Luis Buñuel, 1961., Španjolska / Meksiko, 90'

godina rođenja Francisca Rabala

Uloge: Silvia Pinal, Francisco Rabal, Fernando Rey, José Calvo, Margarita Lozano, Victoria Zinny

Mlada novakinja Viridiana, neposredno prije polaganja redovničkih zavjeta, posjećuje svog bolesnog ujaka na selu, što pokrene niz bizarnih događaja koji kulminiraju njezinim pokušajem da imanje pretvori u utočište za lokalne prosjake. Ovaj provokativan, satiričan, nadrealan i beskompromisan film osvojio je Zlatnu palmu u Cannesu i izazvao ogroman skandal, zbog čega ga je Vatikan proglasio svetogrđem, a u Španjolskoj je bio zabranjen dugi niz godina. Scena u kojoj prosjaci nesvjesno rekreiraju Da Vincijevu Posljednju večeru uz zvukove Händelove Aleluje smatra se jednom od najslavnijih i najkontroverznijih u povijesti filma.

Ciklus 100 godina od rođenja Francisca Rabalarealiziran je u suradnji sa Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu

„Buñuelovo najsmionije i najsofisticiranije seciranje religije i morala.” (Sight & Sound);

„Apsolutno remek-djelo crnog humora i nadrealizma.” (RogerEbert.com);

„Film koji i nakon toliko desetljeća zadržava svoju subverzivnu moć.” (The Guardian).

Antonio Giménez-Rico, 1986., Španjolska, 94'
Uloge: Francisco Rabal, Juan Luis Galiardo, Iñaki Miramón, Lydia Bosch, Eusebio Lázaro, Mari Paz Pondal

100 godina od rođenja Francisca Rabala

Prvi su demokratski izbori u Španjolskoj nakon Francove diktature. Skupina mladih aktivista iz grada dolazi u napušteno selo u pokrajini Burgos kako bi pridobila glas gospodina Caya, jedinog preostalog stanovnika koji živi u savršenom skladu s prirodom. Melankoličan, realističan, društveno osviješten i duboko promišljen film koji suprotstavlja urbano politikanstvo i ruralnu mudrost, sjajan je prikaz španjolske tranzicije i kritika modernog političkog sustava koja je i danas aktualna. Temelji se na istoimenom romanu Miguela Delibesa, i vjerno dočarava proces nestajanja tradicionalnog španjolskog sela i vrijednosti koje je utjelovljavalo.

 „Dirljiva i gorka lekcija o stvarnoj vrijednosti života naspram političkih praznina.” (El País);

„Francisco Rabal pruža maestralnu i nezaboravnu ulogu kao utjelovljenje nestalog svijeta.” (Fotogramas);

„Jedan od najtrezvenijih i najvažnijih filmova o španjolskoj tranziciji.” (ABC).

Ciklus 100 godina od rođenja Francisca Rabalarealiziran je u suradnji sa Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu

Juan Cabral / Santiago Franco, 2026., Argentina, 91'
Uloge: Gary Lineker, John Barnes, Jorge Burruchaga, Jorge Valdano, Oscar Ruggeri, Peter Shilton, Ricardo Giusti, Julio Olarticoechea

Kroz rijetke arhivske snimke i ekskluzivne intervjue sa sudionicima, ovaj dokumentarni film rekonstruira mitsku utakmicu između Argentine i Engleske u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva 1986. godine, stavljajući je u kontekst geopolitičkih tenzija nakon Falklandskog rata. Dinamičan, iznimno emotivan, napet i povijesno pedantan sportski dokumentarac premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Cannesu 2026. u sekciji Cannes Premiere te je otvorio jubilarni 60. festival u Karlovim Varima. Koristi vizualni format 4:3 kako bi vjerno replicirao estetiku televizijskih prijenosa iz 1980-ih, a temelji se na knjizi Andrésa Burga.

„Jedan od najuzbudljivijih i najpristupačnijih sportskih dokumentaraca ikada snimljenih.” (Variety);

„Autori impresivno uspijevaju progovoriti o nečemu mnogo većem od samog nogometa.” (The Times);

„Sjajan film koji publiku duboko dojmi.” (Clarín)

Maryam Touzani, 2025., Maroko / Francuska / Španjolska / Belgija / Njemačka, 100'
Uloge: Lubna Azabal, Saleh Bakri, Nisrin Erradi

Originalni naslov filma, Calle Malaga, se odnosi na stvarnu, kultnu ulicu u Tangeru koja služi kao mikrokozmos za kulturalno prožimanje Europe i Afrike. Film je uistinu i smješten na ulicama Tangera, i diljem njih prati sudbine troje usamljenih pojedinaca čiji se životi isprepliću u potrazi za bliskošću, slobodom i identitetom unutar konzervativnog društva, na način koji je istovremeno senzualan, emotivno intenzivan, poetičan i vizualno impresivan. Potvrđuje Maryam Touzani kao jednu od najvažnijih i najhrabrijih redateljica suvremene sjevernoafričke kinematografije.

„Touzani stvara vizualno i emotivno raskošnu odu ljudskoj ranjivosti.” (Screen International);

„Prekrasan, intiman film koji ruši tabue s nevjerojatnom nježnošću.” (The Hollywood Reporter);

„Glumačka kemija i režija čine ovaj film nezaboravnim iskustvom.” (Variety)

Peter Weir, 1989., SAD, 128'
Uloge: Robin Williams, Robert Sean Leonard, Ethan Hawke, Josh Charles, Gale Hansen, Dylan Kussman, Allelon Ruggiero, James Waterston, Norman Lloyd, Kurtwood Smith

Ekscentrični i karizmatični profesor književnosti dolazi u konzervativnu i strogu elitnu mušku školu Welton, gdje svojim nekonvencionalnim metodama inspirira učenike da zavole poeziju i počnu živjeti po krilatici Carpe Diem (Iskoristi dan). Inspirativan je to, emotivan, melankoličan i duboko dirljiv film o odrastanju i pobuni protiv konformizma. Osvojio je Oscara za najbolji originalni scenarij i postao kultni klasik koji je obilježio barem dvije generacije te ostao zapamćen kao jedna od najboljih uloga Robina Williamsa. Scena s uzvikom „O Captain! My Captain!”, inspiriranim pjesmom Walta Whitmana posvećenom Abrahamu Lincoln-u, sigurno je jedna od najprepoznatljivijih u povijesti filma.

„Robin Williams pruža trijumfalnu izvedbu u filmu koji slavi slobodu uma.” (Rolling Stone);

„Rijedak i dragocjen film koji uspijeva dotaknuti srce i potaknuti na razmišljanje.” (Chicago Sun-Times);

„Izvanredna drama o odrastanju koja ostaje s vama zauvijek.” (Variety).

James Clavell, 1967., UK, 105'
Uloge: Sidney Poitier, Christian Roberts, Judy Geeson, Suzy Kendall, Lulu, Patricia Routledge

Mark Thackeray (Sidney Poitier) je inženjer elektrotehnike iz Britanske Gvajane koji, u iščekivanju adekvatnog posla u struci, nevoljko prihvaća privremeni posao učitelja u u siromašnom i ozloglašenom istočnom dijelu Londona. Škola je prepuna problematičnih, ciničnih i buntovnih tinejdžera iz radničke klase koji su izbačeni iz drugih ustanova. Oni nemaju nikakav interes za obrazovanje, a autoritet profesora sustavno uništavaju drskim ponašanjem, vulgarnostima, i sitnim sabotažama. Prethodni učitelj doživio je živčani slom i pobjegao. Nakon što učenici prijeđu granicu i u njemu izazovu kratkotrajni izljev bijesa, Thackeray shvaća da tradicionalne metode poučavanja i stroga akademska pravila kod njih ne funkcioniraju. Odlučuje potpuno promijeniti pristup. Izbacuje udžbenike iz upotrebe i počinje s njima razgovarati kao s odraslim ljudima.Umjesto matematike i geografije, otvara teme o preživljavanju u stvarnom svijetu, braku, moralu, seksu, higijeni, zapošljavanju i rasnim predrasudama (s kojima se i sam, kao tamnoputi muškarac u Londonu tog vremena, svakodnevno susreće). Vodi ih na izlet u prestižni Victoria and Albert Museum, što za njih predstavlja prvi doticaj s kulturom i potpuno mijenja njihov pogled na učitelja.

Djelo Jamesa Clavella jedan je od najznačajnijih i najutjecajnijih filmova o odnosu učitelja i učenika u povijesti kinematografije. Osim što je postigao golem komercijalni uspjeh i lansirao kultnu naslovnu pjesmu Lulu, film je duboko redefinirao prikaz društvenih napetosti na velikom platnu.U vrijeme vrhunca borbe za građanska prava u SAD-u i društvenih promjena u Velikoj Britaniji, film je postavio Sidneya Poitiera u ulogu neupitnog intelektualnog i moralnog autoriteta. Za razliku od dotadašnjih filmova, Thackerayjev rasni identitet nije glavni pokretač radnje; fokus je na njegovu dostojanstvu, inteligenciji i sposobnosti da premosti klasni jaz, što je bio revolucionaran korak za prikaz crnih glumaca u Hollywoodu.Umjesto idealiziranog prikaza britanske prijestolnice iz 1960-ih, film donosi sirov, realističan i radnički prikaz londonskog East Enda, baveći se stvarnim problemima mladih tog doba – siromaštvom, nedostatkom perspektive, klasnim predrasudama i generacijskim jazom.

"Film se s iznimnom toplinom i razumijevanjem bavi tinejdžerskim problemima i predrasudama odraslih... Sidney Poitier pruža izvedbu nevjerojatnog magnetskog šarma, pretvarajući lik učitelja u figuru dostojanstva koja uspijeva ukrotiti buntovnu mladež ne kroz disciplinu, već kroz čisto poštovanje." (Variety)