OBAVIJEST


ČLANSKE ISKAZNICE
Učlanjenjem u Kinoteku ostvarujete 8 besplatnih projekcija, te popust od 50% na ulaznice. Budući da sljedeće godine slavimo 50 godina Kinoteke donesite člansku iskaznicu iz 1971. ili 1972. i za poklon ćete dobiti besplatnu člansku iskaznicu.


PROGRAM KINOTEKE

SUBOTA / 17.04.

ZEMLJA NOMADA

Nomadland, 2020.
19:30 sati



Nomadland, 2020. Chloé Zhao, 110 min. US
Scenarij:
Chloé Zhao prema knjizi Jessice Bruder
Uloge: Frances McDormand, David Strathairn, Linda May
   ZLATNI GLOBUS: NAJBOLJI FILM, NAJBOLJA REŽIJA
   OSCAR: 6 NOMINACIJA (najbolji film, režija, adaptirani scenarij, glavna ženska uloga, montaža, fotografija)
   BAFTA: 7 NOMINACIJA: (najbolji film, režija, scenarij, glavna ženska uloga, montaža, fotografija, zvuk)
   „Nomadland“ kombinira dokumentarnu i fikcijsku formu, a temelji se na istoimenoj knjizi Jessice Bruder iz 2017. godine koja je istraživala subkulturu Amerikanaca starije životne dobi koji su, izgubivši sve u recesiji 2008., napustili dotadašnji način života i počeli živjeti nomadski, putujući zemljom u svojim kombijima-kućama u potrazi za sezonskim poslovima. Treći je film kineske redateljice Chloé Zhao koji premijerom u rujnu prošle godine na Veneciji započinje trijumfalni put ovjenčan ni manje ni više nego Zlatnim lavom, potom nagradom publike u Torontu i, odnedavno, Zlatnim globusom za najbolji film u kategoriji drame i najbolju redateljicu.
   Radnja prati Fern, sredovječnu ženu koja ostane bez posla nakon gašenja tvornice gipsa u Nevadi te odluči prodati svoje stvari i kupiti kombi u kojem će živjeti, kojim će putovati i iz kojeg će tražiti novi posao. Prvi njezin poslovni angažman je u Amazonovom distributivnom centru, pa se, uzimajući u obzir početni motiv (propast tvornice uz posljedično brisanje poštanskog broja mjesta i tihu deložaciju radnika), može pretpostaviti da film suvereno zauzima oštar kritički stav prema kapitalističkom načinu proizvodnje i svoj nesigurnosti u raljama poslovne hirovitosti koja uz progresivno otuđivanje radnika uz njega ide. Ali to nije tako.
   Zapravo su sporedni likovi (naturščici) puno uvjerljiviji i intrigantniji od same Fern – od Boba Wellsa, svojevrsnog gurua nomadskog pokreta koji organizira godišnje okupljanje nomada u Arizoni, do Fernine vedre prijateljice Linde May, koja je ujedno središnja figura u knjizi Jessice Bruder. Vjerojatno bi i film bio zanimljiviji da je snimljen u formi “klasičnog” dokumentarca, umjesto ovog žanrovskog hibrida sa slavnom holivudskom glumicom u glavnoj ulozi. (Tihana Bertek / voxfeminae.net)
   Ljepota ovog filma leži u slavljenju slobode bez zamjeranja, bez optužbi i bez pretenzija na općedruštveno, u slavljenju stalne mijene i nanovo pronađene ljudske izgubljenosti. (Ante Nenadić / Lupiga.com)
   „Nomadland“ je poput otkrivanja nove zemlje, one koju ćete možda htjeti posjetiti više puta. (Anthony Oliver Scott / New York Times)
   Željela sam se fokusirati na ljudsko iskustvo i stvari koje nadilaze političke stavove i nekako su univerzalne – gubitak voljene osobe, potraga za domom... (redateljica Chloé Zhao)

   Kineski mediji u početku su pozdravili uspjeh filma na Zlatnom globusu, a vlada i mnogi kineski građani pobjedu su slavili su kao svoju. Međutim, nakon što su se ponovo pojavili intervjui iz 2013. godine u kojima je Zhao kritizirala Kinu kao "mjesto puno laži", kineska je vlada 5. ožujka 2021. na internetu cenzurirala svaki spomen „Nomadlanda“.
https://www.imdb.com/title/tt9770150/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

UTORAK / 20.04.

ANĐEO UNIŠTENJA

El ángel exterminador, 1962.
19:30 sati



50 GODINA KINOTEKE
El ángel exterminador, 1962. Luis Buñuel, 95 min. ME
Scenarij:
Luis Buñuel prema priči Luisa Buñuela i Luisa Alcoriza
Uloge: Silvia Pinal, Enrique Rambal
   Kombinacija nadrealizma, crnog humora i društvene satire na račun buržoazije je film učinila jednim od najpopularnijih i najcitiranijih ostvarenja Buñuelovog opusa. Film je završio na crnoj listi i ekstremnih desničara i ekstremnih ljevičara širom svijeta zato što je uvijek uspijevao isprovocirati zatucane tipove i neslobodne režime.
   Skupina buržuja iz Mexico Cityja pozvana je na večeru u dvorac Nóbile, nakon što je prisustvovala operi. Tijekom svečane večere posluga nestaje, a na kraju večere gosti shvate da ne mogu napustiti sobu iz potpuno nepoznatog, tajanstvenog razloga. Kako dani odmiču, hrane i pića postaju oskudni, domaćini i gosti se razbole, smeće se nakuplja i oni spavaju gdje god mogu. Lijepo ponašanje i srdačnost malo po malo se gube i buržuji se ponašaju kao autentični divljaci.
   Ono što je Buñuela zanimalo jest mogućnost filma katastrofe (nešto poput Splava Meduze iz Gericaulta), samo u luksuzu istančanog aristokratskog ponašanja koji se kreće ka najponižavajućim granicama degradacije. Ali i neobjašnjivost nesreće, borba protiv nepoznate i opasne zapreke.
   Gosti na večeri predstavljaju vladajuću klasu u Francovoj Španjolskoj. Postavili su sebi svečani stol pobjedivši radnike u španjolskom građanskom ratu, i nikad se ne prestaju gostiti zarobljeni u vlastitoj, građanskoj slijepoj ulici. Sve više ogorčeni na to što su isključeni iz vanjskog svijeta, postaju rastu podli i nemirni; otkrivaju se njihove najgore tendencije. (Roger Ebert)
   U “Andaluzijskom psu“ britva je rasijecala očnu jabučicu. S (is)tom britvom Bunuel je u “Anđelu uništenja“ rasjekao buržujske oči pune pohlepe.(Marko Njegić, SD)
   Mnogi tvrde da sam surov i izopačen, a upravo je obrnuto. Ja ismijavam fetiše, koji prouzrokuju surovost i izopačenost. Kada sam bio mlad francuski nadrealizam bio je najnasiIniji umjetnički pokret u svijetu. Koristili smo se nasiljem kao oružjem protiv sistema. Danas je samo društvo postalo toliko nasilno da je neumjesno koristiti nasilje kao umjetnički izraz. Zato se sve češće služim humorom.  Politički ili didaktički film me ne interesira. Danas u ovoj zbrci ideologija ja sam skoro potpuno izgubio iluzije, a na osnovu iskustva ne mogu imati povjerenja u nove političke sisteme. Mislim da se demografska eksplozija nalazi u osnovi svih modernih katastrofa. (Luis Buñuel)

https://www.imdb.com/title/tt0056732/?ref_=nm_flmg_wr_17

SRIJEDA / 21.04.

VUKOVI

Los lobos, 2019.
19:30 sati



Los lobos, 2019. Samuel Kishi, 95 min. ME     
Scenarij:
Samuel Kishi, Luis Briones, Sofía Gómez-Córdova
Uloge: Martha Reyes Arias, Maximiliano Nájar Márquez, Leonardo Nájar Márquez
   Braća Max i Leo su, s majkom Luciom, iz Meksika stigli u SAD, u potrazi za boljim životom. Nije im lako snaći se u novom domu. Dok čekaju majku da se vrati s posla, dječaci svojim crtežima stvaraju zamišljeni svijet. A razmišljaju i o majčinom obećanju da će ih odvesti u Disneyland, njihovu zemlju snova.   
   Redatelj i scenarist Samuel Kishi poticaj je našao u vlastitu djetinjstvu, kada je s majkom i bratom Kenjijem, koji je skladao glazbu za film, iz Meksika prešao u SAD s turističkom vizom pod izgovorom da idu u Disneyland.
   “Vukovi” izranjaju iz mojih maglovitih sjećanja sa željom da ispričam priču o djetinjstvu, nesigurnosti, migracijama, obitelji, prilagodbi na novu sredinu i značenju doma. (Redatelj i scenarist Samuel Kishi)
   Zbog pažljive ravnoteže između dječjeg čuda i pragmatizma odraslih, "Los Lobos" se ne gleda samo kao čin sjećanja, već postojane ljubavi i zahvalnosti. (Jessica Kiang / Variety)
   „Los Lobos“ prikriva surovu i ponižavajuću stvarnost pomoću koje se Samuel Kishi opire dehumanizaciji. (Elsa Fernández-Santos / El Pais)
   „Los Lobos“ je čudesan dragulj. Dirljiva i iskrena priča o najvrjednijem životnom blagu: obitelji. (Rene Sanchez / Cine Sin Fronteras)
   Prilično divno režirani i glumljeni "Los lobos" utjelovljenje je majčinskog i bratskog zagrljaja, rijetko topao i ljudski film koji ne bježi od realističnog oslikavanja problema, ali optimistički nudi filmsku nadu u bolje sutra s puno taktilnosti, melankolije i nježnosti u redateljskom pristupu. (Marko Njegić, SD
)
https://www.imdb.com/title/tt9057808/?ref_=fn_al_tt_1

ČETVRTAK / 22.04.

DRAGI DRUGOVI

Dorogie tovarishchi / Дорогие товарищи, 2020.
19:30 sati



Dorogie tovarishchi / Дорогие товарищи, 2020. Andrej Končalovski, 121 min. RU
Scenarj:
Andrej Končalovski, Elena Kiseleva
Uloge: Julia Visotckaja, Julia Burova, Vladislav Komarov, Andrej Gusev
   Šokantna i važna priča prema istinitom događaju...
   Novočerkask, Sovjetski Savez, 1962. godine. Ludmila je članica Partije i odana komunistkinja koja se tijekom Drugog svjetskog rata borila za staljinističku ideologiju. Sigurna u to da će njezin posao kreirati komunističko društvo, ova žena prezire bilo kakav anti-sovjetski sentiment. Međutim, tijekom štrajka u jednoj lokalnoj tvornici, Ludmila svjedoči ubojstvu nekolicine radnika, a sve pod naredbom vlasti koja na sve načine pokušava ugušiti radničke štrajkove diljem SSSR-a. Nakon krvoprolića, kada svjedoci pobjegnu s trga, Ludmila shvaća da je njezina kćerka nestala. Unatoč blokadi grada, masovnim hapšenjima i pokušajima vlasti da zataškaju masakr, Ludmila traži nestalu kćeru. Premda ne zna kako će njezina potraga završiti, Ludmila shvaća da se njezin život u potpunosti promijenio...
  26 mrtvih, deseci ranjenih, 7 pogubljenih i stotine osuđenih na robiju – to je bilanca protesta nenaoružanih radnika 1962. godine u Novočerkasku, koji je sovjetska vojska ugušila u krvi. Ti događaji su se od javnosti skrivali desetljećima, sve do raspada SSSR-a. „Dragi drugovi“ prikazan je u glavnom programu Venecijanskog festivala i nagrađen je Specijalnom nagradom žirija. Treba reći da je film uzburkao i podijelio rusku javnost, dirnuvši u delikatni povijesni događaj.
   Nenominiranje "Dragih drugova" Andreja Končalovskog za Oscara odjeknulo je kao najveće iznenađenje friških ovogodišnjih nominacija u kategoriji najboljeg međunarodnog filma. (Marko Njegić, SD)
   Diktatura pobjeđuje kad njezine odluke i stavove prihvatite kao svoje. (Vlado Vurušić, JL)
   Končalovski se tematski vraća Rusiji, ovoga puta uz snažnu kritiku komunističkog režima iz vremena Nikite Hruščova i tragičnim i šokantnim događajima u Novočerkasku 1962. godine, kada je poslije pobune radnika, vlast odlučila, uz učešće KGB i vojske, pucati na vlastite građane. Iako je Končalovski efektno dočarao vrijeme, te  političku i društvenu klimu u SSSR početkom 60-ih, kao pametan autor on nas udaljava od gomile u protestu, i našu pažnju usmjerava na tragediju jedne majke, političke aktivistkinje lokalnog komiteta. (Goran Jovanović / www.filmovipreporuke.com)
   Fantastično u dva sata filma možemo shvatiti kakav je zapravo bio taj sovjetski komunizam. Totalitarni sustav koji je nakon desetljeća terora i čistki u ljude usadio strah da se praktički ne usude više ništa propitkivati. Svi imaju slijepo vjerovati onome što im se kaže, ako je potrebno žrtvovati za bolje sutra koje sigurno mora doći i ništa ne pitati ili ne daj bože prigovarati i buniti se. Tako se i potkraj filma Ludmila pita u što joj je ostalo vjerovati, ako ne u komunizam i režim za koji je dala apsolutno sve i kojeg je bespogovorno zastupala i borila se za njega. (http://gambee82.blogspot.com)

https://hr.rbth.com/povijest/87968-sovjetska-krvava-nedelja
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/film-o-prvom-velikom-buntu-radnika-protiv-sovjetske-vlasti-poznatom-kao-novocerkaski-masakr-15020934
https://www.imdb.com/title/tt10796286/?ref_=nm_flmg_wr_2

PETAK / 23.04.

DRAGI DRUGOVI

Dorogie tovarishchi / Дорогие товарищи, 2020.
17:00 sati



Dorogie tovarishchi / Дорогие товарищи, 2020. Andrej Končalovski, 121 min. RU
Scenarj:
Andrej Končalovski, Elena Kiseleva
Uloge: Julia Visotckaja, Julia Burova, Vladislav Komarov, Andrej Gusev
   Šokantna i važna priča prema istinitom događaju...
   Novočerkask, Sovjetski Savez, 1962. godine. Ludmila je članica Partije i odana komunistkinja koja se tijekom Drugog svjetskog rata borila za staljinističku ideologiju. Sigurna u to da će njezin posao kreirati komunističko društvo, ova žena prezire bilo kakav anti-sovjetski sentiment. Međutim, tijekom štrajka u jednoj lokalnoj tvornici, Ludmila svjedoči ubojstvu nekolicine radnika, a sve pod naredbom vlasti koja na sve načine pokušava ugušiti radničke štrajkove diljem SSSR-a. Nakon krvoprolića, kada svjedoci pobjegnu s trga, Ludmila shvaća da je njezina kćerka nestala. Unatoč blokadi grada, masovnim hapšenjima i pokušajima vlasti da zataškaju masakr, Ludmila traži nestalu kćeru. Premda ne zna kako će njezina potraga završiti, Ludmila shvaća da se njezin život u potpunosti promijenio...
  26 mrtvih, deseci ranjenih, 7 pogubljenih i stotine osuđenih na robiju – to je bilanca protesta nenaoružanih radnika 1962. godine u Novočerkasku, koji je sovjetska vojska ugušila u krvi. Ti događaji su se od javnosti skrivali desetljećima, sve do raspada SSSR-a. „Dragi drugovi“ prikazan je u glavnom programu Venecijanskog festivala i nagrađen je Specijalnom nagradom žirija. Treba reći da je film uzburkao i podijelio rusku javnost, dirnuvši u delikatni povijesni događaj.
   Nenominiranje "Dragih drugova" Andreja Končalovskog za Oscara odjeknulo je kao najveće iznenađenje friških ovogodišnjih nominacija u kategoriji najboljeg međunarodnog filma. (Marko Njegić, SD)
   Diktatura pobjeđuje kad njezine odluke i stavove prihvatite kao svoje. (Vlado Vurušić, JL)
   Končalovski se tematski vraća Rusiji, ovoga puta uz snažnu kritiku komunističkog režima iz vremena Nikite Hruščova i tragičnim i šokantnim događajima u Novočerkasku 1962. godine, kada je poslije pobune radnika, vlast odlučila, uz učešće KGB i vojske, pucati na vlastite građane. Iako je Končalovski efektno dočarao vrijeme, te  političku i društvenu klimu u SSSR početkom 60-ih, kao pametan autor on nas udaljava od gomile u protestu, i našu pažnju usmjerava na tragediju jedne majke, političke aktivistkinje lokalnog komiteta. (Goran Jovanović / www.filmovipreporuke.com)
   Fantastično u dva sata filma možemo shvatiti kakav je zapravo bio taj sovjetski komunizam. Totalitarni sustav koji je nakon desetljeća terora i čistki u ljude usadio strah da se praktički ne usude više ništa propitkivati. Svi imaju slijepo vjerovati onome što im se kaže, ako je potrebno žrtvovati za bolje sutra koje sigurno mora doći i ništa ne pitati ili ne daj bože prigovarati i buniti se. Tako se i potkraj filma Ludmila pita u što joj je ostalo vjerovati, ako ne u komunizam i režim za koji je dala apsolutno sve i kojeg je bespogovorno zastupala i borila se za njega. (http://gambee82.blogspot.com)

https://hr.rbth.com/povijest/87968-sovjetska-krvava-nedelja
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/film-o-prvom-velikom-buntu-radnika-protiv-sovjetske-vlasti-poznatom-kao-novocerkaski-masakr-15020934
https://www.imdb.com/title/tt10796286/?ref_=nm_flmg_wr_2

NAJLJEPŠE GODINE

Gli anni più belli, 2020.
19:30 sati



Gli anni più belli, 2020. Gabriele Muccino, 129 min. IT
Scenarij:
Gabriele Muccino i Paolo Costello prema vlastitoj priči
Uloge: Pierfrancesco Favino, Micaela Ramazzotti, Kim Rossi Stuart
   Saga o četvero prijatelja i njihovu odnosu, ispripovijedana u rasponu od 40 godina.
   Italija, 1980. Šesnaestogodišnji idealisti Paolo, Giulio i Riccardo bliski su poput braće i dijele sve. Tu je i Gemma, Paolova djevojka, koja uskoro postaje neizostavni dio ekipe. No život nikada ne ide u očekivanom smjeru i mladi prijatelji krenut će različitim putevima. Njihove dogodovštine, nade, uspjesi i neuspjesi isprepleću se u dirljive i zabavne priče o prijateljstvu i ljubavi, stvarajući pritom bogatu tapiseriju Italije i različitih era njezine moderne povijesti.
   "Gli anni più belli" je još jedan dobar Muccinov film, njegov ponajbolji uz/iza " L'ultimo bacio / The Last Kiss", a svakako najambiciozniji. Priča pokriva golemi vremenski period od čak 40 godina (1980.- 2020.), kronicirajući živote trojice najboljih prijatelja i jedne djevojke od tinejdžerskih godina nadalje, njihova zaljubljivanja, ljubavna razočaranja, zaposlenja, ženidbe, rastave... (Marko Njegić, SD)
   Karakterizacija likova veoma je dobro profilirana, a oni se nekoliko puta u filmu, opisujući događaje i navodeći sjećanja, izravno obraćaju gledateljima u kameru, probijajući takozvani četvrti zid. Dramaturgija složene radnje, sa svim usponima i padovima, vrlo je dobra, glumci su izvrsni, a lijepa glazba Nicole Piovanija, i ilustrativna i pjesme, potkrjepljuje protok vremena. Ono što odolijeva vremenu i spaja jest jedinstveno, pravo prijateljstvo… (Marijana Jakovljević / Glas Koncila)
   Svjetla »Najljepših godina« su svjetla sjećanja, kad smo se toliko voljeli. Kad smo vjerovali da će naša prijateljstva trajati vječno. Iako će se ona rasplinuti kao da nikad nisu postojala. Ovo je možda najljepši Muccinov film. (Dragan Rubeša, Novi List)

https://www.imdb.com/title/tt9392248/?ref_=nv_sr_srsg_0

<<<<<<<<<< ARHIVA

AKTUALNOSTI

Zadovoljstvo nam je najaviti nove investicije u Ljetno kino Bačvice koje je ove godine osiguralo Ministarstvo kulture u iznosu od 250.000 kn. Sredstva koja su dodijeljena za daljnju obnovu investirat će se u sigurnosne i protupožarne izlaze te pristupni put za osobe s invaliditetom.
Od preuzimanja upravljanja Ljetnim kinom Bačvice 2018. godine, Centar Zlatna vrata je uz potporu Grada Splita i Ministarstva kulture osigurao potrebnu opremu za rad kina. Također je sanirana vanjska ograda, obnovljene su elektroinstalacije i osigurana su sredestva za rekonstrurkciju vodovodnog i kanalizacijskog sustava.

Datum objave: 08.04.2021.

Specijalistički program javne nabave održavat će se od 26. travnja do 30. travnja 2021. (50 n/s) svaki dan u periodu od 9.00 sati do 17.00 sati. Prijave do 23. travnja 2021.

Datum objave: 08.04.2021.

Ostvarite USKRŠNJI POPUST od 20% upisom u jedan od sljedećih programa:
MASER/KA - početak 12.4.
VIZAŽIST/ICA - početak 12.4.
SAMOSTALNI/A RAČUNOVOĐA/TKINJA - početak 12.4.

Datum objave: 26.02.2021.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

JAVNA NABAVA - USAVRŠAVANJE

Jednodnevni seminari programa usavršavanja javne nabave održat će se 15. i 16. travnja 2021. u Centru Zlatna vrata.
15.04.2021. - Najčešće pogreške u provedbi postupaka javne nabave
16. 04.2021. - Dokumentacija o nabavi za naručitelje i ponuditelje