Scrapper, 2023. Charlotte Regan, 84 min. UK
Scenarij: Charlotte Regan
Uloge: Lola Campbell, Alin Uzun, Cary Crankson, Carys Bowkett, Ambreen Razia, Ayokunle Oyesanwo, Ayobami Oyesabwo, Ayooluwa Oyesanwo, Freya Bell, Jessica Fostekew, Asheq Akhtar, Joshua Frater-Loughlin, Aysa Uzun, Ezel Uzun, Aylin Tezel, Tejal Rathore, Olivia Brady, Harris Dickinson, Matt Brewer, Daniel Burt, Laura Aikman, Harry Sydes, Mitchell Brown, Ramison Bernardo
   „Buntovnica“ je ove godine osvojila glavnu nagradu u međunarodnoj konkurenciji na Sundanceu, najvažnijem festivalu nezavisnog filma na svijetu.
   Nakon majčine smrti snalažljiva 12-godišnjakinja Georgie nastavlja živjeti sama u stanu na periferiji Londona. Novac zarađuje krađom bicikala sa svojim najboljim frendom Alijem, a uspijeva se riješiti socijalnih radnika pretvarajući se da živi s ujakom. Sve ide kao podmazano dok se ne pojavi Jason. On je navodno njezin otac, koji je toliko dugo izbivao da ga ne prepoznaje. Jason je odsutan, neuredan i ne zna kuhati, a Georgie se pita zašto odjednom pokazuje zanimanje za nju. Pogotovo kad joj je bilo sasvim dobro solo, hvalanapitanju.
   Jako volim ovaj film. Ovo će završiti na mojoj listi 10 najboljih na kraju godini. (Christy Lemire / Breakfast All Day)
   Lola Campbell je otkriće. Ovo joj je prva filmska uloga, a glumi besprijekorno. (Odie Henderson / Boston Globe)
   M „Buntovnica“ ima šarm koji prodire kroz najhladnija srca i osvoji vas hirovitošću, šalama i radošću radničke klase. (KT Mahe / For Your Reference Podcast)
   Elementaran, graciozan i ispunjen malim radostima. (Ray Pride / Newcity)
   Šarmantan i empatičan film pun integriteta i života. Kroz dječje oči promatramo napuštenost, odvojenost i hladnoću, prikazano s ljubavlju, humorom i toplinom. Žiri su privukli pošteni i iskreni nastupi, snažna režija, razigrana kamera i dojmljiv scenarij. Autentičnost i vladanje mjestom i prostorom od strane redateljice i njezino ustrajavanje u stvaranju svijeta u kojem su bol i radost usklađeni, savršeno su isporučili priču punu srca i duše. (objašnjenje žirija u Sundanceu)
https://www.imdb.com/title/tt8649252/?ref_=fn_al_tt_1

El Shatt - nacrt za utopiju, 2023. Ivan Ramljak, 90 min. HR
   Tema filma posvećena je važnom dijelu jugoslavenske prošlosti koji je obilježio živote mnogih stanovnika Dalmacije – evakuaciji 28.000 Dalmatinaca u Egipat. Kroz zapanjujuće snimke svjedočimo činu Josipa Broza Tita koji je uz pomoć Saveznika 1944. godine, nakon kapitulacije Italije, a uoči dolaska njemačke vojske, organizirao evakuaciju tisuća ljudi na egipatski poluotok Sinaj, gdje su stvorili kompleks izbjegličkih logora te naredne dvije godine živjeli pod šatorima usred pustinje. Ti su logori predstavljali svojevrsni komunistički model naselja kojim je trebalo pokazati Zapadu kako će funkcionirati nova Jugoslavija kad završi II. svjetski rat. Opsežna fotografska i filmska dokumentarna građa o El Shattu,  temelj je na kojem, uz narativna svjedočanstava sudionika evakuacije, redatelj pripovijeda priču o utopijskoj zajednici izrasloj iz pustinjskog pijeska.
   Za me je ono bilo lipše nego sada. Ima se svega – a onda smo svi bili gladni svega. I sve nam je bilo lipo i dobro. (protagonistice filma ‘El Shatt – nacrt za utopiju’)
   Autor filma, Ivan Ramljak, kaže kako ga je za ovaj dokumentarac inspirirala činjenica da je njegov djed Karlo Pansini u El Shattu radio kao doktor, ali i da relativno malo, pogotovo mlađih ljudi u Hrvatskoj zna za tu važnu priču. „Projekcije filma su vrlo emotivne. Sudionici zbjega i njihovi potomci su sretni jer smo po njihovim riječima spasili tu temu od zaborava. Također, otvorili su se neki komunikacijski kanali među njima, jer iz nekog razloga nisu razgovarali o toj temi ni među sobom, što mi je bilo iznenađujuće.“
   Najnježnija, najljepša, najtoplija, najljudskija i najjača šamarčina povijesnim revizionistima. (Zoran Tučkar / ravnododna.com)
   U Ramljakovu filmu nema ustaša kao patnika i Tita kao krvoločnog hrvatoždera, već samo priča o običnom, životnom uspjehu težaka iz Dalmacije u pustinji Sinaja, a to nije dio preporučljive političke prošlosti. (Tvrtko Jakovina)
   “El Shatt – nacrt za utopiju” precizno utjelovljuje prazno mjesto historije, ispunjavajući ga, ne samo konkretnim sadržajem, već i idejnim posredovanjima koja nadvladavaju prostorno-vremenska ograničenja. (Iva Rosandić / dokumentarni.net)
   Gledajući i slušajući iskustva iz El Shatta, i ja sanjam za društvom koje se toliko ponosi svojim identitetom da svoju kulturnu grupu smatra svojim najboljim izaslanikom. A vođena tom mišlju, zadovoljna sam i Ramljakovim uratkom. Zahvaljujući njegovoj viziji i ustrajnosti, jedna siva povijesna crtica oživjela je poput boja kaleidoskopa. (ramona / kakavdobarfilm.eu)
https://www.imdb.com/title/tt27995484/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_5_nm_2_q_EL%2520SHATT%2520

One Flew Over the Cuckoo's Nest, 1975. Miloš Forman, 133 min. US
Scenarij: Lawrence Hauben, Bo Goldman
Uloge: Jack Nicholson, Louise Fletcher, Will Sampson, William Redfield, Brad Dourif, Sydney Lassick, Christopher Lloyd, Danny DeVito
   Patricka McMurphyja prebacuju iz zatvorskog pritvora u psihijatrijsku bolnicu zbog ispitivanja da li je zapravo lud. Zatvoren je zbog niza sitnih kriminalnih djela od kojih se ističe “silovanje“, u ovom slučaju seksualni odnos sa djevojkom koja nema osamnaest godina. U toj mentalnoj ustanovi “vlada“ izvjesna bolničarka Ratched koja grupnim terapijama i velikim dozama lijekova, prvenstveno umirujućih sredstava, oduzima pacijentima individualnost i svaku želju da išta promijene. McMurphy se ne miri sa tim od samog početka, pokušava na svaki mogući način osvijestiti par pacijenata i povesti pobunu protiv strogih i često besmislenih normi, a time dolazi u sukob s bolničarkom Ratched i sistemom koji ona predstavlja.
   Impresivna drama redatelja Miloša Formana uspjela je ekranizacija istoimenog romana Kena Keseyja, nagrađena s pet najvažnijih Oscara: najbolji film, redatelj, glavna muška i ženska uloga te adaptirani scenarij.
   Napomena: Ken Kesey, prema čijem romanu je film snimljen, nije nikada vidio film, ali je rekao da je vrlo nezadovoljan onime što je čuo o njemu. Uglavnom je riječ o kreativnim nesuglasicama i pomicanjem točke gledišta s Velikog Poglavice koji u romanu služi kao narator.
   Za mene priča nije bila samo literatura, već stvarni život, život koji sam živio u Čehoslovačkoj od svog rođenja 1932. do 1968. Komunistička partija bila je moja medicinska sestra Ratched, koja mi je govorila što mogu i  što ne mogu; što sam smio ili nisam smio reći; gdje sam i gdje nisam smio ići; čak i tko sam bio, a tko nisam. (Miloš Forman)
   „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ i dalje je jedan od najnaprednijih i emocionalno najsloženijih filmova o ugnjetavanju i ljudskim pravima budući da se ne odnosi samo na mentalne bolesti već i na društvo u cjelini. (Jennifer O’Callaghan / PopMatters)
   Na jednoj razini, zahvaljujući sjajnim interpretacijama Nicholsona i Fletcher, film je uzbudljiva borba dvaju snažnih osobnosti, koju Forman koristi (uz dojmljivu sliku ludnice kao metafore suvremenog svijeta) da bi iskazao jednu od najčvršćih karakteristika svojega autorskog svijeta – borbu pojedinca protiv autoritarnog društva, pri čemu se ne referira samo na svoju domovinu, tada komunističku Čehoslovačku, nego i na pojave u demokratskim zemljama poput SAD-a. (Tomislav Kurelec / HFL)
   Kad je važno, snaga je tu, zajedno s osjećajem da je naša prosudba o tome tko je lud, a tko zdrav, u najboljem slučaju pogrešna i nesigurna, a u najgorem slučaju potpuno katastrofalna. (Derek Malcolm / Guardian)
   Ovo nije film o ludilu kao što mnogi odmah pomisle – ovo je zapravo film o slobodnom duhu čovjeka koji je zarobljen u kavezu, ovo je psihološka studija o ljudskom ponašanju i ljudskoj prirodi u danim situacijama. (Suzana Bunić / filmskerecenzije.com)
   Rijetka ekranizacija omiljenog romana koja zadržava emocionalnu i dramatičnu snagu izvornika, dok uspostavlja svoj osebujan pristup priči. (Sean Axmaker / Stream on Demand)
   I roman i film se čitaju kao razmatranje odnosa između slobodne pojedinca i nemilosrdnog sustava koji tu slobodu guši. Kesey, jedan od najznačajnijih autora kontrakulture je bio sav u traganju za osobnom slobodom, bilo uz pomoću halucinogenih pomagala ili bez njih. Miloš Forman je u Čehoslovačkoj imao osobna iskustva s represivnim komunističkim sustavom koji želi upravljati svakim aspektom života pojedinca. No, uz sav taj bunt i epsku borbu pojedinca i kolektiva, „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ je film o ljudima i njihovoj sudbini. (www.superextrazona.eu)
https://www.imdb.com/title/tt0073486/?ref_=fn_al_tt_1

Le bleu du caftan, 2022. Maryam Touzani, 118 min. FR/MO/DN/BE
Scenarij: Maryam Touzani u suradnji s Nabilom Ayouchom
Uloge: Lubna Azabal, Saleh Bakri, Ayoub Missoui
   Subverzivan, emotivan, maestralno režiran i sjajno odglumljen, „Plavi kaftan“ nezaboravna je filmska delicija koju su na festivalu u Cannesu ispratile ovacije publike u trajanju od čak 15 minuta!
   Halim i Mina vode trgovinu tradicionalnih kaftana u jednoj od najstarijih medina u Maroku. Da bi mogli držati korak sa zahtjevima izbirljivih kupaca, angažiraju Youssefa. Talentirani šegrt pokazuje zavidnu predanost u učenju umijeća vezenja i krojenja kojima ga podučava Halim, a Mina polako uviđa koliko je njezin suprug dirnut mladićevom prisutnošću.
   „Plavi kaftan“ prigušena je drama o neizrečenoj napetosti između triju glavnih likova. Redateljica Maryam Touzani uz pomoć tog skrivenog nemira stvara erotski ugođaj, a uslijed potisnute želje u ovoj psihoseksualnoj drami i svakodnevne radnje dobivaju skriveni naboj.
   Nježna priča, prožeta strašću, nadom i osjećajnošću. (Dennis Schwartz / Dennis Schwartz Movie Reviews)
   Riječ je o canneskom laureatu, filmu koji je osvojio nagradu FIPRESCI u kategoriji izvjestan pogled, djelu koje je nagrađeno na festivalima u Tromsøu, Göteborgu, Chicagu, Ateni, Valladolidu, Marakešu, Vancouveru te desecima drugih uglednih događaja što ga je svakako svrstalo u red jednog od najboljih i najkvalitetnijih filmova godine. „Plavi kaftan“  režirala je Maryam Touzani, cijenjena marokanska scenaristica, glumica i redateljica kojoj upravo ovaj film predstavlja svojevrstan vrhunac dosadašnje karijere i svakako najveći uspjeh. Marokanski filmski savez bez pretjeranog razmišljanja odabrao je upravo „Plavi kaftan“ kao kandidata svoje zemlje za prestižnu nagradu Oscar, a ona je početkom ove godine i potvrđena kad je film uvršten među pet izabranih za nominaciju u toj kategoriji. Time je redateljica Touzani uspjela ostvariti presedan za svoju zemlju, jer je „Plavi kaftan“ postao prvim marokanskim filmom u povijesti koji je nominiran u kategoriji najboljeg stranog filma. (MCF Press)
   Kada imate optimalnu ravnotežu između glumaca, besprijekornog scenarija, kompleksnosti osjećaja, spontanih djelića humora i tihe strasti, tada znate da ste u dobrim rukama. (Filipe Freitas / Always Good Movies)
   Scenaristica/redateljica Maryam Touzani unosi veliku dozu oštrine u izuzetno dobro režiranu, intimnu dramu koja zaslužuje pohvale zbog svoje suptilnosti, karakterizacije i odvažnog istraživanja teme koju lokalni običaji smatraju transgresivnom. (Jim Schembri / jimschembri.com)
https://www.imdb.com/title/tt17679584/?ref_=fn_al_tt_1

Asteroid City, 2023. Wes Anderson, 105 min. US/DE
Scenarij: Wes Anderson, Roman Coppola
Uloge: Jason Schwartzman, Scarlett Johansson, Tom Hanks, Jeffrey Wright, Tilda Swinton, Bryan Cranston, Edward Norton, Adrien Brody, Liev Schreiber, Hope Davis, Steve Park, Rupert Friend, Maya Hawke, Steve Carell, Matt Dillon, Hong Chau, Willem Dafoe, Margot Robbie, Tony Revolori, Jake Ryan, Jeff Goldblum
   „Asteroid City“ ima sve sastojke tipičnog filma Wesa Andersona: nerealne situacije, puno žute boje i još više poznatih holivudskih glumaca… Naime, radnja filma odvija se ’50-ih godina prošloga stoljeća, a film prati djecu i roditelje koji dolaze u pustinjski grad na Junior Stargazer/Space Cadet konvenciju koja okuplja astronome, nastavnike, obitelji tinejdžera zainteresiranih za astronomiju te vojsku. Svi oni očekuju ugodno druženje protkano zajedništvom i natjecanjem u znanju, no umjesto toga svjedoče kaosu nakon što dolazi do prekida konvencije zbog “događaja koji mijenjaju svijet”.
   Kad kažemo da je film tipično “andersonski”, mislimo na odsutnost realizma i oslanjanje na umjetne svjetove u kojima pastelno žuta boja ima važnu ulogu. A ona je postignuta odabirom lokacije snimanja – španjolskog grada Chinchóna. Lokacijom je Anderson nastavio praksu započetu nakon 2012. godine i filma „Kraljevstvo izlazećeg mjeseca“ nesnimanja filmova u SAD-u. (Editus Press)
   Malo je vjerojatno da će „Asteroid City“ pridobiti Wesa Andersona mnogo novih obraćenika, ali oni koji reagiraju na njegov prepoznatljiv stil smatrat će ovo Wesovim povratkom u besprijekorno uređen proizvod. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Film je, uglavnom, pravi užitak. Nikada ne bih propustio film Wesa Andersona i potičem svakoga tko traži nešto nekonvencionalno i originalno da ode pogledati „Asteroid City“. (David Stratton / The Australian)
    Strašno zabavan i blago sofisticiran. (Peter Bradshaw / The Guardian)
    Anderson ostaje najčudesniji kinematografski stilist, strogost i detalji u svakom kadru nikad bolji. Povremeno je pomalo nefokusiran, a uvijek pomalo popustljiv. Ako ako vam se ne sviđa opus Wesa Andersona, neće vam se svidjeti ni ovo. Ali, mi drugi moramo se nadati da će nastaviti snimati. (John Nugent / Empire)
https://www.imdb.com/title/tt14230388/?ref_=fn_al_tt_1

El Shatt - nacrt za utopiju, 2023. Ivan Ramljak, 90 min. HR
   Tema filma posvećena je važnom dijelu jugoslavenske prošlosti koji je obilježio živote mnogih stanovnika Dalmacije – evakuaciji 28.000 Dalmatinaca u Egipat. Kroz zapanjujuće snimke svjedočimo činu Josipa Broza Tita koji je uz pomoć Saveznika 1944. godine, nakon kapitulacije Italije, a uoči dolaska njemačke vojske, organizirao evakuaciju tisuća ljudi na egipatski poluotok Sinaj, gdje su stvorili kompleks izbjegličkih logora te naredne dvije godine živjeli pod šatorima usred pustinje. Ti su logori predstavljali svojevrsni komunistički model naselja kojim je trebalo pokazati Zapadu kako će funkcionirati nova Jugoslavija kad završi II. svjetski rat. Opsežna fotografska i filmska dokumentarna građa o El Shattu,  temelj je na kojem, uz narativna svjedočanstava sudionika evakuacije, redatelj pripovijeda priču o utopijskoj zajednici izrasloj iz pustinjskog pijeska.
   Za me je ono bilo lipše nego sada. Ima se svega – a onda smo svi bili gladni svega. I sve nam je bilo lipo i dobro. (protagonistice filma ‘El Shatt – nacrt za utopiju’)
   Autor filma, Ivan Ramljak, kaže kako ga je za ovaj dokumentarac inspirirala činjenica da je njegov djed Karlo Pansini u El Shattu radio kao doktor, ali i da relativno malo, pogotovo mlađih ljudi u Hrvatskoj zna za tu važnu priču. „Projekcije filma su vrlo emotivne. Sudionici zbjega i njihovi potomci su sretni jer smo po njihovim riječima spasili tu temu od zaborava. Također, otvorili su se neki komunikacijski kanali među njima, jer iz nekog razloga nisu razgovarali o toj temi ni među sobom, što mi je bilo iznenađujuće.“
   Najnježnija, najljepša, najtoplija, najljudskija i najjača šamarčina povijesnim revizionistima. (Zoran Tučkar / ravnododna.com)
   U Ramljakovu filmu nema ustaša kao patnika i Tita kao krvoločnog hrvatoždera, već samo priča o običnom, životnom uspjehu težaka iz Dalmacije u pustinji Sinaja, a to nije dio preporučljive političke prošlosti. (Tvrtko Jakovina)
   “El Shatt – nacrt za utopiju” precizno utjelovljuje prazno mjesto historije, ispunjavajući ga, ne samo konkretnim sadržajem, već i idejnim posredovanjima koja nadvladavaju prostorno-vremenska ograničenja. (Iva Rosandić / dokumentarni.net)
   Gledajući i slušajući iskustva iz El Shatta, i ja sanjam za društvom koje se toliko ponosi svojim identitetom da svoju kulturnu grupu smatra svojim najboljim izaslanikom. A vođena tom mišlju, zadovoljna sam i Ramljakovim uratkom. Zahvaljujući njegovoj viziji i ustrajnosti, jedna siva povijesna crtica oživjela je poput boja kaleidoskopa. (ramona / kakavdobarfilm.eu)
https://www.imdb.com/title/tt27995484/?ref_=nv_sr_srsg_1_tt_5_nm_2_q_EL%2520SHATT%2520