Emilia Pérez, 2024. Jacques Audiard, 130 min. FR/BE
Scenarij: Jacques Audiard, temeljen na istoimenom Audiardovom opernom libretu, koji je pak labavo adaptiran iz romana Borisa Razona „Écoute“ iz 2018.
Uloge: Zoe Saldaña, Karla Sofia Gascón, Selena Gomez, Adriana Paz, Marko Ivanir, Édgar Ramírez
   Na svečanosti u Luzernu, 7.12. dodijeljene su Evropske filmske nagrade. “Emilia Pérez” Jacquesa Audiarda najbolji je evropski film 2024. Uz to je nagrađen za režiju, scenarij te glavnu žensku ulogu. Naš predstavnik, kratki film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" Nebojše Slijepčevića, nakon Zlatne palme u Cannesu, osvojio je i Evropsku nagradu kao najbolji kratki film.

   Objavljene su nominacije za Zlatni globus, "Emilia Pérez" ih ima 7: Najbolji film - mjuzikl ili komedija; režija, scenarij, glavna ženska uloga - mjuzikl ili komedija (Karla Sofía Gascón), sporedna ženska uloga (Selena Gomez, Zoe Saldaña) te najbolji film ne-engleskog govornog područja

   Dobitnik nagrade žirija i nagrade za najbolji ženski glumački ansambl na filmskom festivalu u Cannesu!
   Francuski kandidat za nagradu Oscar 2025.!
   Prekvalificirana i podcijenjena, Rita je pravnica zaposlena u velikoj odvjetničkoj tvrtki čije je poslovanje više usmjereno na oslobađanje kriminalaca nego njihovo privođenje pravdi. Jednoga dana ona dobija neočekivanu poslovnu priliku kad ju kontaktira vođa kartela Manitas koji ju unajmi kako bi mu pomogla povući se iz posla prodaje droge putem plana kojeg on u tajnosti priprema već godinama: postati ženom kojom je oduvijek želio biti…
   Jacques Audiard napravio je fantastičan posao pišući i režirajući ove epske priče o ljubavima, životima, istini i iskupljenju, a ako imate priliku vidjeti „Emiliju Pérez“ u kinu, ne dvoumite se. (Julian Lytle / Riotus)
   Ovaj ludi mjuzikl jedan je od najboljih filmova godine. (Kevin Maher / The Times)
   „Emilia Pérez“ je smioni, grozničavi san koji prkosi žanrovima i očekivanjima. Kroz oslobađajuću pjesmu i ples te odvažne vizuale, ova odiseja prati putovanje četiri izuzetne žene u Meksiku, od kojih svaka traga za vlastitom srećom. (rotten tomatoes / 81% pozitivnih kritika)
   Neobično nekonvencionalna feministička priča o četiri zarobljene žene koje traže neku vrstu bijega i zadovoljstva izvan svijeta muškaraca. (Steven Prokopy / Third Coast Review)
   Audiard je stvorio Emiliju da zapanji i odvrati pažnju, ali izvedba Karle Sofije Gascón je ta koja je središte i temelj priče, a glumica je ta koja konačno daje pravi ulog filmu. Ona je njegovo srce i duša. (Manohla Dargis / New York Times)
   "Emilia Pérez" neprestano potresa stvari, pršti idejama i kreativnošću zbog kojih drugi filmovi izgledaju kao da se kreću u pola brzine. (Adam Graham / Detroit News)
   To je zapravo virtuozno djelo: njegovi ekscesi nikada ne prelaze u grotesku, njegove promjene tona uvijek su opravdane, njegove su teme višestruke, ali koherentne. (Dauphiné Libéré / allocine)
https://www.imdb.com/title/tt20221436/?ref_=fn_al_tt_1

The Green Border / Zielona granica, 2023. Agnieszka Holland, 152 min. PL / CZ / FR / BE
Scenarij: Agnieszka Holland, Gabriela Łazarkiewicz-Sieszko i Maciej Pisuk
Uloge: Jalal Altawil, Maja Ostaszewska, Tomasz Włosok, Behi Djanati Ataï
   U podmuklim i močvarnim šumama koje čine tzv. "zelenu granicu" između Bjelorusije i Poljske, izbjeglice s Bliskog istoka i iz Afrike pokušavaju se domoći Europske Unije, ali ostaju zarobljeni u geopolitičkokj krizi za koju je direktno odgovoran bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko. U pokušaju provociranja Europe, izbjeglice su propagandom koja obećava lak ulazak u Europsku Uniju namamljene da dođu do granice. Poput pijuna u ovom skrivenom ratu, priča filma prati Juliju, novopečenu aktivisticu koja se odrekla svog lagodnog života kako bi pomogla onima kojima je pomoć najpotrebnija; Jana, mladog pograničnog čuvara te sirijsku obitelj.
   Nedugo nakon svjetske premijere „Zelene granice“ na festivalu u Veneciji, gdje je ovjenčan posebnom nagradom žirija, novi film redateljice Agnieszke Holland naišao je na oštru osudu poljske vlade, ali i određenog broja stanovništva te zemlje. Kada se sagleda današnji politički kontekst vremena u kojem je film nastao ne treba čuditi što umjetničko djelo kakvo je „Zelena granica“nailazi na osudu antimigrantske retorike. Nakon spomenute premijere u Veneciji pohodila festivale u Torontu, Vancouveru, New Yorku i Busanu, a posebna projekcija filma održana je i u Vatikanu. Film je nedugo potom krenuo u službenu kino distribuciju u Poljskoj gdje je, unatoč restrikcijama njegovog prikazivanja u pojedinim gradovima, postao velikim hitom.
   Trideset godina nakon njezina remek djela „Europa Europa“, dirljiv i suštinski Zelena granica Agnieszke Holland otvara nam oči i govori srcu, izazivajući gledatelje da razmišljaju o moralnim izborima koji svakodnevno padaju pred obične ljude. (rotten tomatoes / konsenzus kritičara)
    Važno filmsko svjedočanstvo onoga što se trenutno događa u Europi. (Peter Bradshaw / The Guardian)
    Dirljiv triler  koji svoju društvenu kritiku umotava u bodljikavu žicu grubog, inteligentnog filmskog stvaralaštva kako bi dočarao upravo te emocije. Fenomenalno napisani glavni likovi koji, u kombinaciji sa prirodnim izvedbama cijele postave, daju dojam da su to ljudi koje poznajemo, a ne samo arhetipovi žrtava korišteni za ilustraciju krize. (Jessica Kiang / Variety)
   Fascinantni film od kojeg se ledi krv u žilama. (Olivier De Bruyn / Les Échos)
   Holland otkriva koliko duboko ide ova mreža fašizma, kako se ukorijenjuje, kako se širi i kako se odvija. (James Greenberg / Culturevulture.net)
   Brutalni prikazi traume koje su orkestrirale opresivne političke strukture koje žele manipulirati srcima i umovima jednih, dok dehumaniziraju druge, čine „Zelenu granicu“ ljutitim, instinktivnim remek-djelom. (Josh Kupecki / Austin Cronicle)
https://www.imdb.com/title/tt27722543/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_in_0_q_green%2520border

Le noël des animaux, 2024. Camille Alméras, Ceylan Beyoglu, Natalia Chernysheva, Haruna Kishi, Caroline Attia Larivière, Olesya Shchukina 72 min. FR
   U pet očaravajućih priča životinje kreću u velike pustolovine pune napetosti i čuda. Od Francuske do polarnog svjetla preko Japana, čarolija Božića nema granica!
   Bliži se Božić i u šumi raste nestrpljenje: svi se spremaju doživjeti čarobni trenutak u srcu zime... Ali, katastrofa, moraju se spasiti sanjke Djeda Božićnjaka! To je misija za naše prijatelje lisicu i rodu, dok će sićušno pile učiniti sve da spasi veliki kokošinjac. I hoće li mladi ris stići na vrijeme da doživi veliki magični spektakl na vrhu planine? Na sve četiri strane svijeta Božić sprema prekrasna iznenađenja...
https://www.imdb.com/title/tt33077003/?ref_=fn_al_tt_1

La prisonnière de Bordeaux, 2024. Patricia Mazuy, 108 min. FR
Scenarij: François Bégaudeau, Pierre Courrège, Patricia Mazuy
Uloge: Isabelle Huppert, Hafsia Herzi
   Dobrostojeća Alma i samohrana majka Mina, organizirale su svoje živote oko posjeta zatvoru u kojem se kao zatvorenici nalaze njihovi supruzi. Kad se dvije žene sretnu u prostoriji izvan prostora za posjete, započinje malo, (ne)očekivano prijateljstvo.
   Veličanstveni preokret. (Mathieu Macheret / Le Monde)
   U dugo vremena najbolja izvedba Isabelle Huppert, a Hafsia Herzi podiže razinu svoje glume sa svakom novom scenom. (Louis Guichard / Télérama)
   „Vrijeme posjeta“ nadilazi društvenu dramu i dobronamjernu priču, da bi na kraju ušao u psihološku kompleksnost likova koji traže izlaz iz situacije. (Àngel Quintana / Caimán Cuadernos de Cine)
   S laganom i fluidnom pričom, „Vrijeme posjeta“ rezultira ugodnim, uzbudljivim, a ponekad čak i dirljivim iskustvom. (Diego Batlle / Otroscines.com)
   Ubrizgavajući sporadične doze humora (hvala Isabelle Huppert), redateljica donosi suptilan i nenametljiv rad, obavijen besprijekornom fotografijom Simona Beaufilsa. (Fabien Lemercier / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt30851085/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_6_nm_0_in_0_q_La%2520prisonni%25C3%25A8re%2520de%2520Bordeaux

CANNES 2024. ZLATNA PALMA
Anora, 2024. Sean Baker, 139 min. US
Scenarij: Sean Baker
Uloge: Mikey Madison, Mark Eydelshteyn, Jura Borisov, Karren Karagulian, Vache Tovmasyan, Aleksej Serebrjakov
   Anora, seksualna radnica iz Brooklyna, dobiva priliku za priču o Pepeljugi kada upozna sina oligarha i uda se za njega. Nakon što vijest stigne u Rusiju, njezina je bajka ugrožena jer roditelji kreću u New York kako bi poništili brak.
   Stilski uzbudljiva, iznimno zabavna i emocionalno iskrena, „Anora“ je jedinstvena varijacija na priču o Pepeljugi koja može doći samo od Seana Bakera. Smješten u 2018., prati divlju odiseju svoje naslovne protagonistice, mlade uzbekistansko-američke seksualne radnice koju iz svakodnevnog života erotske plesačice izbacuje nagli, rasipnički sin ruskog oligarha. Naracija se vrti i zavija, uranjajući nas u razne prostore – otmjeni klub za gospodu na Manhattanu, gigantski obalni kompleks u Brooklynu, blistavi Las Vegas… Baš kao što se čini da se film uklapa u ritam ljubavne priče, on preskače žanrovske staze i postaje propulzivan, mračno smiješan film potjere koji kruži ulicama Brighton Beacha, Coney Islanda i Manhattana. Pred kraj filma, ton se još jednom mijenja, dovodeći priču do nijansiranog i dirljivog završetka jer se Anora vraća u dom za koji je mislila da ga je ostavila. (Editus Press)
   Greta Gerwig, predsjednica žirija 77. filmskog festivala u Cannesu: „Anora“ je bila nešto što nas je  kolektivno dirnulo, te nas podsjetilo na klasične strukture Lubitscha ili Howarda Hawksa, da bi nas odvela na nešto potpuno neočekivano.
   Zarobila nam je srca i pustila nas da se smijemo, a onda nam je slomila srca. (Greta Gerwig)
   Divlja, profana eksplozija... Čak i kad se Bakerovo pripovijedanje i dijalozi ponavljaju, Madison održava stvari živahnima. (Richard Lawson / Vanity Fair)
   „Anora“ Seana Bakera domišljato varira subverzivnu priču o Pepeljugi sa sjajnom izvedbom Mikey Madison u naslovnoj ulozi. (André Hereford / Metro Weekly)
   Bujan, naelektriziran, divlji. Ali više od toga, film ima srce. (Amanda Luberto / Arizona Republic)
     Ovaj film posjeduje toliko stvari, toliko malih, divnih stvari, a njegov emocionalni val je toliko velik da se rijetko koji film može s tim pohvaliti. (Josh Korngut / Exclaim!)
     Istovremeno smiješan, seksi, uzbudljiv i duboko ljudski. (Oscar Goff / Boston Hassle)
   Jedan od mojih omiljenih filmova zadnjeg desetljeća... Kaotičan, šaren, stresan, a ponekad čak i tako šarmantan! Sean Baker nastavlja svoja istraživanja "Američkog sna" – možete već sad zapisati ime Mikey Madison na Oscarov kipić. (Zach Pope / Zach Pope Reviews)
   “Anora” vodi publiku na jednu divlju vožnju s Bakerom koji čvrsto, ali opušteno drži volan. (Randy Myers / San Jose Mercury News)
   Sean Baker jedan je od najbistrijih i najoriginalnijih filmaša svoje generacije. On je jedinstven, a takva je i „Anora“. (Leonard Maltin)
https://www.imdb.com/title/tt28607951/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_7_nm_0_in_0_q_Anora%252C%25202024.%2520

   Legendarni splitski redatelj Aleksandar F. Stasenko (1933-1990) jedinstvena je figura hrvatske kinematografije. Ovaj sin ukrajinskog emigranta i diplomirani inženjer elektrotehnike snimio je 23 kratkometražna filma (11 amaterskih i 12 u profesionalnoj produkciji), a cijeli njegov opus prožet je temama nostalgije, osamljenosti i ljudske upornosti. Kao redatelj, scenarist, montažer, a na filmovima iz amaterske faze i snimatelj, Stasenko je u svojim prikazima dalmatinskog težačkog života u nestajanju vizualnu poeziju gradio kroz dosljednu upotrebu krupnih planova i fascinantan montažni ritam. U nastojanju da se njegov lik i djelo približe današnjoj publici, Hrvatska kinoteka Hrvatskog državnog arhiva ove je godine digitalno restaurirala tri Stasenkova filma, dva dokumentarna i jedan igrani:
 
PUT, 1977., dokumentarni, 17 min.
Scenarij i režija: Aleksandar F. Stasenko
   Pripadnici obitelji Rodić sedam godina, bez ičije pomoći, grade cestu kroz kamenjar do mosorskog zaselka Rodići.

SVE GODINE U JEDNOJ NOĆI, 1980., igrani, 30 min.
Scenarij i režija: Aleksandar F. Stasenko
Uloge: Kaja Cvitić, Tonka Dominiković, Josip Genda
   Starica se pred smrt prisjeća svojeg života, ispunjenog čekanjem na povratak muža, a zatim i sina.

POSLIJE POTOPA, 1985, dokumentarni, 18 min.
Scenarij i režija: Aleksandar F. Stasenko
   Samotni život staraca sela Garjak u Dalmatinskoj zagori nakon što je njihov kraj poplavljen umjetnim jezerom Peruća.

   Digitalnu restauraciju omogućio je projekt Sezona klasičnih filmova Europskog udruženja filmskih arhiva (ACE), uz potporu potprograma MEDIA programa Kreativna Europa: https://ace-film.eu/projects/season-of-classics/. Restauracija u rezoluciji 2K provedena je u studiju Ater u Zagrebu, uz korištenje izvornih materijala prve generacije – originalnih negativa i ton negativa digitaliziranih u Hrvatskoj kinoteci.

   Uvodnu riječ prije projekcije održat će Vjeran Pavlinić, voditelj projekta restauracije, Juraj Kukoč, filmolog iz Hrvatske kinoteke i redateljev sin Fjodor A. Stasenko.