100UA: TOČNO U PODNE

High Noon, 1952. Fred Zinnemann, 85 min.
Oscar: nominacija za najbolji film
Scenarij: Carl Foreman, prema priči „Metalna zvijezda“ Johna W. Cunninghama
Uloge: Gary Cooper, Grace Kelly, Thomas Mitchell, Katy Jurado, Lloyd Bridges, Otto Kruger, Henry Morgan, Lon Chaney Jr., Ian MacDonald, Eve McVeagh, Harry Shannon, Lee Van Cleef
Na dan svojeg vjenčanja, šerif pred povlačenjem Will Kane sazna da je zatvorenik Frank Miller, kojeg je on uhitio, pušten iz zatvora i da stiže, zajedno sa svojim pomagačima, vlakom točno u podne. Miller je pri izricanju presude zaprijetio Kaneu da će mu se osvetiti, i Kane nema izbora: najbolje je da ga dočeka u mjestu, tim više što mu mještani obećavaju pomoći. Podne se bliži, mještane hvata strah pred beskrupuloznim revolverašima i jedan po jedan napuštaju šerifa. On ne može računati ni na pomoć supruge kvekerke, ni ambiciozna, ali nerazumna pomoćnika. Preostaje mu da se sam suoči s četvoricom razbojnika.
Jedan od najviše aklamiranih vesterna u povijesti žanra, ugled je stekao jasnijim paradigmatskim modelom žanrovskog prikaza borbe »dobra i zla« i njegove polazišne pretpostavke o junaku koji sam bira svoju sudbinu na osnovi moralnih načela izrastajući u herojsku ličnost koja mijenja sudbinu čitave okoline. Trajnom mjestu djela u povijesti žanra, a i u teoretiziranjima o potencijalima filma s obzirom na njegovu vremensku dimenzioniranost pridonijela je i zbitost radnje (jedinstvo prostora, vremena i radnje, trajanje koje je identično projekcijskom trajanju filma). Posebnu pozornost zaslužuje glazbena pratnja; tijekom cijelog filma vrlo funkcionalno i efektno rabi se varirani lajtmotiv započet songom u špici (Do Not Forsake Me, Oh My Darlin’, pjeva Tex Ritter), što je uz „Trećeg čovjeka“ najčešće spominjani primjer takve uporabe glazbe. Toj pratnji sukladna je i »matematična« Zinnemannova režija, odnosno ritmična montaža, posebice kadrova sata koji naznačuje bliženje klimaksa. Film su hvalili i propagatori realističnijeg vesterna, koji su zagovarali rušenje mita o neustrašivom revolverašu – Kane se naime i boji. Isto se odnosi i na ponašanje sredine: poslovična solidarnost je narušena, građani su ili ravnodušni ili kukavice što se i, s dijametralno oprečnim komentarima, dovodilo u vezu s aktualnim ratom u Koreji. Prigovori pristaša tradicionalnog modela žanra odnosili su se upravo na »nevesternska« strahovanja protagonista, kao i na završno protagonističino demantiranje kvekerskih načela. Film je nominiran za sedam Oscara (i za najbolji film i režiju), više nego ikoji vestern dotad; nagrađeni su Gary Cooper za gl. mušku ulogu, glazba, pjesma i montaža. (Ante Peterlić / HFL)
Zinnemann je uzeo osnovne elemente i dekonstruirao žanr vesterna. Junak je ranjiv, junaštvo dvojbeno, a akcija odgođena do zadnjih deset minuta filma snimljena u realnu vremenu, što je još jedna od njegovih žanrovskih novina. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
Scenarist Carl Foreman, producent Stanley Kramer i redatelj Fred Zinnemann kad su odlučili usred najvećeg makartijevskog progona, 1952., u nezavisnoj produkciji, s malim budžetom i za svega tridesetak radnih dana, snimiti vestern "Točno u podne", koji kroz priču o obračunu gradskog šerifa s četvoricom revolveraša oslikava makartijevsko doba straha, kukavičluka, izdaje, cinkanja i stradanja onih koji se ne pokoravaju "duhu vremena". ... Film je shvaćen, prihvaćen, osuđen, hvaljen ili prezren kao metafora progona onih koji se razlikuju od pokorne tihe većine. (Živorad Tomić, Express)
https://www.express.hr/kultura/pravi-domoljub-mrzi-i-cinka-komuniste-22171
https://ezadar.rtl.hr/ostalo/kolumne/2548475/tocno-u-podne/
https://www.imdb.com/title/tt0044706/?ref_=fn_al_tt_1
100 GODINA UNITED ARTISTA
U želji da dobiju veću kontrolu nad svoji projektima, Charles Chaplin, D. W. Griffith, Mary Pickford i Douglas Fairbanks 1919. godine osnivaju United Artist, nezavisnu kompaniju za proizvodnju i distribuciju filmova.
Vodeći filmaši tog vremena željeli su potpunu slobodu u proizvodnji i distribuciji svojih filmova. Tvrtka je također vodila distribuciju visokokvalitetnih filmova nezavisnih proizvođača. UA je bila prva velika produkcijska tvrtka koju kontroliraju njezini umjetnici, a ne poslovni ljudi. UA je također započeo trend među studijima da djeluju kao distributeri i onih filmova koje nisu proizveli.
Tijekom povijesti njihovi filmovi (bilo u produkciji, bilo u distribuciji ) 39 puta su nominirani za Oscara u kategoriji najboljeg filma. 13 filmova potvrdilo je nominacije.