4:2, 2022. Anđelko Jurkas, 77 min. HR
Scenarij: Anđelko Jurkas
Uloge: Bojana Gregorić, Ivo Krešić, Drago Ćosić, Rada Mrkšić
   Nedjelja, 15. 07. 2018., 17:00. Cijeli svijet gleda stadion Lužnjiki u Moskvi, finale Svjetskog nogometnog prvenstva između Francuske i Hrvatske. Istovremeno, jedan bračni par šutke ulazi u auto u Zagrebu i kreće starom cestom prema Rijeci. Dok se na makroplanu odvija sportska nogometna drama godine, na mikroplanu se dvoje ljudi bore za život kakvim su ga dosad znali. Međutim, ništa nije kako izgleda na prvi pogled.
   „4:2“ je film ceste, ljubavno sportska drama motivirana stvarnim ljudima i događajima koji su ilustrirali Grand Canyon između nacionalne euforije i histerije zbog dana pobjede i slave, te refleksije te utakmice na život dvoje ljudi koji su se zatekli u drugoj vrsti intimnog i privatnog finala. (Anđelko Jurkas, redatelj filma)
   Redatelj u svom novom filmu pokazuje zrelost i iskustvo stečeno na prijašnjim radovima izvršenim u vlastitoj produkciji. Jurkas je razvio svoj stil i autorski potpis. Veoma kvalitetno barata filmskim jezikom te je vidljiv kvalitetan rad s glumcima. Bojana Gregorić Vejzović i Ivo Krešić vrlo su upečatljivi u svojim ulogama, a kvalitetne role su odradili i drugi glumci u manjim ulogama poput Igora Gala… Radi se sigurno o autorovom najkvalitetnijem filmu do sada, smatramo ga kvalitetnim filmskim uratkom te filmom koji će lako doprijeti do širokog spektra publike. Također, željeli smo ovom podrškom Jurkasu i njegovoj ekipi odati svojevrsno priznanje na dugotrajnom upornom radu u uvjetima nezavisne filmske produkcije. (Umjetnički savjetnici HAVC-a Zdenka Gold, Danilo Šerbedžija i Pavlica Bajsić Brazzoduro)
   Imaju li male intimne drame pravo života u doba kolektivnog delirija? Kad na glavnoj pozornici nacija raspomamljeno udara u bubnjeve ekstaze, a u pozadini ječi tišina jedne izudarane ljubavi, može li ju neko čuti? Tu tišinu poziva u pomoć, sound of silence očaja i nade. O tome nježnom snagom govori „4:2“, novi dukat iz livnice majstora Anđela Jurkasa, nezaustavljivog desperadosa našeg indie filma. (Davor Špišić, telegram.hr)
https://www.imdb.com/title/tt19885078/?ref_=fn_al_tt_7

100 GODINA WARNERA:
Barry Lyndon, 1975. Stanley Kubrick, 184 min.UK / US
Scenarij: Stanley Kubrick prema romanu Williama Makepeacea Thackeraya "The Memoirs of Barry Lyndon, Esq."
Uloge: Ryan O'Neal, Marisa Berenson, Hardy Krueger, Patrick Magee, Diana Koerner
   Životni put Redmonda Barryja, od ranih 1760-ih do 1789., njegova lutanja Europom za Sedmogodišnjeg rata, pustolovine što ih proživljava kao kockar i pruski špijun, potom brak s bogatom nasljednicom Lady Lyndon, od koje dobiva titulu i prezime.
   „Barry Lyndon“ možda je najupečatljiviji primjerak Kubrickova stila: dugačak, kruto režirani film o mladom Ircu Barryju (uz ulogu u Hillovu „Vozaču”, Ryanu O’Nealu ova je jedina vrijedna spomena u karijeri) koji se bori za vlastitu poziciju unutar uštogljene engleske aristokracije. Poput Wihlerovih goblena Kubrick slaže slike ispred gledatelja u pravoj pravcatoj školi režije obračunavajući se s junakovom pohlepom i ambicijama, ali i dekadencijom društva kojeg je suvremenik... (Vladimir Županović)
   „Barry Lyndon“ osvojio je četiri Oscara: Najbolja glazba, kostimografija, fotografija i scenografija. Iako su neki kritičari zamjerali sporost filma i suzdržane emocije, njegova reputacija, kao i reputacija mnogih Kubrickovih djela, s vremenom je rasla. Važno je spomenuti kako je u to vrijeme Kubrick radio na filmu o Napoleonu, ali je morao odustati jer studio nije bio zainteresiran nakon propasti „Waterloa” - silan trud koji je uložio u proučavanje tog povijesnog razdoblja iskoristio je u „Barryju Lyndonu”.
   Gotovo je agresivan u svojoj hladnoj distanciranosti. Jedan od najljepših filmova ikada snimljenih. (Roger Ebert)
   Kubrick je brzopleto uzeo ovu priču i kontrolirao ju je tako pedantno da je isušio krv iz nje. (Paulina Kael)
   I, mali kuriozitet: bio je ovo prvi film iz Kubrickove ostavštine, točnije DVD kolekcije koja se svojevremeno pojavila na hrvatskom tržištu. Poznavatelji priče znaju o čemu je riječ: desetljećima su ljubitelji Kubrickovog rukopisa na ovim prostorima bili žrtve političkih sustava u kojima su živjeli. Najprije, Kubrick nije želio da se niti jedan njegov film prikaže u državama totalitarnih (komunističkih) vođa, da bi početkom devedesetih postao malo fleksibilniji nakon demokratskih promjena. Treba reći da je Kubrick osim što je redatelj, ujedno i producent svojih filmova te je na taj način u cijelosti kontrolirao vlastiti opus. Osim pokojeg filma kojeg smo mogli vidjeti na televiziji, početkom devedesetih najavljeno je video izdanje svih njegovih radova, da bi nakon plasiranja spektakularne „Odiseje“ početkom devedesetih Kubrick stavio novu zabranu. Razlog se može iščitati iz njegove tadašnje izjave: tamo gdje barbari ratuju nema mjesta mojoj umjetnosti...
https://www.imdb.com/title/tt0072684/?ref_=fn_al_tt_1

Crimes of the Future, 2022. David Cronenberg, 107 min. CA/UK/GR
Scenarij: David Cronenberg
Uloge: Viggo Mortensen, Lea Seydoux, Kristen Stewart
   Prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Cannesu, “Zločini budućnosti” novo je kreativno djelo proizašlo iz uma Davida Cronenberga, redatelja niza kultnih ostvarenja kao što su “Muha”, “Videodrome”, “Sudar”, “Povijest nasilja”, “Ruska obećanja” i mnogi drugi. Prvi je ovo Cronenbergov film nakon osmogodišnje pauze. (1970. godine je snimio film sa istim nazivom, ali su priča i koncept različiti).
   Kako se ljudska bića prilagođavaju sintetičkom okolišu, njihova tijela prolaze nove transformacije i mutacije. Sa svojom partnericom Caprice, Saul Tenser, inače poznati umjetnik, javnosti pokazuje metamorfoze svojih organa kroz vlastite avangardne izvedbe. Timlin, istražiteljica iz Nacionalnog registra za organe, kao opsjednuta prati svaki njegov korak sve dok ne otkrije misterioznu skupinu ljudi. Njihova je misija iskoristiti Saulovu popularnost kako bi razoktrila novu fazu ljudske evolucije.
   Dobrodošao natrag u body horror, Davide Cronenberg. Nedostajao si nam. I naravno, možeš povesti Vigga Mortensena. (Luke Y. Thompson / CineGods.com)
   Transhumanizam, ovladavanje tehnologije čovjekom i čovjekova ovisnost o potonjoj, gubitak čovječnosti, zamjena organskog sintetičkim, odmicanje od prirode, narušavanje te invazija integriteta tijela, mračna i perverzna erotičnost...jesu li to ti zločini koje, prema Cronenbergu, donosi budućnost? Gleda li redatelj na te pojave kao na prokletstvo, možda samo puku neminovnost...? Je li ovaj film upozorenje ili Cronenbergovo proročanstvo? (Lana Ribarić, JL)
   Uz glumački par u glavnim ulogama izvrstan posao odrađuje i Kristen Stewart u netipičnoj roli sramežljivice koja pada na Tenserovu neodoljivu privlačnost te dokazuje da je svakim novim filmom sve bolja glumica. (Ivan Laić / ravnododna.com)
   Intrigantni “Zločini budućnosti” sumiraju redateljev biomehanički opus od sedamdesetih naovamo, s naglaskom na onaj tjelesno-hororski, radeći puni krug. (Marko Njegić, SD)
   Suštinski, ako ne i klasični Cronenberg koji se vraća poznatim temama s tipično uznemirujućim štihom. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Ozbiljan, elegantan i dovoljno provokativan da ga se može smatrati umjetničkim, ali i provokativnim eksploatacijskim filmom. Nema previše filmaša koji mogu spojiti to dvoje, ali Cronenbergu to još uvijek polazi za rukom. (Todd McCarthy / Deadline Hollywood)
   Fusnota uz glavni dio Cronenbergova rada – razigran korak unatrag, a ne evolucijski korak naprijed. (Mark Kermode / Observer UK)
   Još uvijek je sjajno vidjeti Cronenberga starijeg, koji napreduje i ponovno šokira mase. (Linda Marric / The Jewish Chronicle)
https://www.imdb.com/title/tt14549466/?ref_=nv_sr_srsg_0

100 GODINA DISNEYA:
Veronica Guerin, 2003. Joel Schumacher, 98 min. IE/UK/US
Scenarij: Carol Doyle i Mary Agnes Donoghue
Uloge: Cate Blanchett, Gerard McSorley, Ciarán Hinds, Brenda Fricker, Don Wycherley, Barry Barnes, Simon O'Driscoll, Emmet Bergin, Charlotte Bradley, Mark Lamber
   Smještena u turbulentnu 1996. godinu, istinita priča o irskoj novinarki Veronici Guerin snažna je priča o iskonskoj hrabrosti, poštenju i nepotkupljivosti. Ne samo to; priča je to i obrazac kako bi se trebalo i moralo djelovati s pozicije javne riječi koja toliko toga može uzburkati i promijenit
   Dublin 1996. premrežen je dilerima droge, sukobima kriminalca, akcijama IRA-a, "poduhvatima" generala Martina Cahilla. U cijelom tom kaosu izdiže se jedna osoba, Veronica Guerin, novinarka Sunday Independenta koja ne želi i ne može promatrati kako joj se grad urušava. Ono što je pri tome bitno jeste da Veronica nije salonski novinar koji odlazi na pressice i prima saopćenja u mirnoći svog ureda: ona samostalno poduzima akcije i ide drito u srž problema, među same kriminalce i dilere riskirajući pri tome ne samo vlastitu sigurnost, nego i sigurnost svojih najbližih.
   Hrabra Veronica Guerin (i njen urednik bez kojeg ništa ne bi bilo moguće), možda nije bila talentirani novinar lijepe (književne) forme riječi, ali je njen način rada, aktualnost i sirovost tema koje je obrađivala, utjecao na javno mnijenje i promjenu zakona u Irskoj. Mada je cijela priča tragično završila, smrt Veronice Guerin (ubijena je na auto-putu naručenim ubojstvom od narko-bossa) ipak nije bila uzaludna: cijeli niz akcija koje je poduzela policija nakon toga, a i sam zakonodavac, pokazala je na koji se način mora djelovati i na koji se način može doći do pada stope kriminala. Moglo bi se secirati filmsku priču i izvedbu te tražiti mane, ali vjerujte, to u ovom slučaju uopće nije bitno. Bitan je angažman Veronice Guerin, a nakon gledanja ostaje u zraku lebdjeti pitanje: da je bilo (ili da ima) ovako hrabrih novinara (čast rijetkim iznimkama) u Lijepoj našoj, da li bi, npr., u periodu tranzicije i pretvorbe sve prošlo onako ponižavajuće za hrvatski narod. Može i drugačije: obavezuje li na djelovanje svih struktura angažirani tekst, potkrijepljen dokazima. (Vladimir Županović)
https://www.imdb.com/title/tt0312549/?ref_=nv_sr_srsg_0

Holy Spider / Ankabut-e moqaddas, 2021. Ali Abbasi, 118 min. DE/DK/FR/SE/IT/HKJ
Scenarij: Ali Abbasi & Afshin Kamran Bahrami
Uloge: Mehdi Bajestani, Zar Amir Ebrahimi, Arash Ashtiani, Forouzan Jamshidnejad, Alice Rahimi
   Novinarka Rahimi odlazi u iranski sveti grad Mašhad kako bi istražila ubojstva serijskog ubojice koji je uvjeren da djeluje u božje ime i da čisti ulice od grešnika ubijajući seksualne radnice. Broj žrtava raste, a Rahimi je sve bliže ubojici. Ipak, prilika za zadovoljenje pravde sve je dalje jer mnogi Pauka smatraju junakom.
   Radnja se temelji na istinitoj priči o serijskom ubojici Saeedu Hanaeiju koji je ubio 16 žena. Ovaj napeti krimić priznatog redatelja i scenarista Alija Abbasija hrabra je osuda društva u kojem je okrutno uzimanje pravde u svoje ruke dio svakodnevice. „Sveti pauk“ osvojio je nagradu za najbolju glumicu (Zar Amir Ebrahimi) ove godine u Cannesu. (film je danski kandidat za Oscara, i našao se među pet nominiranih)
   Moja namjera nije bila napraviti film o serijskom ubojici. Htio sam snimiti film o društvu serijskih ubojica. Riječ je o duboko ukorijenjenoj mizoginiji unutar iranskog društva, koje nije specifično religijsko ili političko već kulturno... Umjesto snimanja još jednog filma o različitim načinima na koje muškarac može ubiti i osakatiti žene, želio sam naglasiti složenost problema i uloge na različitim stranama, posebno u ime žrtava. (redatelj Ali Abbasi)
   Crtajući pesimističnu sliku konzervativnog i patrijarhalnog iranskog društva, film je efektno podijeljen na dvije priče, sagledane iz novinarkine i ubojičine perspektive prije nego što se njihove linije isprepletu poput krajeva marame za davljenje. (Marko Njegić, SD)
   „Holy Spider“ se odriče suptilnosti u korist dramatizacije inspirirane užasnim, stvarnim događajima. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Film je iranska društvena povijest koja na prvu izgleda kao film o serijskom ubojici... i jedno i drugo je točno. (Danny Leigh / Financial Times)
https://www.imdb.com/title/tt18550140/?ref_=fn_al_tt_1

Da li ste videli ovu ženu?, 2022. Dušan Zorić, Matija Gluščević, 79 min. RS/HR
Scenarij: Dušan Zorić, Matija Gluščević
Uloge: Ksenija Marinković, Isidora Simijonović, Boris Isaković, Alex Elektra, Ivana Vuković, Vlasta Velisavljević, Goran Bogdan, Jasna Đuričić, Radoje Čupić
   U vrelini ljetnih dana, Draginja pronalazi tijelo mrtve žene koja podsjeća na nju. U vrelini ljetnih dana, Draginja unajmljuje lažnog muža kako bi se pokazala pred prijateljima. U hladnoći zimske noći, Draginja luta ulicama grada u potrazi za izgubljenim pamćenjem. Kroz tri različita života, jedna sredovječna žena pokušava iskoči iz svoje kože.
   Rezultat je nadrealistična psihodrama fokusirana na temu identiteta, prezicnije, na temu ženskog multiverzuma koji se želi osloboditi. To raslojavanje, tri metamorfoze jedne žene (sve u izvedbi Ksenije Marinković) koja luta Beogradom i njegovim opskurnim zakutcima u potrazi za načinom da iskoči iz vlastite kože. Filmska forma je slijedi, i sama se preoblikujući. (Human Rights Festival 2022)
   Ksenija Marinković se već i ovako proslavila ulogama u tom tipu „obične” žene koji ona može okrenuti i na komični i na dramski registar. Ovdje, pak, njena vještina, emocionalne dubine u koje može zaći i sposobnost transformacije, potpuno dolaze do izražaja i nose ovaj film koji upravo poentira na glumičinoj auri „običnosti”. (Marko Stojiljković / lupiga.com)
https://www.imdb.com/title/tt14108038/?ref_=fn_al_tt_1