KINOTEKA NA BAČVICAMA: BILO JEDNOM NA DIVLJEM ZAPADU

C'era una volta il West / Once Upon A Time In The West, 1968.

C'era una volta il West  / Once Upon A Time In The West, 1968. 165 min. IT/US
AUTORSKI TIM: Bino Cicogna i Fulvio Morsella
(produkcija), Sergio Leone (redatelj), Sergio Leone i Sergio Donati (scenarij prema priči Sergia Leonea, Daria Argenta i Bernarda Bertoluccija), Tonino Delli Colli (fotografija), Nino Baragli (montaža), Ennio Morricone (skladatelj),  Carlo Simi (scenografija),  Carlo Simi (kostimografija), Alberto De Rossi (šminka)
ULOGE: Claudia Cardinale (Jill McBain), Charles Bronson (Armonica), Henry Fonda (Frank), Jason Robards (Cheyenne), Gabriele Ferzetti (Morton), Paolo Stoppa (Sam), Woody Strode (Stony), Jack Elam (Snaky), Keenan Wynn (šerif), Frank Wolff (Brett McBain), Lionel Stander (barmen)

Snaky: Jedan konj fali.
Harmonica: Ne... dva su previše.

   Epski vestern "Bilo jednom na Divljem zapadu" jedan je od najboljih filmova toga žanra, slojevita priča o umiranju jednog svijeta i rađanju novoga. Odmetnici i revolveraši, koji su desetljećima vladali Zapadom, nestaju u krvavim obračunima, a svijet urbane civilizacije koji započinje trasiranjem željeznice i povezivanjem divljine, započinje svoj život simboličnom izgradnjom željezničke postaje oko koje će nastati grad.
   Iako nije bio popularan kao filmovi iz "dolarske trilogije", film „Bilo jednom na Divljem Zapadu“ smatra se Leoneovim najcjenjenijim djelom, zajedno s filmovima „Dobar, loš, zao“ i „Bilo jednom u Americi“. Leoneova namjera bila je uzeti konvencije američkih vesterna Johna Forda, Howarda Hawksa i drugih, te ih preraditi u ironičnom stilu, okrećući njihovu originalnu namjenu kako bi ostvario mračnije značenje. Prema filmskom kritičaru i povjesničaru Christopheru Fraylingu, film se referira na tridesetak klasičnih američkih vesterna.
   Sergio Leone ulogu Harmonice prvo je ponudio Clintu Eastwoodu - kad ga je ovaj odbio, angažirao je Charlesa Bronsona. Leone je tada pokušao okupiti tri zvijezde -  Lee van Cleef,Clint Eastwood i Elie Wallach - iz filma „Dobar, loš, zao“ u ulogama trojice muškaraca koji čekaju vlak na stanici. I pobiti ih (!?) u uvodnoj sceni filma. Jasno je da nisu pristali.

   Sergio Leone volio je pričati priču o jednom kinu u Parizu, gdje se film neprekidno prikazivao dvije godine. Kad ga je posjetio, bio je okružen obožavateljima koji su željeli autogram, ali i kino-operaterom koji nije baš bio pretjerano oduševljen. Leone je tvrdio da mu je operater rekao "Ubit ću te! Isti film dvije godine! I tako spor!"

   Početak filma u kojem trojica odmetnika čekaju vlak (koji vozi Bronsona) je najbolja scena u cijelom filmu i najbolji uvod u film u povijesti istog.Bez ijedne riječi samo zvukovi.Fenomenalno. (filmski.net)

   Leone kao da vidi da se više nikad neće snimiti takvi filmovi (tu su možda još samo od kasnijih samo „Nepomirljivi“ i „Ples s vukovima“). To najbolje osjetimo u zadnjoj sceni kada vidimo kako dolazi željeznica i nosi napredak i propast, čujemo najtužniju melodiju ikad skladanu i naprosto se prisjećamo filma kao albuma sa slikama o našim sretnim trenucima uz vesterne. (filmski.net)

   Jednog dana zazvoni mi telefon – s druge strane bio je Leone i pita me volim li njegove filmove. Odgovorio sam da, ali nije bilo dovoljno. Sergio je želio znati zašto. Pa sam odgovorio frazom koja mu se, mislim, jako svidjela i kojom je bio gotovo zaveden. Rekao sam da mi se sviđa način na koji je snimao konje. Općenito, i u talijanskom i u njemačkom vesternu konji su snimani sprijeda i sa strane. Ali kad ih on snima uvijek pokaže stražnju stranu. Malo redatelja snima na taj način koji je manje romantičan. Jedan je John Ford. Drugi ste vi. Ovo ga je potpuno nokautiralo! Šutio je nekoliko sekundi, a zatim rekao: "Jednom moramo zajedno napraviti film." I počeo mi je pričati početak priče. (Bernardo Bertolucci)

  Osnovna ideja bila je pribjeći nekim konvencijama, trikovima i postavkama američkih vesterna i nizu referenci na pojedinačne vestere - i koristiti ih da ispričam moju verziju priče o rođenju nacije. (Sergio Leone)

   Nijedan drugi talijanski redatelj nije toliko utjecao na američki film kao Sergio Leone, još od šezdesetih godina pa sve do danas, kada redatelj poput Quentina Tarantina preuzima u svojim filmovima Leoneove stilske postupke i ističe kako je za njega Leoneov vestern "Dobar, ružan, zao" najbolji ikad snimljen film. (mojtv.hr)

   Postaje bolji sa svakim novim gledanjem. Leoneovo maestralno pripovijedanje i Morriconeov ludi, lijepi, epski soundtrack; očajna, ukleta lica koja izgledaju poput pustih krajolika u koje je smještena priča i radnja koja se odvija besprijekornim korakom da bi kulminirala u ultimativnom zapadnjačkom finalu. Svatko tko je smatrao da takozvani "špageti vesterni" nisu ništa drugo doli jeftini, nasilni B-filmovi, morao se preispitati nakon gledanja ovog filma. Ne postaji ništa bolje od ovoga - ovo je povijest filma; ikoničan, klasičan, nezaboravan, epski. (gogoschka / imdb.com)

https://www.imdb.com/title/tt0064116/?ref_=nv_sr_srsg_7

 

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA

IZDVOJENO

POLAGANJE ISPITA IZ POZNAVANJA HRVATSKOGA JEZIKA I LATINIČNOG PISMA

U POSTUPKU ODOBRENJA DUGOTRAJNOG BORAVIŠTA

Termini ispita:

21.3.2024. u 16.00 sati (prijava do 11.3.2024.)
18.4.2024. u 16.00 sati (prijava do 8.4.2024.)
6.6.2024. u 16.00 sati (prijava do 27.5.2024.)
5.9.2024. u 9.00 sati (prijava do 26.8.2024.)