KINOTEKA U KAŠTELIMA: UBITI PTICU RUGALICU

To Kill a Mockingbird, 1962.

U sklopu projekta "Aktiviraj se i kreni" organiziraju se besplatne filmske projekcije u splitskoj Urbanoj anglomeraciji. S klasičnim programom najprije se gostuje u Solinu, zatim u Klisu, pa preko Kaštela natrag u Solin. Slijede i dvije projekcije u ljetnom kinu Bačvice, a od listopada, zadnje dvije srijede rezervirane su za ovaj program u Kinoteci Zlatna vrata.

KINOTEKA U KAŠTELIMA
To Kill a Mockingbird, 1962. Robert Mulligan
   AUTORSKI TIM:
Alan J. Pakula (producent), Robert Mulligan (redatelj), Horton Foote (scenarij prema istoimenom romanu američke spisateljice Harper Lee), Russell Harlan (fotografija), Aaron Stell (montaža), Elmer Bernstein (skladatelj), Henry Bumstead (scenografija), Seth Banks (kostimografija)
   ULOGE: Gregory Peck (Atticus Finch), Mary Badham (Scout), Phillip Alford (Jem), John Megna (Charles Baker "Dill" Harris), Frank Overton (šerif Heck Tate), Rosemary Murphy (Miss Maudie Atkinson), Ruth White (Mrs Dubose), Brock Peters (Tom Robinson), Estelle Evans (Calpurnia)
      „If you just learn a single trick, Scout, you'll get along a lot better with all kinds of folks. You never really understand a person until you consider things from his point of view... Until you climb inside of his skin and walk around in it.“ (Atticcus Finch)
   Kroz film nas „vodi“ Jean Louise Finch, pametna šestogodišnja djevojčica koju zovu Scout. Djetinjstvo upotpunjuje temama američkog juga gdje su rasizam i predrasude duboko ukorijenjeni a sjećanje na Konfederaciju još je živo. Radnja se odvija u izmišljenom, umornom, prašnjavom gradiću Maycomb (Alabama) tijekom despresivnh tridesetih godina prošlog stoljeća, gdje iste porodice žive tu oduvijek i gdje svatko svakog zna. Scoutin otac je mladi udovac, odvjetnik Atticus Finch, najuzorniji građanin ovog malog grada. Sve će se promijeniti kada preuzme obranu Afro-amerikanca optuženog za silovanje siromašne bjelkinje.
   "Ubiti pticu rugalicu" je svijet predrasuda i strahova, konflikata i rasne segregacije, laži i borbe za istinu. Zasnovan je na istoimenom bestseleru američke spisateljice Harper Lee, u velikoj mjeri autobiografski. Smatra se modernim klasikom, i bitno je utjecao na pokret za građanska prava američkih crnaca tijekom 1960-ih. Harper Lee je dobitnica Pulitzerove nagrade 1961. za roman „Ubiti pticu rugalicu“.
   Američki filmski institut proglasio je lik Atticusa Fincha najvećim filmskim junakom 20. stoljeća, a njegov tumač, Gregory Peck, prisjeća se svoje uloge – za koju je dobio Oscara - u jednom intervjuu 1997. godine: „Uloga me privukla zbog toga što me je roman podsjećao na vlastito odrastanje u kalifornijskom gradiću La Jolla. Gotovo da ne prođe dan, a da ne pomislim koliko sam bio sretan što sam dobio tu ulogu. Nedavno sam sjedio za večerom pokraj žene koja mi je rekla da je gledala film s 14 godina i da joj je promijenio život. Čujem takve stvari gotovo stalno.“
   I za kraj: šta se svih ovih godina promijenilo od romana/filma? Crnce više ne nazivaju pogrdnim imenima – sada su Afro-amerikanci. A što je sa rasizmom? Jasno je svakome, i dalje postoji. I ne samo kod njih. Sportski tereni širom svijeta su samo jedan od dokaza.
https://www.imdb.com/title/tt0056592/?ref_=fn_al_tt_1

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA