OBAVIJEST


Ljetno kino Bačvice  TJEDNI PROGRAM


PROGRAM KINOTEKE

UTORAK / 11.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: TRGOVCI

Clerks, 1994.
21:30 sati



KLASIKA AL FRESCO: Clerks, 1994. Kevin Smith, 90 min.
Scenarij:
Kevin Smith
Uloge: Brian O'Halloran, Jeff Anderson, Marilyn Ghigliotti, Lisa Spoonhaier, Jason Mewes, Kevin Smith, Scott Schiaffo
   Debitantsko ostvarenje redatelja Kevina Smitha crno-bijela je komedija čija najveća dopadljivost leži u genijalno napisanim dijalozima.
   Pratimo jedan ludi dan u životima dvojice izmorenih radnika za pultom, čija duhovitost i lakrdije na poslu daju posve novo značenje uslužnoj djelatnosti. Čak i dok se izlažu neprekidnoj rijeci nepredvidivih mušterija, prodavači uspijevaju zaigrati hokej na krovu, posjetiti pogrebno poduzeće te popraviti svoje neuobičajene ljubavne živote. Gazde nema na vidiku pa se možete kladiti da se svašta može dogoditi kad ovi momci vode trgovinu.
   Kevin Smith radio je u Quick Shop trgovini gdje je i snimljen njegov prvi dugometražni film ‘Clerks’ 1994. godine. Kako bi snimio film čiji je scenarij sam i napisao, Smith je napravio po nekima čak suludi potez i ulozio svoju ušteđevinu namijenjenu fakultetskom obrazovanju, prodao zavidnu kolekciju stripova, digao gotovinu na više kreditnih kartica i kada je shvatio da neće moći istovremeno raditi u trgovini, režirati i glumiti jednu od glavnih uloga, dodijelio si je sporednu ulogu Silent Boba – lik koji će kasnije postati jedna od filmskih ikona devedesetih godine. Budžet koji je uspio skupiti iznosio je 27.575 USD. Glavne uloge u filmu tumače Brian O’Halloran kao Dante Hicks i Jeff Anderson kao Randal Graves. Film na iznimno komičan i pomalo ‘pomaknut’ način prikazuje jedan dan u životu dvojice trgovaca i njihovih poznanika. Iako snimljen sa skromnim budžetom, ‘Clerks’ je u kinima zaradio preko 3 milijuna USD. I ovacije publike u Cannesu i na Sundanceu.
   Žiri u Cannesu '94-te je svoj glas dao Tarantinu, dok se kritika odlučila za Kevina Smitha i njegove „Trgovce“. S punim pravom. Jer ovo je bolji, konkretniji i duhovitiji film koji plijeni jednostavnošću i neposrednošću. Kako redateljskom tako i glumačkom. Ne sjećam da sam gledao film sa tako malo pokreta kamere i minimumom montaže. Scenografije praktički i nema. Ali zato ima obilato uživanja u postupcima, dosjetkama i vrckavim dijalozima glavnih protagonista, mladog trgovca Dantea i njegovog pomoćnika Randalla te slučajnim putnicima (kupcima) namjernicima. Usput, riječ je o crno-bijelom filmu, debitantskom Smithovom radu koji je napisao na temelju vlastitih iskustava dok je radio kao prodavač newyorškom dućanu Quick Stop Groceries i zatim ga u njemu (i o njemu) snimio. I na kraju, film koji bi kao obavezno štivo svi domaći autori morali gledati i više nikada ne govoriti o nedostaku novca. Prije bi se moglo govoriti o njihovom nedostaku ideja i umješnosti... (Vladimir Županović, Feral Music)
   S obzirom na okolnosti u kojima su bili snimani, „Trgovci“ predstavljaju pravi pravcati trijumf sadržaja nad formom i dokaz kako se nedostatak iskustva ili financijskih sredstava može itekako nadoknaditi velikim entuzijazmom i prirodnim talentom. Iako film zapravo i nema neku radnju, i iako se gotovo u potpunosti oslanja na verbalne gegove, on nam gotovo svaki minut uspijeva izvući više gromoglasnog smijeha nego što nam prosječna holivudska komedijica (uključujući tu i Zucker-Abrachamse) uspijeva izazvati smiješka u sat i pol vremena. I glumci, većinom naturščici, savršeno funkcioniraju, i to zbog prozaične činjenice da se, zapravo, i nije trebalo previše glumiti. Smith je u scenarij jednostavno sažeo sva svoja iskustva i frustracije mladog Amerikanca bez perspektive kojemu je vlak za uspinjanje na društvenoj ljestvici odavno prošao. Brian O'Halloran, Jeff Anderson i svi ostali su pred kamerama trebali samo rekonstruirati vlastite traume i začiniti ih sa zanimljivim Smithovim opservacijama na temu popularne kulture ili neortodoksnih seksualnih aktivnosti. „Trgovci“  su, stoga, ne samo poput pelinkovca gorak brain candy, nego i prilično zanimljiv komentar svog vremena, pogled na "generaciju X" bez holivudskih ružičastih naočala i, konačno, mogu poslužiti čak i kao upozorenje na to što možemo očekivati ako bi se neki današnji kulturni ili socijalni trendovi doveli do svoje krajnosti. Ukratko, „Trgovci“  su film koji kao rijetko koji prije njega uspijeva razorni socijalni komentar spojiti s urnebesnom zabavom. (Dragan Antulov, purger.com)
    Osim što su mu „Trgovci" popločali put prema kultnim prostranstvima suvremenog filma i označili ga kao glasnogovornika „generacije x", Kevin Smith se svojim prvim filmom pokazao kao vrlo vješt i talentiran redatelj. Iako se gotovo cijeli film odvija u skučenom prostoru jedne trgovine (s povremenim izletima u Randalovu videoteku), pejsaž „Trgovaca" ne postaje dosadan. Lokacija je Smithu jednako bitna kao glavni likovi i njihove misli i karakteri, ona živi s radnjom i dosljedno prati razvoj priče. (e-zadar)

https://www.imdb.com/title/tt0109445/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

UTORAK / 18.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: BEZDAN

The Abyss, 1989.
21:30 sati



KLASIKA AL FRESCO: The Abyss, 1989. James Cameron, 146 min.
Scenarij:
James Cameron
Uloge: Ed Harris, Mary Elizabeth Mastrantonio, Michael Biehn, Leo Burmester, Todd Graff, J.C. Quinn
   Američka nuklearna podmornica misteriozno potone na dno oceana, a tim podmorskih bušitelja, zajedno s vojnom američkom specijalnom postrojbom, pokušava se domoći podmornice prije Sovjeta, koji su u vrijeme Hladnog rata bili najveći neprijatelji Amerikanaca. Posada na dnu upoznaje sasvim nove oblike života koji ih vode u nepoznate dimenzije.
   Besramno lijepe scene prepune specijalnih efekata još neviđenih u to doba i atmosfera u kojoj se osjeća pritisak kao da se nalazite dvije tisuće metara pod morem su sjajna kulisa za ovaj napeti triler. Misteriozni vanzemaljci su ovaj puta dobroćudne prirode, a drama između posade podmornice će iznjedriti prave zločince. (Ivan Joshi Tomić/serijskiubojica.hr)
   James Cameron nije se previše opterećivao objašnjenjima o tome kako su se razvila pomalo bajkovita bića iz „Bezdana“, jer je njegov cilj ionako bio upozoriti na pogreške koje radi ljudska vrsta. (Tomislav Hrastovčak / planb)
   Cameronov „Bezdan“ tipičan je film za njegov opus; dobra priča, dobra akcija, spektakularni efekti i pomicanje granica u filmskom stvaralaštvu. No, ideja za film mu je došla još dok je pokušavao studirati. Kažem pokušavao, jer od nekoliko započetih studija, niti jedan nije završio, što je nebitna stvar u ovoj priči, ali prvi nacrt za ono što će kasnije postati poznato kao „Bezdan“, nastala je u njegovoj glavi dok još uopće nije ni razmišljao o režiranju filmova, a kamoli da će jednog dana sjediti na tronu najisplativijeg redatelja. Danas je uvriježeno mišljenje da je Bezdan najbolji Cameronov film, najzreliji, što bi se reklo, ali priča koja se odvijala iza kamera zanimljiva je skoro kao i sami gotovi proizvod. Jer, tu ima doslovce svega. Od pomicanja granica specijalnih efekata, preko nevjerojatnih stvarnih setova, pa do činjenice da je snimanje bilo toliko naporno i napeto da filmska ekipa nije bila u sjajnim odnosima, zbog čega do današnjeg dana Ed Harris ne voli govoriti o svom iskustvu pri snimanju. Kako je sve počelo? Kao i sve dobre priče… neočekivanim uspjehom. (Danijel Špelić / inverzija.net)

https://inverzija.net/the-abyss-neistrazene-dubine-filmskog-stvaralastva/
https://www.imdb.com/title/tt0096754/?ref_=fn_al_tt_1
http://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

UTORAK / 25.08.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: STALKER

Stalker, 1979.
21:30 sati



KLASIKA AL FRESCO: Stalker, 1979. Andrej Tarkovski, 169 min.
Scenarij:
Arkadi Strugatski i Boris Strugatski prema vlastitom romanu „Piknik pokraj puta“
Uloge: Aleksander Kaidanovski, Anatoli Solonicin, Nikolai Grinko, Alisa Freindlich
   Naslovni lik filma je tajni vodič kroz misteriozno, ograđeno područje zvano Zona koje čuva vojska, a Soba unutar Zone ima moć da ispunjava najdublje želje osoba koje uđu u nju. Uobičajeni zakoni ne vrijede u Zoni i opasnosti su nevidljive, no Stalker ima sposobnost da osjeti opasnost i pronađe pravi put. Unatoč zabrinutosti i prigovorima supruge, Stalker odlazi u Zonu sa šutljivim znanstvenikom i skeptičnim piscem koji traži izgubljeno nadahnuće.
   Kratko ošišan i rigidno obučen Stalker implicira političku alegoriju o totalitarnom društvu, a sam film je bogat biblijskim i ekološkim referencama...
   Ambiciozni film o vjeri i nadi. Film o potrazi za onim nečim što dopušta ljudima da žive, onim najintimnijim i najtajnijim željama, dok odlaze u misteriozno postindustrijsko područje Zone iz kojeg nema povratka. Ali tko je taj famozni asketski 'stalker' koji se krije u nazivu filma? „On je prorok koji vjeruje da humanost korača prema smrti, jer je izgubila sve vrijednosti svijeta. U svijetu u kojem više nitko u ništa ne vjeruje, on je taj koji pokušava ući u trag onima koji još nisu izgubili vjeru, te ih vodi u krajolike Zone da bi im prenio klicu idealizma“ (Andrej Tarkovski)
   Drugi znanstveno-fantastični film Andreja Tarkovskog bio je njegovo posljednje ostvarenje snimljeno u Rusiji, prije nego što će emigrirati u Italiju. U izmišljenom svijetu glavni junak Stalker zarađuje novac tako što ilegalno vodi ljude u Zabranjenu zonu. U pitanju je napušteni teritorij gdje postoji neka skrivena opasnost. U njezinom centru je soba za koju se vjeruje da ispunjava najskrivenije želje posjetitelja. Stalker odlazi u Zonu s jednim piscem i jednim profesorom. U ovom metafizičkom labirintu mogu se samo osjetiti, ali ne i vidjeti putevi kroz ovaj napušteni prostor. Isto se može reći i za stanje uma. (Aleksandra Guzeva)
   Vjerojatno sam ga prvi put gledao u kinu u Oxfordu. Kad bih rekao da sam uživao, vjerojatno bih pretjerao, ali to je bio jedan od najupečatljivijih filmova koje sam ikada vidio. (Jonathan Bousfield)
   “Stalker“ je savršeno apokaliptično djelo za razdoblje klimatskih promjena. Taj film stalno možemo gledati kao svjedočanstvo o kriznim vremenima, čak i danas, četrdeset godina nakon što je napravljen. (Josephine Livingstone)
    “Stalker” je metafora ropstva u totalitarnoj apokalipsi, lošeg vodstva... i iluzornih istina. Taj je film i dalje jako relevantan i savršeno korespondira s našim suvremenim senzibilitetom. (Jerzy Illig)
   “Stalker” je svijetu premijerno prikazan na posebnoj projekciji kanskog filmskog festivala u svibnju 1980. Te su godine Zlatnu palmu podijelili Kurosawina “Kagemusha” i Bob Fosseov “All That Jazz”. „Stalker“ se željno iščekivao jer je Tarkovski već stekao iznimnu međunarodnu kritičku reputaciju svojim prethodnim filmovima, “Ivanovo djetinjstvo” (1961.), “Andrej Rubljov” (1966.), “Solaris” (1972.) i “Zrcalo” (1975.). “Stalker” je odmah proglašen briljantnim, kao još jedan u nizu sjajnih filmova u sasvim iznimnom opusu Tarkovskog, iako kritičari isprva nisu bili suglasni o čemu se tu zapravo radi. Polaganog ritma, vizualno silno upečatljiv, dovoljno neodređen da i dalje priziva različite interpretacije, “Stalker” nije prestao intrigirati gledatelje i kritiku sve do današnjih dana. (JL)

   Tarkovski je bio jedan od najdalekovidnijih, najčuvenijih i najutjecajnijih redatelja na svijetu kada je tragično preminuo u 54. godini, a snimio je samo sedam filmova. Svako njegovo ostvarenje je metafizičko i duhovno istraživanje čovječanstva, i svaki njegov film je u cijelom svijetu priznat kao remek-djelo. "On je za mene Bog", rekao je Lars von Trier za Tarkovskog. Danski je redatelj u intervjuu za Time Out London rekao da je film Tarkovskog "Zrcalo" iz 1975. odgledao 20 puta.
https://www.imdb.com/title/tt0079944/?ref_=nv_sr_srsg_0
http://www.kinomediteran.hr/gradovi/split-ljetno-kino-bacvice/

SRIJEDA / 02.09.

KINOTEKA NA BAČVICAMA: DAMA S KAMELIJAMA

Camille, 1936.
21:30 sati



KLASIKA AL FRESCO: Camille, 1936. George Cukor, 109 min. US
Scenarij:
James Hilton, Zoë Akins i Frances Marion prema romanuAlexandrea Dumasa ml.
Uloge: Greta Garbo, Robert Taylor, Lionel Barrymore, Elizabeth Allan, Jessie Ralph, Henry Daniell
   Sjajna Greta Garbo na svom vrhuncu u jednom od najromantičnijih filmova ikad snimljenih.
   U kockarskim jazbinama i raskošnim budoarima, bogati muškarci ispoljavaju svoju volju, a žene postaju kurtizane zaslijepljene strašću. Jedna takva žena je Marguerite Gautier, pariška kurtizana u ljubavnoj vezi s mladim Armandom Duvalom. Njegov otac je preklinje da Armandu ne uništi karijeru i budućnost ženidbom što ona prešutno prihvati i ode. Kada je savlada teška bolest, otkriva da je Armand i dalje voli.
   „Camille“ je imala veliku premijeru 12. prosinca 1936. u potpuno novom Plaza Theatru u Palm Springsu u Kaliforniji. Premijeri, koja je koštala deset dolara, prisustvovale su mnoge poznate ličnosti. Malo pustinjsko odmaralište Palm Springs okrenuto je naglavačke, uz svu uobičajenu gužvu za premijere. Proširile su se glasine da i Greta Garbo boravi u pustinjskom odmaralištu i da će prisustvovati premijeri, ali te su se glasine pokazale neutemeljenima. Izbjegavajući gužve i publicitet, Greta je i dalje ostala najtajnovitija pojava koja je ikada vladale filmskim platnima. Nakon premijere, kritičari su pohvalili film i sjajne izvedbe Grete Garbo, Roberta Taylora, Lionela Barrymorea i Lauren Hope Crews, te najbolji rad Georgea Cukora.
   „Dama sa kamelijama“ (La Dame aux camélias) je roman Alexandrea Dumasa ml. objavljen 1848. godine. Naslovna protagonistica je Marguerite Gautier, popularna pariška kurtizana koja je oboljela od tuberkuloze i koja nošenjem bijelih ili crvenih kamelija signalizira da li je dostupna ili ne. Roman je inspiriran Dumasovim iskustvima sa kurtizanom Marie Duplessis (1824-1847, najpoznatija kurtizana u povijesti), ali ga je Dumas, prema vlastitom svjedočenju, napisao uglavnom motiviran željom da riješi svoje financijske probleme. Usprkos toga, doživio je ogroman uspjeh i mladog Dumasa učinio književnom zvijezdom.
https://www.imdb.com/title/tt0028683/?ref_=fn_tt_tt_1

PRIJE TOČNO 100 GODINA NA FILMU JE DEBITIRALA GRETA GARBO
   Život bi bio tako divan kad bi znali što činiti s njim. (Greta Garbo)

   Zvali su je švedskom Sfingom i Božanskom Garbo; bila je jedna od najpopularnijih i najtajnovitijih pojava koje su ikada vladale filmskim platnima.
   Rođena je prije 115 godina (18.9. 1905.), umrla prije 30 (15.4. 1990.) a na filmu je debitirala prije točno 100 godina: 1920. snimila je kratki film „Herr och fru Stockholm“. Poklonici i stručnjaci i dan danas nagađaju o detaljima njenog privatnog života, kao i o razlozima koji su ju potakli da zauvijek napusti svjetla reflektora. Iako niti jedna od njenih upečatljivih izvedbi nije nagrađena nagradom Oscar (kipić joj je dodijeljen 1954. za životno djelo i cjelokupni doprinos filmskoj umjetnosti), Greta Garbo slovi kao jedna od najboljih glumica svih vremena – Američki filmski institut smjestio ju je na peto mjesto na ljestvici najboljih glumica (ispred nje su Katherine Hepburn, Bette Davis, Audrey Hepburn i Ingrid Bergman).
   Greta Garbo rođena je kao Greta Lovisa Gustafson u Stockholmu. Bila je diva koja ipak nije podnosila glamur Hollywooda. Nikada joj nije odgovaralo što je kao po nalogu dobijala uloge fatalnih i nedostižnih žena. "Ne želim biti stalno' lijepa i sexi 'sređena i zavoditi muškarce tim ulogama, ne radeći pritom ništa osim toga", njene su riječi. Trudila se izgraditi svoj glumački stil, sa diskrecijom i tajanstvenošću nedostižnih žena. Godinama joj je doista pripisivana rečenica: „Želim biti sama“, a u biti je htjela mir.


Trenutno nema programa, provjerite ponovno uskoro!

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Hrvatska udruga likovnih umjetnika Split u suradnji s Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata organizira međunarodnu izložbu „Blurred lines“ arapsko-izraelskog umjetnika Karama Natoura.
Otvorenje izložbe (ponedjeljak 13. srpnja 2020. u 19:00h) organizirano je online i započinje projekcijom filma "Nothing Personal", hrvatske premijere. Po završetku premijere slijedi razgovor s umjetnikom kojeg će voditi kustosica izložbe Olga Stefan.
Poveznica preko koje možete pristupiti Premijeri i razgovoru s umjetnikom:
https://us04web.zoom.us/j/77522332119?pwd=cllKY2pUZjVhOXYrSktId1JSZmZ2UT09  (Meeting ID: 775 2233 2119, Password: hulu)
Izložba se može pogledati od ponedjeljka do petka od 10.00 do 13.00 i od 18.00 do 21.00 sati u Lođi Zlatnih vrata. Ostaje otvorena do 27.7.2020. Ulaz je slobodan.

Datum objave: 09.07.2020.

Specijalistički program javne nabave održat će se od 7. do 11. rujna 2020. godine (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 4.rujna .2019.

Datum objave: 13.07.2020.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA