KINOTEKA NA BAČVICAMA 2023: CABARET
Cabaret, 1972. Bob Fosse, 124 min. US
Scenarij: Joe Masteroff, John Van Druten, Christopher Isherwood
Uloge: Liza Minnelli, Michael York, Helmut Griem, Marisa Berenson, Fritz Wepper, Joel Grey
1930. Njemačka je u političkoj i gospodarskoj krizi. Zemlju potresaju politički nemiri, gospodarstvo doživljava krah, a milijuni nezaposlenih okupiraju berlinske ulice. U tom kaosu, u Belinu živi i radi američka plesačica Sally Bowles, koja pleše u kultnom klubu Kit-Kat, gdje je na pozornici sve dozvoljeno.
Kit Kat klub metafora je za dekadentnu Njemačku koju će uskoro progutati nacizam. Berlin po danu i Berlin po noći su u Cabaretu dvije potpuno različite stvari — po noći su klubovi puni smijeha a izvođači se do mile volje izruguju nacizmu. Ali, smijeh preko dana zamre. Glazbeni brojevi su komentari na situacije u radnji, a kroz priču gledatelje vodi majstor ceremonije, Emcee kojeg je i u kazališnoj i u filmskoj verziji tumačio Joel Grey.
"Cabaret" je nastao prema romanu „Goodbye to Berlin“ Christophera Isherwooda iz 1935. koji je pak 1951. John Van Druten preradio u dramu „I Am a Camera“ prema kojoj je snimljen istoimeni film. Producent i redatelj Harold Prince ranih je šezdesetih odludio napraviti mjuzikl verziju „I Am a Camera“ pod naslovom „Cabaret“. Mjuzikl „Cabaret“ je premijerno izveden 1966. na Broadwayju a dvije godine kasnije i na West Endu. Međutim, od mjuzikla je puno poznatiji film Boba Fossea koji se razlikuje od kazališne verzije - scenaristica Jay Presson Allen je u priču vratila gay teme koje su odstranjene iz drame i mjuzikla, izbačeni su neki songovi i nadopisani drugi poput kultnog „Mein Herr“ i „Maybe This Time“. Fosse je mislio da publika neće dobro reagirati na to da likovi ničim izazvani počnu pjevati i plesati u svakodnevnom životu pa je glazbene brojeve (izuzev jednog) ograničio na pozornicu Kit Kat kluba.
Uz Oscara za najbolju glumicu film je osvojio i oscara za najboljeg sporednog glumca, najbolju fotografiju, najbolju režiju, najbolji zvuk, najbolju originalnu pjesmu te najbolju montažu, što ga čini filmom s najviše osvojenih oscara u povijesti, a da među nagradama nije ona za najbolji film. Film je dobio Zlatni globus za najbolji film – mjuzikl/komedija.
Otišla sam ocu i pitala ga: 'Što mi možeš reći o glamuru iz 1930-ih? Trebam li oponašati Marlene Dietrich ili tako nešto?“ A on je rekao „Ne, prouči sve što možeš o Louise Brooks." (Liza Minnelli)
Prvi mjuzikl ikada koji je dobio certifikat X. „Cabaret“ Boba Fossea lansirao je Lizu Minnelli u holivudsku superzvijezdu. (Jamie Russell / BBC)
Odličan filmski mjuzikl. Preuzevši oblik političkog kabarea, to je satira iskušenja. U nevjerojatnoj ravnoteži, Bob Fosse, koreograf-redatelj, drži razdoblje (Berlin, 1931.) na hladnoj distanci. Vidimo dekadenciju blještavu i ljigavu; no u njemu također vidimo životinjsku energiju — čini se da sve postaje seksualizirano. Film ne iskorištava dekadenciju; dapače, odaje joj počast. (Paulina Kael / The New Yorker)
Sekvenca jedine pjesme koja se ne izvodi u kabaretu (Tomorrow Belongs To Me), nego je na idiličnom izletištu započinje pripadnik Hitlerjugenda, da bi mu se zatim priključila masa, izvrće kabaretsku karnevalizaciju dominantnog poretka u estetizaciju političkog programa prokazujući nekritičko uživljavanje publike u predstavljene ideološke sadržaje kao naličje masovne psihoze, te pridajući bezbrižnom eskapizmu – predočenom junakinjinom ambicijom da postane filmska zvijezda. (T. Brlek, HFL)
Filmska verzija brodvejskog mjuzikla „Cabaret“ vrlo je neobična: pismena je, bahata, sofisticirana, senzualna, cinična, srcedrapajuća i uznemirujuće potiče na razmišljanje. Liza Minnelli predvodi jaku glumačku postavu. Općenito izvrsna režija Boba Fossea rekreira milje Njemačke od prije nekih 40 godina. (AD Murphy / Variety)
https://www.imdb.com/title/tt0068327/?ref_=fn_al_tt_1