Aretha je u svojoj dugoj karijeri imala preko sto pjesama na Billboardovoj top listi, uključujući dvadeset pjesama koje su bile na broju jedan R&B ljestvice. Osvojila je 18 Grammyija i bila je prva žena koja je ušla u Rock and Roll kuću slavnih.
   Arethina obrada hita Otisa Reddinga „Respect“, koja je postala zaštitna pjesma feminističkog pokreta, ustoličila ju je kao ikonu u borbi za ljudska i ženska prava. Bila je više od pjevačice i njezine pjesme su bile više od pjesama. Pjevala je na pogrebu za Dr. Martina Luthera Kinga te na tri inauguracije američkih predsjednika.

   Nastup Jennifer Hudson u glavnoj ulozi apso-lutno zaslužuje naše poštovanje. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
https://www.imdb.com/title/tt2452150/

ČETVRTAK / 23.09.

CRNA KUTIJA

19:30 sati



Boîte noire, 2021. Yann Gozlan, 129 min. FR
Scenarij:
Yann Gozlan, Simon Moutaïrou, Nicolas Bouvet, Jérémie Guez
Uloge: Pierre Niney, Lou de Laâge, André Dussollie
   Što se dogodilo na letu Dubai-Pariz prije pada u Alpskom masivu? Greška u pilotiranju? Tehnički kvar? Teroristički čin? Što sve otkriva "crna kutija"? Tu su zabilježeni svi relevantni podaci o letu, ali i razgovori u pilotskoj kabini. A možda i nešto više od toga?
   Mathieu je talentirani mladi analitičar crne kutije u misiji riješavanja razloga smrtonosnog pada potpuno novog zrakoplova. Ipak, kad vlasti zatvore
slučaj, Mathieu se ne može oteti dojmu da s dokazima nešto nije u redu. Dok ponovno preslušava snimku, počinje otkrivati neke ozbiljno uznemirujuće detalje. Može li se snimka modificirati? Protiveći se naredbama svog šefa, Mathieu započinje vlastitu istragu - opsesivnu i
opasnu potragu za istinom koja će brzo ugroziti mnogo više od njegove karijere.
   Unatoč nekim klišejima i prečacima u scenariju, „Crna kutija“ je dobar triler koji jako dobro funkcionira, posebno zahvaljujući besprijekornom zvučnom djelu. Klaustrofobična i zaglušujuća atmosfera pojedinih scena daje zanimljiv karakter ovom filmu. (Maxime Durand/www.senscritique.com)
https://www.imdb.com/title/tt10341034/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 24.09.

CRNA KUTIJA

17:30 sati



Boîte noire, 2021. Yann Gozlan, 129 min. FR
Scenarij:
Yann Gozlan, Simon Moutaïrou, Nicolas Bouvet, Jérémie Guez
Uloge: Pierre Niney, Lou de Laâge, André Dussollie
   Što se dogodilo na letu Dubai-Pariz prije pada u Alpskom masivu? Greška u pilotiranju? Tehnički kvar? Teroristički čin? Što sve otkriva "crna kutija"? Tu su zabilježeni svi relevantni podaci o letu, ali i razgovori u pilotskoj kabini. A možda i nešto više od toga?
   Mathieu je talentirani mladi analitičar crne kutije u misiji riješavanja razloga smrtonosnog pada potpuno novog zrakoplova. Ipak, kad vlasti zatvore
slučaj, Mathieu se ne može oteti dojmu da s dokazima nešto nije u redu. Dok ponovno preslušava snimku, počinje otkrivati neke ozbiljno uznemirujuće detalje. Može li se snimka modificirati? Protiveći se naredbama svog šefa, Mathieu započinje vlastitu istragu - opsesivnu i
opasnu potragu za istinom koja će brzo ugroziti mnogo više od njegove karijere.
   Unatoč nekim klišejima i prečacima u scenariju, „Crna kutija“ je dobar triler koji jako dobro funkcionira, posebno zahvaljujući besprijekornom zvučnom djelu. Klaustrofobična i zaglušujuća atmosfera pojedinih scena daje zanimljiv karakter ovom filmu. (Maxime Durand/www.senscritique.com)
https://www.imdb.com/title/tt10341034/?ref_=nv_sr_srsg_0

DJEVOJČICA

Petit Fille, 2020.
20:00 sati



Petit Fille, 2020. Sébastien Lifshitz, 85 min. FR/DK
Scenarij:
Sébastien Lifshitz
   Sedmogodišnja Sasha oduvijek je znala da je djevojčica, iako je rođena kao dječak. I dok se društvo ne odnosi prema njoj kao prema drugoj djeci njene dobi – u svakodnevici u školi, na satovima plesa ili rođendanskim proslavama – njezina brižna obitelj bori se kako bi se njezina različitost uvažila i prihvatila.
   „Djevojčica“ Sébastiena Lifshitza prikaz je bitke jedne obitelji protiv strogih društvenih normi koje okružuju temu roda. Duboko dirljivo. (Fabien Lemercier, Cineuropa)
Chicago IFF 2020. Nagrada Silver Hugo za najbolji dokumentarni film
Europske Filmske Nagrade 2020. Najbolji dokumentarni film
French Syndicate of Cinema Critics 2021. Najbolji francuski dokumentarni film
Ghent IFF 2020. Najbolji dokumentarni film
Seattle IFF 2020. Nagrada žirija
https://www.imdb.com/title/tt11753696/?ref_=fn_tt_tt_69

SUBOTA / 25.09.

ČUDOVIŠTA IZ ORMARA

17:30 sati



(SUVREMENI) DISNEYEV KLASIK
Monsters, Inc., 2001. Pete Docter, David Silverman, Lee Unkrich, 92 min. US
Scenarij:
Andrew Stanton, Dan Gerson, Robert L. Baird, Rhett Reese, Jonathan Roberts
   Vrsni bauk Sulley i njegov entuzijastični asistent u strašenju Mike, rade u najvećoj tvornici zastrašivača u svijetu čudovišta. Glavni izvor energije u njihovu svijetu prikupljeni su krici ljudske djece. No čudovišta vjeruju da su djeca opasna i otrovna i smrtno se preplaše kada mala djevojčica zaluta u njihov svijet. Sulley i Mike nastoje je vratiti kući, ali putem se suoče s čudovišnom intrigom i urnebesnim nezgodama.
https://www.imdb.com/title/tt0198781/?ref_=nv_sr_srsg_0

CRNA KUTIJA

19:30 sati



Boîte noire, 2021. Yann Gozlan, 129 min. FR
Scenarij:
Yann Gozlan, Simon Moutaïrou, Nicolas Bouvet, Jérémie Guez
Uloge: Pierre Niney, Lou de Laâge, André Dussollie
   Što se dogodilo na letu Dubai-Pariz prije pada u Alpskom masivu? Greška u pilotiranju? Tehnički kvar? Teroristički čin? Što sve otkriva "crna kutija"? Tu su zabilježeni svi relevantni podaci o letu, ali i razgovori u pilotskoj kabini. A možda i nešto više od toga?
   Mathieu je talentirani mladi analitičar crne kutije u misiji riješavanja razloga smrtonosnog pada potpuno novog zrakoplova. Ipak, kad vlasti zatvore
slučaj, Mathieu se ne može oteti dojmu da s dokazima nešto nije u redu. Dok ponovno preslušava snimku, počinje otkrivati neke ozbiljno uznemirujuće detalje. Može li se snimka modificirati? Protiveći se naredbama svog šefa, Mathieu započinje vlastitu istragu - opsesivnu i
opasnu potragu za istinom koja će brzo ugroziti mnogo više od njegove karijere.
   Unatoč nekim klišejima i prečacima u scenariju, „Crna kutija“ je dobar triler koji jako dobro funkcionira, posebno zahvaljujući besprijekornom zvučnom djelu. Klaustrofobična i zaglušujuća atmosfera pojedinih scena daje zanimljiv karakter ovom filmu. (Maxime Durand/www.senscritique.com)
https://www.imdb.com/title/tt10341034/?ref_=nv_sr_srsg_0

PONEDJELJAK / 27.09.

KINOTEKA U KAŠTELIMA: UBITI PTICU RUGALICU

To Kill a Mockingbird, 1962.
19:30 sati



U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA U KAŠTELIMA
To Kill a Mockingbird, 1962. Robert Mulligan
   AUTORSKI TIM:
Alan J. Pakula (producent), Robert Mulligan (redatelj), Horton Foote (scenarij prema istoimenom romanu američke spisateljice Harper Lee), Russell Harlan (fotografija), Aaron Stell (montaža), Elmer Bernstein (skladatelj), Henry Bumstead (scenografija), Seth Banks (kostimografija)
   ULOGE: Gregory Peck (Atticus Finch), Mary Badham (Scout), Phillip Alford (Jem), John Megna (Charles Baker "Dill" Harris), Frank Overton (šerif Heck Tate), Rosemary Murphy (Miss Maudie Atkinson), Ruth White (Mrs Dubose), Brock Peters (Tom Robinson), Estelle Evans (Calpurnia)
      „If you just learn a single trick, Scout, you'll get along a lot better with all kinds of folks. You never really understand a person until you consider things from his point of view... Until you climb inside of his skin and walk around in it.“ (Atticcus Finch)
   Kroz film nas „vodi“ Jean Louise Finch, pametna šestogodišnja djevojčica koju zovu Scout. Djetinjstvo upotpunjuje temama američkog juga gdje su rasizam i predrasude duboko ukorijenjeni a sjećanje na Konfederaciju još je živo. Radnja se odvija u izmišljenom, umornom, prašnjavom gradiću Maycomb (Alabama) tijekom despresivnh tridesetih godina prošlog stoljeća, gdje iste porodice žive tu oduvijek i gdje svatko svakog zna. Scoutin otac je mladi udovac, odvjetnik Atticus Finch, najuzorniji građanin ovog malog grada. Sve će se promijeniti kada preuzme obranu Afro-amerikanca optuženog za silovanje siromašne bjelkinje.
   "Ubiti pticu rugalicu" je svijet predrasuda i strahova, konflikata i rasne segregacije, laži i borbe za istinu. Zasnovan je na istoimenom bestseleru američke spisateljice Harper Lee, u velikoj mjeri autobiografski. Smatra se modernim klasikom, i bitno je utjecao na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Harper Lee je dobitnica Pulitzerove nagrade 1961. za roman „Ubiti pticu rugalicu“.
   Američki filmski institut proglasio je lik Atticusa Fincha najvećim filmskim junakom 20. stoljeća, a njegov tumač, Gregory Peck, prisjeća se svoje uloge – za koju je dobio Oscara - u jednom intervjuu 1997. godine: „Uloga me privukla zbog toga što me je roman podsjećao na vlastito odrastanje u kalifornijskom gradiću La Jolla. Gotovo da ne prođe dan, a da ne pomislim koliko sam bio sretan što sam dobio tu ulogu. Nedavno sam sjedio za večerom pokraj žene koja mi je rekla da je gledala film s 14 godina i da joj je promijenio život. Čujem takve stvari gotovo stalno.“
   I za kraj: šta se svih ovih godina promijenilo od romana/filma? Crnce više ne nazivaju pogrdnim imenima – sada su Afro-amerikanci. A što je sa rasizmom? Jasno je svakome, i dalje postoji. I ne samo kod njih. Sportski tereni širom svijeta su samo jedan od dokaza.
https://www.imdb.com/title/tt0056592/?ref_=fn_al_tt_1

UTORAK / 28.09.

KINOTEKA U KAŠTELIMA: UBITI PTICU RUGALICU

To Kill a Mockingbird, 1962.
19:30 sati



U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA U KAŠTELIMA
To Kill a Mockingbird, 1962. Robert Mulligan
   AUTORSKI TIM:
Alan J. Pakula (producent), Robert Mulligan (redatelj), Horton Foote (scenarij prema istoimenom romanu američke spisateljice Harper Lee), Russell Harlan (fotografija), Aaron Stell (montaža), Elmer Bernstein (skladatelj), Henry Bumstead (scenografija), Seth Banks (kostimografija)
   ULOGE: Gregory Peck (Atticus Finch), Mary Badham (Scout), Phillip Alford (Jem), John Megna (Charles Baker "Dill" Harris), Frank Overton (šerif Heck Tate), Rosemary Murphy (Miss Maudie Atkinson), Ruth White (Mrs Dubose), Brock Peters (Tom Robinson), Estelle Evans (Calpurnia)
      „If you just learn a single trick, Scout, you'll get along a lot better with all kinds of folks. You never really understand a person until you consider things from his point of view... Until you climb inside of his skin and walk around in it.“ (Atticcus Finch)
   Kroz film nas „vodi“ Jean Louise Finch, pametna šestogodišnja djevojčica koju zovu Scout. Djetinjstvo upotpunjuje temama američkog juga gdje su rasizam i predrasude duboko ukorijenjeni a sjećanje na Konfederaciju još je živo. Radnja se odvija u izmišljenom, umornom, prašnjavom gradiću Maycomb (Alabama) tijekom despresivnh tridesetih godina prošlog stoljeća, gdje iste porodice žive tu oduvijek i gdje svatko svakog zna. Scoutin otac je mladi udovac, odvjetnik Atticus Finch, najuzorniji građanin ovog malog grada. Sve će se promijeniti kada preuzme obranu Afro-amerikanca optuženog za silovanje siromašne bjelkinje.
   "Ubiti pticu rugalicu" je svijet predrasuda i strahova, konflikata i rasne segregacije, laži i borbe za istinu. Zasnovan je na istoimenom bestseleru američke spisateljice Harper Lee, u velikoj mjeri autobiografski. Smatra se modernim klasikom, i bitno je utjecao na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Harper Lee je dobitnica Pulitzerove nagrade 1961. za roman „Ubiti pticu rugalicu“.
   Američki filmski institut proglasio je lik Atticusa Fincha najvećim filmskim junakom 20. stoljeća, a njegov tumač, Gregory Peck, prisjeća se svoje uloge – za koju je dobio Oscara - u jednom intervjuu 1997. godine: „Uloga me privukla zbog toga što me je roman podsjećao na vlastito odrastanje u kalifornijskom gradiću La Jolla. Gotovo da ne prođe dan, a da ne pomislim koliko sam bio sretan što sam dobio tu ulogu. Nedavno sam sjedio za večerom pokraj žene koja mi je rekla da je gledala film s 14 godina i da joj je promijenio život. Čujem takve stvari gotovo stalno.“
   I za kraj: šta se svih ovih godina promijenilo od romana/filma? Crnce više ne nazivaju pogrdnim imenima – sada su Afro-amerikanci. A što je sa rasizmom? Jasno je svakome, i dalje postoji. I ne samo kod njih. Sportski tereni širom svijeta su samo jedan od dokaza.
https://www.imdb.com/title/tt0056592/?ref_=fn_al_tt_1

POBUNA NA CAINEU

The Caine Mutiny, 1954.
20:00 sati



50 GODINA KINOTEKE
The Caine Mutiny, 1954. Edward Dmytryk, 125 min. US
Scenarij:
Stanley Roberts, uz suradnju Michaela Blankforta, prema romanu spomenutoga Hermana Wouka
Uloge: Humphrey Bogart, José Ferrer, Van Johnson, Fred MacMurray, Robert Francis, May Wynn, Tom Tully, E. G. Marshall, Lee Marvin, Arthur Franz, Warner Anderson, Claude Akins, Katherine Warren
   Ambiciozni Willie Keith, idealima vođen mladi mornarički časnik, nakon stjecanja diplome na Princetonu tijekom ratne 1943. raspoređen je na brod Caine, razarač i minolovac kojim zapovijeda iskusni poručnik Philip Francis Queeg. Nakon što brod dospije na pučinu, poručnik Keefer će prvi primijetiti iracionalno ponašanje izuzetno i često bezrazložno strogog Queega, neurotičnog čovjeka prijeke naravi. Nakon što u skorom naletu tajfuna Queeg potpuno podlegne panici, prvi časnik preuzima zapovjedništvo, a kao svog pomoćnika odabrat će upravo Willieja. Sve će ovo naposljetku dovesti do procesa pred vojnim sudom...
   Godine 1955. nominirana za sedam Oscara, izvrsna ratna sudska drama uglednog Edwarda Dmytryka izuzetno je uspjela adaptacija Hermana Wouka. Edward Dmytryk je snimio intrigantno djelo sugestivnog tjeskobnog ozračja, efektno profiliranih karaktera i njihovih složenih odnosa, izvrsne glazbe, dojmljive fotografije i odličnih nastupa glumačke postave.
   Neposredno nakon uspjeha "Unakrsne vatre" ime Edwarda Dmytryka našlo se pred Komitetom za antiameričku djelatnost s devet drugih koje je prijavio "kolega" s filma redatelj Sam Wood. Optužen za vrijeđanje Kongresa morao je napustiti SAD  i otići za Englesku. U Engleskoj je režirao tri filma među kojima i svoje najangažiranije i najkvalitetnije djelo „Daj nam danas“ kojeg do danas smatramo jedinim neorealističkim filmom izvan Italije. 1950. godine naređeno mu je da se vrati u SAD, zbog produženja pasoša kojom prilikom je osuđen s 1.000 dolara globe i 6 mjeseci zatvora na temelju ranijih optužbi. 1951. ponovo izlazi pred Komitet za antiameričku djelatnost gdje poriče svoje ranije stavove, a za uzvrat, potpisuje ugovor za režiranje filma "Pobuna na Caineu".
https://www.imdb.com/title/tt0046816/?ref_=fn_al_tt_1

SRIJEDA / 29.09.

AMELIE

20:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
Le Fabuleux destin d'Amélie Poulain, 2001. Jean-Pierre Jeunet, 122 min. FR
Scenarij
: Guillaume Laurant i Jean-Pierre Jeunet
Uloge: Audrey Tautou, Mathieu Kassovitz, Rufus
   Oda ljepoti, jednostavnosti, iskrenosti i dobronamjernosti.
   Amelie je povučena pariška djevojka, konobarica s Monmartrea koja  živi u svom vlastitom svijetu. Traumatizirana je majčinom smrću, a s ocem je u mlakim odnosima. Oduševljava se raznim sitnicama, a jednog dana u stanu pronalazi staru kutiju sa suvenirima iz nečijeg djetinjstva. Oduševljena srećom koju je uzrokovala kad je vratila kutijicu njenom vlasniku Ameile postaje tajanstveni dobročinitelj usrećujući ljude u svojoj neposrednoj blizini ili ih pak kažnjavajući ukoliko su to zaslužili. Međutim, najmanje je u stanju pomoći samoj sebi...
   "Amelie" je dakle definitivno još jedan dragulj u kruni francuske kinematografije, jedine koja se u Europi, kako trenutno stvari stoje, može suprostaviti američkom filmskom imperijalizmu, no ono što je još važnije "Amelie" je originalno, inteligentno i izvanredno zabavno filmsko putovanje u svijet ljubavi i snova u kojem će većina gledatelja neizmjerno uživati. (dahh/popcorn.hr)
   Film je imao 5 nominacija za Oscara, uključujući i onu za najbolji strani film. Te godine Oscara je dobio BH film „Ničija zemlja“.
https://www.imdb.com/title/tt0211915/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.imdb.com/title/tt0211915/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 30.09.

SKAFANDER I LEPTIR

Le Scaphandre et le papillon, 2007.
20:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2021.
Le Scaphandre et le papillon, 2007. Julian Schnabel, 112 min. FR
Scenarij:
Ronald Harwood, Jean-Dominique Bauby
Uloge: Mathieu Amalric, Emmanuelle Seigner, Marie-Josée
   Francuska biografska drama koja je snimljena prema knjizi Jean-Dominique Baubya, novinara i glavnog urednika magazina Elle.
   Jean-Do je naviknut na turbulentnost svog zabavnog života, ali nakon što doživi moždani udar ostat će potpuno paraliziran zbog LIS sindroma (Locked-in syndrome). Njegov mozak i dalje funkcionira normalno i Jean-Do je svjestan svega. Može čuti, osjećati i razmišljati kao zdrav čovjek, ali ne može govoriti niti napraviti pokret bilo kojeg dijela tijela osim lijevog oka. Oko postaje njegov jedini način komunikacije i interakcije sa ostatkom svijeta. Pomoću treptaja oka Jean-Do komunicira sa bolničkim osobljem i obitelji koja mu dolazi u posjet, a upravo pomoću treptaja lijevog oka Jean-Do je napisao knjigu prema kojoj je snimljen ovaj film.
   Schnabel je povukao hrabar potez kad je odlučio veći dio radnje snimiti iz subjektivne vizure. Ne samo da nam je tako omogućio da cijenimo način na koji je “leptir” Baubyjeve živahnosti uspio nadletjeti fizička ograničenja njegova “skafandera”. Omogućio nam je da cijenimo i vlastiti život koji, kakav jest da jest, ipak valja proživjeti. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt0401383/?ref_=nv_sr_srsg_0

KINOTEKA NA BAČVICAMA: KINESKA ČETVRT

Chinatown, 1974.
20:30 sati



   U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA NA BAČVICAMA
Chinatown, 1974. Roman Polański
   AUTORSKI TIM:
Robert Evans (producent), Roman Polanski (redatelj), Robert Towne, Roman Polanski (scenarij), John A. Alonzo (fotografija), Sam O'Steen (montaža), Jerry Goldsmith (skladatelj), Richard Sylbert (scenografija), Hank Edds, Lee Harman (šminka)
   ULOGE: Jack Nicholson (J. J. "Jake" Gittes), Faye Dunaway (Evelyn Cross Mulwray), John Huston (Noah Cross), Perry Lopez (Lou Escobar), John Hillerman (Russ Yelburton), Darrell Zwerling (Hollis I. Mulwray), Diane Ladd (Ida Sessions), Roy Jenson (Claude Mulvihill), Roman Polanski (Man with Knife), Burt Young (Curly), Joe Mantell (Lawrence Walsh)
   Forget it Jake... It's Chinatown. (Lawrence Walsh)
   Na vrata privatnog detektiva iz Los Angelesa, Jakea Gittesa, zakuca žena koja se predstavi kao gospođa Mulwray. Želi angažirati detektiva da istraži ljubavne afere njenog muža, inženjera Hollisa Mulwrayja. Jake ga prati, i fotografira ga s mladom djevojkom. Ubrzo nakon što je unajmljen, u njegovom se uredu pojavljuje prava gospođa Mulwray, Evelyn, i zaprijeti mu tužbom ako istog trenutka ne prestane s istragom. Stvari se dodatno zakompliciraju kad Hollisa nađu mrtvog. Jake, koji ne voli da od njega prave budalu, ustraje u daljnjem istraživanju dok se zastrašivanja i trupla gomilaju. To ga dovodi do tajkuna i glavnog negativca Noaha Crossa, te uvodi u katastrofu pohlepe, ubojstva i incesta na opasnim ulicama Los Angelesa tridesetih.
   Koliko god bio potresan i ciničan kao desetljeće koje ga je proizvelo, ovaj noir klasik visoko „iznad vode“ drže briljantni scenarij Roberta Townea, mirna ruka redatelja Romana Polanskog i divne izvedbe Jacka Nicholsona i Faye Dunaway. (kritičarski konsenzus / rotten tomatoes)
   Zanimljivo ostvarenje zasnovano na poetici, ugođaju i pripovjednim obrascima film noira, dojmljivo sugerira prošlost ugođajem prožetim fatalizmom i cinizmom. Tome pridonose glazba, fotografija s uporabom narančastoga filtera, scenografija te odmjereno maniristična gluma, a posebice je hvaljena i ritmična režija (npr. u prikazu uhođenja) s uočljivim elementima modernističkoga stila. Film je nominiran za 11 Oscara, a nagrađen je samo scenarist R. Towne. (HFL)
   Faye Dunaway, čija neurastenična pojava nije nikad bila bolje iskorištena, hladna je, elegantna Evelyn, čiji biljeg od rođenja - „greška u zjenici" - predstavlja srce tame ovog filma. Ona je predstavljena kao femme fatale iz visoke klase i doista njeni motivi pojačavaju prijetnju i opasnost dok i njena anksioznost i njena blještava scena zavođenja nisu najednom obasjani drugim svjetlom nakon najšokantnijeg od svih otkrića u „Kineskoj četvrti“. Ali još uvijek je to Nicholsonova predstava, a njegov fatalistički čar karizmu ciničnog, zajedljivog, impulzivnog poštenog njuškala ne kvari ni to što najveći dio vremena nosi flaster na nosu. (Aniko Imre / 1001 film koji morate pogledati prije nego umrete)
    Kao fan noir filmova, često stičem odbojnost prema novijim realizacijama koje uporno pokušavaju zamijeniti inteligenciju i napetu atmosferu s golotinjom i oštrim jezikom. Zaista je žalosno gledati kako se tim jefitnim trikovima pokušava zamijeniti fantastičan i uvek prepoznatljiv stil iz četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća. Takav slučaj nije sa “Chinatown”, svaki detalj izvanredno funkcionira i predstavlja hommage najboljim godinama žanra, zaista dostojna prezentacija, čak je i materijal i ton mračniji nego što bi bilo dozvoljeno u tim godinama. Ovaj film nije samo kopija stila i formule filmova iz nekog drugog (boljeg) doba, on sadrži i svoju originalnu notu, koju inteligentno sprovodi kroz koncept misterioznog detektivskog žanra. (kakavfilm.com)
   U drugoj polovici 60-ih godina mladi pisac Robert Towne u Hollywoodu je dobio svojevrsnu titulu "liječnika za scenarije", odnosno upravo je on pozivan kako bi doradio i dotjerao scenarije za brojne filmove. Tako mu je 1971. godine ponuđeno da napiše scenarij po slavnom Fitzgeraldovom "Velikom Gatsbyju", no on je ponudu vrijednu 175 tisuća dolara odbio te je od producenata tražio sedam puta manje, odnosno 25 tisuća dolara za razvoj svoje priče, priče kojoj je već tada dao radni naziv "Kineska četvrt". Priču je Towne smjestio u 1937. godinu, a u njeno središte smjestio je borbu za vjerojatno najosnoviji resurs - vodu i to u Los Angelesu, tada gradu u razvoju. Osnovna premisa ovdje je borba za javno dobro nasuprot pohlepe privatnika, a između dvije vatre nađe se privatni istražitelj Jake Gittes, koji razotkriva malverzacije bogatih oligarha i pionira razvoja Los Angelesa, te njihovu mrežu korupcije, prijevara i ubojstava. Još dok je pisao scenarij, Towne je u ulozi inspektora zamislio Jacka Nicholsona, a upravo preko Nicholsona scenarija se dokopao Polanski. U ovaj neo-noir Polanski je unio i evropskog štiha te je ponajprije zbog toga „Kineska četvrt“ prilično mračna i cinična, čemu je sigurno doprinijela i činjenica što sam Polanski i nije bio pretjerano oduševljen činjenicom da se po prvi puta mora vratiti u Los Angeles nakon što mu je "Obitelj" Charlesa Mansona ubila suprugu Sharon Tate. (gambee82.blogspot.com)

   Napomena 1: Film je inspiriran stvarnim događajima u vrijeme razmirica oko prava na vodu, kada se na početku 20. stoljeća u južnoj Kaliforniji pojavilo niz sporova o vodi i kad je Los Angeles osigurao prava na vodu u dolini Owens.
   Napomena 2: Snimio se nastavak, 1990. „Dva Jakea“, koji je napisao Towne, a režirao sam Nicholson. I taj je film dobro odglumljen, kompliciran i uglađen, ali mu nedostaje čarolije koja bi sve to ujedinila.
https://www.imdb.com/title/tt0071315/?ref_=fn_al_tt_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) sat prije prve projekcije.

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica (8 besplatnih projekcija, 50% popusta na ulaznice):
- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, nezaposleni, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA