PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 01.12.

KUMEK

Kumek, 2020.
19:30 sati



Kumek, 2020. Dario Juričan, 120 min. HR
   Dugometražni dokumentarni film “Kumek” Darija Juričana, posvećen je dugogodišnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Film rekonstruira njegovu dvadesetogodišnju vladavinu Zagrebom i treći je iz Juričanova serijala "Gazda", nakon onih o Ivici Todoriću i Miroslavu Kutli.
   Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik u šestom mandatu, najdugovječniji je hrvatski politički dužnosnik.
   Film na kvalitetan način kombinira ozbiljno i komično. Budući da je Bandić tri puta odbio intervju, redatelj odlučuje održati audiciju za glumce koji bi ga glumili, a gledatelji su suočeni s komičnim isječcima s nje. Mnogi kandidati su se prijavili za ulogu jer cijene gradonačelnika i vide sebe u njemu, a njihovi argumenti o Bandiću kao kvalitetnoj osobi ostavljaju tragikomični dojam u kontekstu niza podataka o njegovoj vrlo vjerojatnoj korupciji.
   Raditi film „Kumek“ bio je veliki izazov, jer pokriva gotovo četrdeset godina djelovanja Milana Bandića, prividno hiperaktivne i trumpolike pojave hrvatske političke scene. Bandić je šest puta biran za gradonačelnika grada Zagreba, koji nije samo glavni grad svih Hrvata, nego i glavni grad svih hrvatskih kriminalaca. Milan Bandić u tri je navrata odbio dati intervju za naš film, pa je napravljena audicija kako bi mu se našao dvojnik. (Dario Juričan)
  „Kumek“, osim što je izvanredan činjenični prikaz zagrebačke politike, istovremeno je i neočekivani kroše u populističkom ringu s Milanom Bandićem. (Fran Radonić Mayr, h-alter.org)
   Kako film ide prema kraju, postaje jasno da "Kumek" nije (samo) film o Bandiću nego o nečem krupnijem. To su Bandićevi glasači, odnosno - sveprisutna kultura razumijevanja i tolerancije korupcije u Hrvatskoj. (Jurica Pavičić, JL)

 

SRIJEDA / 02.12.

OTAC

Otac, 2020.
19:30 sati



Otac, 2020. Srdan Golubović, 120 min. FR/DE/HR/SI/BA
Scenarij:
Srdan Golubović, Ognjen Sviličić
Uloge: Goran Bogdan, Boris Isaković, Milica Janevski, Nada Šargin
   Kada mu zbog siromaštva oduzmu djecu, a supruga doživi psihički slom, Nikola (sjajna uloga Gorana Bogdana) uzima stvari u svoje ruke. Otkrivši da su lokalne službe vjerojatno korumpirane, odluči prijeći Srbiju pješice i iznijeti svoj slučaj osobno ministarstvu u Beogradu. Putem susreće različite tipove ljudi i doživljava preobražaj iz marginalca i gubitnika u junaka našeg doba.
   Najnoviji film Srdana Golubovića (Krugovi – ZFF 2013., Sundance – Posebna nagrada žirija) osvojio je publiku u regiji i šire, pa je tako nagradu publike primio na ovogodišnjem Berlinskom festivalu (u programu Panorama), a onda i u Puli, postavši prvi film u povijesti Pulskog filmskog festivala kojem je publika dala prosječnu ocjenu 5,00.
   Koliko očajna mora biti jedna majka koja je spremna zapaliti sebe i svoju djecu? Početna scena filma „Otac“ prikazanog u sekciji "Panorama" ovogodišnjeg filmskog festivala u Berlinu otvara priču o ocu jedne obitelji koja bi, da se radi o holivudskoj produkciji, možda mogla završiti sretno. Ali riječ je o filmu koji je inspiriran stvarnim događajem u današnjoj Srbiji u kojoj je realnost sve samo ne Hollywood. Stvarni otac u stvarnoj priči je Đorđe Joksimović iz okolice Kragujevca kojemu su nadležne lokalne institucije oduzele djecu uz obrazloženje da se o njima ne može adekvatno brinuti jer za to nema materijalnih uvjeta. Joksimovićev život se razbio poput prozorskog stakla na koji je bačen kamen i pred njim su ostale samo krhotine: izgubio je posao u tvornici, majka njegove djece je završila na psihijatriji i rečeno mu je da će njegova djeca ubuduće živjeti u hraniteljskoj obitelji . Očajan, ali odlučan boriti se za njih, zaputio se pješke u Beograd obratiti se za pomoć direktno državnom Ministarstvu za rad.Redatelj Srdan Golubović ga je pred Ministarstvom upoznao i poželio njegovu priču ispričati na filmskom platnu.„Kad sam saznao tu njegovu priču i kad sam otišao razgovarati sa njim, prva mi je asocijacija bila 'Pariz, Texas' i shvatio sam da ima nešto stvarno sinematično u njegovoj priči. A onda sam, razgovarajući s njim, saznao da on nije krenuo u tu šetnju kao neki racionalni akt protesta nego da je nekom svojom intuicijom krenuo da pokaže sebi i drugima da može.“ (Dunja Dragojević-Kersten, www.dw.com)
   „Otac“, dobitnik dvaju priznanja na ovogodišnjem, 70. Berlinaleu, Nagrade ekumenskog žirija i Nagrade publike, društveno je realistična drama dardenovskog prosedea koja se s vremenom pretače u film ceste, pa se tako kritika tranzicije, nasilne deindustrijalizacije i neiskorjenjive korupcije utiskuje u hipnotičan narativ nezaustavljivog kretanja i individualne borbe. Prije svega, dojmljiva je to psihološka minijatura, „film jednog čovjeka“, jer sporedni se likovi ukazuju tek kao kontrastna podloga za izoštravanje situacije onog glavnog. Film koji je skoro pa nijem plijeni svojom neverbalnošću; gluma Gorana Bogdana ponajprije je fizička, otud i naglašeno mimička i gestovna karakterizacija njegova lika. (Vanja Kulaš, lupiga.com)
   Nadahnut istinitom pričom, "Otac" je ponajbolji Golubovićev film, još jedan trijumf srpske/regionalne kinematografije nakon "Tereta" s kojim dijeli "road movie" koncept putovanja po razvalinama ovih krajeva. To je podjednako umjetnički i populistički komad razorne drame da se dopadne festivalskom žiriju i da ga publika može prihvatiti kao osobnog favorita. (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt9048802/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 03.12.

PONOĆNA OBITELJ

Midnight Family / Familia de medianoche, 2019.
19:30 sati




Midnight Family / Familia de medianoche, 2019. Luke Lorentzen, 81 min. US/MEX
   Mexico City na svojih 9 milijuna stanovnika ima samo 45 ambulantnih kola koje pokriva javno zdravstvo. Ostale potrebe pokrivaju privatni (polu)ilegalci koji se nesmiljeno bore za svakog pacijenta, utrkujući se s konkurencijom kroz kaotični gradski promet kako bi prije njih došli na mjesto nesreće.
   Jedna od njih je i obitelj Ochoa, kojoj je kaos na ulicama ovog megalopolisa prilika za stjecanje kakve takve zarade. Prateći obitelj koja pokušava preživjeti na ruševinama devastiranog meksičkog zdravstvenog sustava, „Ponoćna obitelj“ istražuje goruća pitanja privatizacije zdravstvene zaštite, nebrigu vladajuće kaste i kompleksnost osobne odgovornosti.
   Zastrašujuć i uzbudljiv. Manohla Dargis, New York Times
   Ovo remek-djelo zauvijek će promijeniti način na koji gledate na dokumentarce. Stil akcijskog filma, tema društveno-političke drame, a opet, dokumentarni film, s kamerom koja je uvijek točno postavljena da uhvati društvo na rubu moralnog kolapsa. Jordan Ruimy, The Playlist

https://www.imdb.com/title/tt6010976/?ref_=fn_al_tt_1

PETAK / 04.12.

KUMEK

Kumek, 2020.
19:30 sati



Kumek, 2020. Dario Juričan, 120 min. HR
   Dugometražni dokumentarni film “Kumek” Darija Juričana, posvećen je dugogodišnjem zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. Film rekonstruira njegovu dvadesetogodišnju vladavinu Zagrebom i treći je iz Juričanova serijala "Gazda", nakon onih o Ivici Todoriću i Miroslavu Kutli.
   Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik u šestom mandatu, najdugovječniji je hrvatski politički dužnosnik.
   Film na kvalitetan način kombinira ozbiljno i komično. Budući da je Bandić tri puta odbio intervju, redatelj odlučuje održati audiciju za glumce koji bi ga glumili, a gledatelji su suočeni s komičnim isječcima s nje. Mnogi kandidati su se prijavili za ulogu jer cijene gradonačelnika i vide sebe u njemu, a njihovi argumenti o Bandiću kao kvalitetnoj osobi ostavljaju tragikomični dojam u kontekstu niza podataka o njegovoj vrlo vjerojatnoj korupciji.
   Raditi film „Kumek“ bio je veliki izazov, jer pokriva gotovo četrdeset godina djelovanja Milana Bandića, prividno hiperaktivne i trumpolike pojave hrvatske političke scene. Bandić je šest puta biran za gradonačelnika grada Zagreba, koji nije samo glavni grad svih Hrvata, nego i glavni grad svih hrvatskih kriminalaca. Milan Bandić u tri je navrata odbio dati intervju za naš film, pa je napravljena audicija kako bi mu se našao dvojnik. (Dario Juričan)
  „Kumek“, osim što je izvanredan činjenični prikaz zagrebačke politike, istovremeno je i neočekivani kroše u populističkom ringu s Milanom Bandićem. (Fran Radonić Mayr, h-alter.org)
   Kako film ide prema kraju, postaje jasno da "Kumek" nije (samo) film o Bandiću nego o nečem krupnijem. To su Bandićevi glasači, odnosno - sveprisutna kultura razumijevanja i tolerancije korupcije u Hrvatskoj. (Jurica Pavičić, JL)

 

SUBOTA / 05.12.

IN MEMORIAM: DIEGO MARADONA

Diego Maradona, 2019.
19:30 sati



Diego Maradona, 2019. Asif Kapadia, 130 min.
  Kad sam došao u Napulj, dočekalo me 85.000 ljudi. Kad sam odlazio, nije bilo ni jednog jedinog.

   Dana 5. srpnja 1984. godine, Diego Maradona stigao je u Napulj za tada rekordni iznos i u sljedećih sedam godina otvorio se pakao. Najslavniji nogometni genij svih vremena i najdisfunkcionalniji grad u Europi bili su savršeni jedno za drugo. Maradona je bio blagoslovljen na terenu, ali proklet izvan njega; ovaj karizmatični Argentinac vrlo je brzo odveo Napoli do njihovog prvog naslova prvaka. Snovi su bili ispunjeni. Ali postojala je i cijena… Diegu je bilo dopušteno da radi sve, dok god je na terenu izvodio čuda, ali kada je magije nestalo on je postao zatočenikom grada.
   Treći film iza Oscarom i BAFTA-om nagrađene ekipe koja nam je donijela filmove „Senna“ i „Amy“, ovaj film sačinjen je od preko pet stotina sati nikad prije viđenih snimaka iz Maradonine osobne arhive, a kojeg je u cijelosti podržao i sam igrač. Kad se govori o Maradoninoj loptačkoj karijeri, većini će ljudi prvo pasti na pamet “Božja ruka” ili scudetto 1987. No, Kapadia kao dramaturški obrat filma uzima jednu utakmicu o kojoj se obično nikad ne govori, a koja je prema njegovu mišljenju početak kraja. Bila je to polufinalna utakmica Svjetskog prvenstva u Italiji 1990. koju je odigrao za Argentinu upravo protiv domaće Italije, i to upravo u svom Napulju.
   Za razliku od redikula Kusturice koji snima film o redikulu Maradoni, Kapadia koristi eksplozivni i dosad neviđeni footage o Maradoninoj talijanskoj priči. Sedam napuljskih godina transformiranih u Evanđelje po Diegu. No, Kapadia je itekako svjestan da bi pričati isključivo o Maradoni, onako kao što je to učinio Kusturica, bila kapitalna greška. Za Kapadiu, Maradona je više od toga. Pričati o Maradoni znači pričati o njegovu svijetu i njegovu domu. (Dragan Rubeša, Novi List)
   S jedne strane bio je Diego koji je bio povučena osoba, a Maradona šizofreni lik koji se jedini mogao nositi sa slavom koja ga je pratila. Film sačinjen od pet stotina sati nikad prije viđenih snimaka iz Maradonine osobne arhive, pokušava i uspijeva pokazati zbog čega je Maradona legenda čiji će mit trajati mnogo duže od sjećanja na, možda bolje nogometaše i od njega. "Do srijede sam pio i drogirao se, a četvrtkom započinjao pripreme za utakmicu", kaže Maradona u filmu. "Oba su njegova lica tu”, kaže u filmu jedan od njegovih poznanika “ono probisvijeta i ono genija”, najbolje oslikavajući što je Maradona znači(o) za, ne samo nogometni svijet u nekom gotovo zaboravljenom vremenu. (Nikola Kučar, Glas Slavonije)

https://www.imdb.com/title/tt5433114/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 08.12.

IN MEMORIAM MUSTAFA NADAREVIĆ: KOD AMIDŽE IDRIZA

Kod amidže Idriza, 2004.
19:30 sati



Kod amidže Idriza, 2004. Pjer Žalica, 94 min. BiH
Scenarij:
Namik Kabil
Uloge: Mustafa Nadarević, Senad Bašić, Semka Sokolović-Bertok, Emir Hadžihafizbegović, Jasna Žalica, Nada Đurevska, Izudin Bajrović, Enis Bešlagić
   Fuad Memić - Fuke nakon nekoliko godina dolazi u posjet svom amidži (stricu) Idrizu i amidžinici (strini) Sabiri da im popravi bojler. Suočava se sa samoćom i boli dvoje staraca koji su izgubili sina u ratu. Posjet se produžuje i Fuke prenoći u njihovoj kući. Noć razotkriva porodični konflikt u koji intervenira svojom komunikacijskom vještinom i vraća sklad u otuđenu obitelj.
   Semki Sokolović-Bertok ovo je bila jedna od posljednjih filmskih uloga, a glumačka suradnja s Mustafom Nadarevićem i Senadom Bašićem, jedna je od najupečatljivijih u bosanskohercegovačkoj kinematografiji posljednjih godina.  
   Film je bio nominiran 2004. godine za 77. dodjelu "Oskara" kao bosanskohercegovački kandidat u kategoriji za najbolji strani film, ali nije ušao u užu konkurenciju, Sa svojim sporim ritmom, zagasitim ambijentom, "Kod amidže Idriza" je tjeskoban film koji progovara o ratu i patnji, samoći i izgubljenosti dvoje staraca kojima je rat odnio jedinog sina.
   Scenarij filma “Kod amidže Idriza” najbolji je komad primijenjene književnosti na ratne i poratne teme na prostoru bivše Jugoslavije. (hena-com.hr)
   Jako dubok film... naoko spor... nesadržajan... ali istodobno nabijen emocijama... ljudskom toplinom... suosjećanjem... da bi sve na kraju dobilo pravu dimenziju i sliku Bosne kakva uistinu u duši i jeste... jednostavna i odveć neprohtjevna... a napaćeni ljudi tako malo za sreću traže... (sinneretve/filmski.net)
   Rat se i ne spominje u ovom filmu ali se itekako osjeća, u svakoj sceni, ta tiha tuga, neizgovorene riječi, pokušaj da se živi dalje, normalno, jer živ u grob ne možeš... (sinja/filmski.net)
   Duboka noć, pauza na setu, on u pidžami i puloveru, kostimu za tu scenu. Bez veze odvaljuje tonove na raštimanoj mandolini. Šutimo, čekamo da pripreme kameru i svjetlo za narednu scenu. U mene se uvukla sumnja. Ne znam šta će ispasti od tog filma. Kažem: Bože, Mujo, da li će iko htjeti da gleda ovo što radimo?. Mujo me pogleda, kaže: Moj, Pjerini, tebi je bar mater živa, ona će da gleda. Ja sam siroče, nemam ni majku ni oca, meni je samom sa ovom sramotom živjeti do dženaze. I, prasnemo u smijeh. Mnogo lakše nastavim snimanje, ustvari, snimimo jednu od meni najdražih scena u karijeri (Pjer Žalica)

https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/tajna-glume-mustafe-nadarevica-pored-velikog-talenta-bio-je-misterij-osobnosti-15009167
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/glumacki-svijet-tuguje-zavrsila-je-jedna-era-od-mustafe-smo-ucili-abecedu-glumacke-profesije-15032878
https://www.jutarnji.hr/kultura/kazaliste/pavicic-o-nadarevicu-sa-scene-je-otisao-jedan-od-posljednjih-hrvatskih-glumackih-klasika-15007105
https://www.imdb.com/title/tt0406910/?ref_=fn_al_tt_1

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

U tijeku su upisi u seminar PRIPREME ZA STUDIJ ARHITEKTURE. Planirani početak je u siječnju 2021.

Datum objave: 27.11.2020.

Povodom 95. godina postojanja Centra za kulturu i cjeloživotnog obrazovanja Zlatna vrata ostvarite ZLATNI POPUST za upise u 2020. godini u sljedeće obrazovne programe:
SURADNIK/CA U IZRADI I PROVEDBI PROJEKATA FINANCIRANIH IZ EU FONDOVA
NJEGOVATELJ/ICA STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA

Datum objave: 27.11.2020.

Specijalistički program javne nabave održavat će se od 30. studenoga 2020. do 4. prosinca 2020. godine (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 27. studenoga 2020.

Datum objave: 23.10.2020.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA