Annemarie Jacir, 2025, Palestina/UK/Francuska, 119 min

Uloge: Ali Suliman, Saleh Bakri, Maisa Abd Elhadi, Adam Bakri, David Thewlis, Harris Dickinson, Ashraf Barhom, Yasmine Al Massri.

Film Palestine '36 u režiji ugledne autorice Annemarie Jacir povijesna je drama epskih razmjera koja se bavi jednim od ključnih, a u kinematografiji rijetko prikazivanih trenutaka bliskoistočne povijesti – Velikim arapskim ustankom 1936. godine.

Fabula se vrti oko grupe mladih palestinskih idealista, intelektualaca i seljaka koji se udružuju u masovnom štrajku i oružanom otporu protiv britanske kolonijalne vlasti i politike eksproprijacije zemlje. Kroz prizmu jedne obitelji iz Jeruzalema, film prikazuje rađanje modernog nacionalnog identiteta, unutarnje političke podjele među samim Palestincima te brutalne metode gušenja pobune koje su koristile britanske trupe, a koje će dugoročno oblikovati sudbinu cijele regije u desetljećima koja dolaze. Film uspješno spaja epske scene masovnih prosvjeda i gerilskog ratovanja u brdima Galileje s intimnom obiteljskom dramom, koristeći autentične lokacije i impresivnu rekonstrukciju epohe.

Annemarie Jacir donosi pedantno istražen povijesni narativ o razdoblju koje prethodi događajima iz 1948. godine, osvjetljavajući korijene sukoba iz perspektive samih sudionika ustanka. Pri tom dekonstruira romantiziranu sliku britanskog mandata, prikazujući složene geopolitičke igre, vojnu cenzuru i taktičke saveze tog vremena.

Redateljica je provela više od pet godina u arhivima u Londonu i Jeruzalemu, koristeći privatna pisma, dnevnike i memoare stvarnih sudionika ustanka kako bi osigurala povijesnu točnost.Zbog kompleksnosti produkcije, film je okupio vrhunske europske i arapske filmske profesionalce, a dio britanskih vojnika glume poznati karakterni glumci iz Velike Britanije.Snimanje se odvijalo pod strogim sigurnosnim i logističkim ograničenjima na nekoliko lokacija na Bliskom istoku.

Le Monde:"Politički hrabar i vizualno besprijekoran film. Annemarie Jacir stvara povijesnu fresku koja odjekuje nevjerojatnom suvremenošću."

The Guardian:"Epska drama u najboljem smislu riječi. 'Palestine '36' uspijeva biti povijesno precizna lekcija i duboko dirljiva ljudska priča o dostojanstvu i otporu."

Cineuropa:"Kamera hvata surovu ljepotu krajolika koji postaje ravnopravan lik u ovoj tragediji. Jacir ponovno dokazuje da je jedan od najvažnijih glasova arapske kinematografije."

George Lucas, 1973, SAD, 110 min

Uloge: Richard Dreyfuss, Ron Howard, Paul Le Mat, Charles Martin Smith, Cindy Williams, Candy Clark, Mackenzie Phillips, Harrison Ford, Wolfman Jack.

Američki grafiti jedno je od najvažnijih i najutjecajnijih ostvarenja u povijesti američke kinematografije. Kultni film Georgea Lucasa redefinirao je žanr tinejdžerskog filma, pokrenuo val nostalgije za pedesetim i šezdesetim godinama te uspostavio format filmova s bogatom pop-rock glazbenom podlogom.

Sve u njemu se događa tijekom jedne tople ljetne noći 1962. godine u kalifornijskom gradiću Modestu. Priča prati skupinu maturanata i najboljih prijatelja koji provode svoju posljednju noć u gradu prije odlaska na fakultet. Vozeći se automobilima kroz gradske ulice, posjećujući lokalni restoran s konobaricama na koturaljkama i slušajući tajanstvenog radijskog DJ-a Wolfmana Jacka, mladići proživljavaju niz ljubavnih zapleta, uličnih utrka i sitnih delikvenata, nesvjesni da se nalaze na pragu kraja jedne nevine ere. Posveta je američkoj subkulturi cruisinga – besciljne vožnje radi druženja, flertovanja i dokazivanja statusa. U skladu s tim, film nema klasičnu filmsku glazbu, već se u pozadini neprestano vrte autentični radijski hitovi s početka šezdesetih (ukupno 41 pjesma izvođača poput Buddyja Hollyja, The Beach Boysa i Chucka Berryja).

No, nije riječ samo o osobnoj priči. Film metaforički aludira na trenutak nevinosti prije ubojstva Kennedyja, eskalacije Vijetnamskog rata i procvata hipi pokreta. Prikazuje Ameriku kakva je bila tik pred veliku društvenu transformaciju. Nema linearnu radnju, već je strukturiran kao niz isprepletenih priča koje se odvijaju u rasponu od samo nekoliko sati, što je kasnije postao popularan narativni model u Hollywoodu.

Američki su grafiti lansirali karijere cijele generacije tada mladih glumaca, među kojima je i Harrison Ford, koji ovdje glumi Boba Falfa, bahatog vozača plavog Chevroleta

Snimljen za manje od milijun dolara (od čega je veći dio otišao na osiguravanje prava za korištenje popularnih pjesama) u samo 29 dana, odnosno noći, film je zaradio više od 140 milijuna dolara, postavši jedan od najprofitabilnijih projekata u povijesti i omogućivši Lucasu financijsku neovisnost za stvaranje Ratova zvijezda.

Roger Ebert:"Ovaj film nije samo remek-djelo nostalgije; on je topli, duhoviti i nevjerojatno točni dokument o vremenu koje je zauvijek nestalo. Lucas je uhvatio samu srž mladosti."

The New York Times:"Briljantno režirana i montirana komedija koja kroz zvukove rock 'n' rolla i miris benzina savršeno prenosi duh jedne generacije."

The New Yorker:"Jedan od rijetkih filmova koji uspijeva istovremeno biti nevjerojatno zabavan i duboko melankoličan u svom pogledu na prolaznost vremena."

Annemarie Jacir, 2025, Palestina/UK/Francuska, 119 min

Uloge: Ali Suliman, Saleh Bakri, Maisa Abd Elhadi, Adam Bakri, David Thewlis, Harris Dickinson, Ashraf Barhom, Yasmine Al Massri.

Film Palestine '36 u režiji ugledne autorice Annemarie Jacir povijesna je drama epskih razmjera koja se bavi jednim od ključnih, a u kinematografiji rijetko prikazivanih trenutaka bliskoistočne povijesti – Velikim arapskim ustankom 1936. godine.

Fabula se vrti oko grupe mladih palestinskih idealista, intelektualaca i seljaka koji se udružuju u masovnom štrajku i oružanom otporu protiv britanske kolonijalne vlasti i politike eksproprijacije zemlje. Kroz prizmu jedne obitelji iz Jeruzalema, film prikazuje rađanje modernog nacionalnog identiteta, unutarnje političke podjele među samim Palestincima te brutalne metode gušenja pobune koje su koristile britanske trupe, a koje će dugoročno oblikovati sudbinu cijele regije u desetljećima koja dolaze. Film uspješno spaja epske scene masovnih prosvjeda i gerilskog ratovanja u brdima Galileje s intimnom obiteljskom dramom, koristeći autentične lokacije i impresivnu rekonstrukciju epohe.

Annemarie Jacir donosi pedantno istražen povijesni narativ o razdoblju koje prethodi događajima iz 1948. godine, osvjetljavajući korijene sukoba iz perspektive samih sudionika ustanka. Pri tom dekonstruira romantiziranu sliku britanskog mandata, prikazujući složene geopolitičke igre, vojnu cenzuru i taktičke saveze tog vremena.

Redateljica je provela više od pet godina u arhivima u Londonu i Jeruzalemu, koristeći privatna pisma, dnevnike i memoare stvarnih sudionika ustanka kako bi osigurala povijesnu točnost.Zbog kompleksnosti produkcije, film je okupio vrhunske europske i arapske filmske profesionalce, a dio britanskih vojnika glume poznati karakterni glumci iz Velike Britanije.Snimanje se odvijalo pod strogim sigurnosnim i logističkim ograničenjima na nekoliko lokacija na Bliskom istoku.

Le Monde:"Politički hrabar i vizualno besprijekoran film. Annemarie Jacir stvara povijesnu fresku koja odjekuje nevjerojatnom suvremenošću."

The Guardian:"Epska drama u najboljem smislu riječi. 'Palestine '36' uspijeva biti povijesno precizna lekcija i duboko dirljiva ljudska priča o dostojanstvu i otporu."

Cineuropa:"Kamera hvata surovu ljepotu krajolika koji postaje ravnopravan lik u ovoj tragediji. Jacir ponovno dokazuje da je jedan od najvažnijih glasova arapske kinematografije."

Carla Simón, 2025., Njemačka, Španjolska, 114 min
Uloge: Llúcia Garcia, Mitch Martín, Tristán Ulloa, Miryam Gallego, Sara Casasnovas, Alberto Gracia, José Ángel Egido, Janet Novás, Celine Tyll.

Ljeto 2004. Marina ima 18 godina i putuje u Vigo, grad na atlantskoj obali Španjolske, kako bi od bake i djeda s očeve strane dobila potpis potreban za prijavu za stipendiju na filmskoj akademiji. Budući da su joj roditelji umrli, ovo administrativno putovanje pretvara se u osobno hodočašće (romería). Vođena majčinim dnevnikom i kroz druženje s rođacima, Marina pokušava rekonstruirati sliku o svojim roditeljima. Pritom nailazi na zid šutnje imućne obitelji koja pokušava sakriti mračnu prošlost – priču o ovisnosti o heroinu i sjenama epidemije AIDS-a koja je pokosila "izgubljenu generaciju" Španjolske nakon pada Francove diktature.

Romeria je intimna i vizualno očaravajuća drama hvaljene katalonske redateljice Carle Simón. Film zaokružuje njezinu neslužbenu autobiografsku trilogiju, koju čine još Ljeto 1993. i Alcarràs, a bave se potragom za obiteljskim korijenima i suočavanjem s prešućenim traumama prošlosti. No, za razliku od prethodnih radova koji su bili posve realistični, ovaj film kreće u smjeru magičnog realizma. Kroz sekvence snova i vizualne refleksije, film spaja sadašnjost s fragmentima prošlosti iz osamdesetih godina, a sjajna fotografija Hélène Louvart koristi tople, suncem obasjane kadrove koji su u oštrom kontrastu s teškim, emotivno razornim obiteljskim tajnama koje izbijaju na površinu.

Tema ima veliku povijesnu i društvenu težinu jer progovara o prešućenoj epidemiji koja je pogodila mlade u Španjolskoj tijekom eksplozije sloboda i klupske scene nakon tranzicije u demokraciju.

Scenarij je inspiriran stvarnim životom Carle Simón. Njezini su roditelji preminuli od posljedica AIDS-a kada je bila dijete, a u filmu je koristila stvarne dnevnike i pisma svoje majke.Film je premijerno prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu.

Financial Times:"Prekrasno i melankolično putovanje koje spaja dokumentaristički pristup s poezijom. Llúcia Garcia posjeduje magnetsku prisutnost na ekranu."

Sight & Sound:"Ovaj film potvrđuje nevjerojatan talent Carle Simón za hvatanje naturalizma, dok istovremeno označava hrabar novi korak prema magičnom realizmu."

The Skinny:"Nevjerojatno pametno vođena priča. Sunčani vizuali služe kao melem za oči, koji postupno biva uzdrman trenucima tihe i duboke obiteljske devastacije."

Simón Mesa Soto, 2025., Kolumbija, Njemačka, Švedska, 123'
Uloge: Ubeimar Rios, Rebeca Andrade, Guillermo Cardona, Allison Correa, Margarita Soto, Humberto Restrepo

Oscaru Restrepu poezija je smisao života. Kako mu pjesnički integritet nije donio mnogo slave, posvetio se plemenitom statusu pjesnika u opskurnosti. Naravno, uz obilne doze alkohola. No život beskompromisnog umjetnika autsajdera nije lak i Oscarovi odnosi s kćeri i bliskim ljudima u potpunom su rasulu. Kada se zaposli kao profesor u srednjoj školi, među nezainteresiranim učenicima otkriva talentiranu Yurlady, djevojku iz koje poezija i proza teku s lakoćom. Yurlady ima pametnijih stvari od bavljenja stihovima, no Oscar ima misiju – otvoriti joj vrata slave kroz koja sam nikad nije prošao. Pjesnik je dirljiva mješavina apsurda, satire i drame, a premijerno je prikazan u programu Izvjestan pogled u Cannesu, gdje je ovjenčan Nagradom žirija.

Simón Mesa Soto kolumbijski je redatelj, scenarist i producent. Njegov kratkometražni diplomski film Leidi (2014.) nagrađen je Zlatnom palmom u Cannesu. Njegov dugometražni prvijenac Amparo (2021.) premijerno je prikazan na Tjednu kritike u Cannesu, gdje je glavna glumica nagrađena priznanjem Zaklade Louis Roederer za zvijezdu u usponu. Pjesnik (2025.) je njegovo drugo cjelovečernje ostvarenje.

Park Chan-wook, 2025, Južna Koreja, 126'
Uloge: Lee Byung-hun, Son Ye-jin, Park Hee-soon, Lee Sung-min, Yeom Hye-ran, Cha Seung-won. 

„Bez izbora“brutalna je, stilizirana crna komedija-triler legendarnog južnokorejskog redatelja Park Chan-wooka, autora kultnog Oldboya. 

Parkov vizualni stil je odmah prepoznatljiv. Pedantna mizanscena, jarke boje i besprijekorna montaža. Atmosfera oscilira između apsurdnog humora na površini i mračnog, nasilnog temelja, a istovremeno pruža oštru socijalnu kritiku modernog kapitalizma i krize muškosti. 

Glavni je lik Yoo Man-su, stručnjak u papirnoj industriji s 25 godina staža, koji iznenada dobiva otkaz. Očajan zbog nemogućnosti pronalaska novog posla i straha od gubitka savršenog obiteljskog života, on donosi ekstremnu odluku: doslovno će eliminirati svu konkurenciju. Man-su,lik čija se moralna propast manifestira kroz tjelesnu bol, poput uporne zubobolje, kreće u krvavi pohod protiv ostalih kandidata za posao kako bi osigurao svoju poziciju, vjerujući da doista nema drugog izbora. 

Film je adaptacija romana Sjekira (The Ax) Donalda E. Westlakea, a Park ga je posvetio redatelju Costi-Gavrasu koji je snimio prvu verziju 2005. godine.

Ostvario je izniman uspjeh na međunarodnoj i domaćoj sceni, postavši jedan od najnagrađivanijih festivalskih filmova godine. 

"Senzacionalna satira o stanju nacije koja spaja farsu i mračni triler" – The Guardian.

"Najduhovitiji 'feel-bad' film u posljednjih nekoliko godina" – MUBI.