PROGRAM KINOTEKE Svibanj 2022.

UTORAK / 03.05.

DOWNTON ABBEY: NOVO DOBA

Downton Abbey: A New Era, 2022.
17:00 sati



Downton Abbey: A New Era, 2022. Simon Curtis, 125 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Laura Carmichael, Jim Carter, Brendan Coyle, Michelle Dockery, Kevin Doyle, Joanne Froggatt, Hugh Dancy, Laura Haddock, Nathalie Baye, Dominic West
   U filmskom nastavku kultne serije, događa se presedan unutar Downtona. Imanje dobiva primamljivu ponudu filmske ekipe koja želi snimati dugometražni film u sklopu zdanja.  Glumci i članovi ekipe donose novu dinamiku u odnose, a samo snimanje počinje izazivati priličnu pomutnju među vlasnicima i osobljem. Kako bi se distancirali od kaotičnog filmskog seta, dio članova obitelj Crawley odlazi u Francusku na privremen boravak u vili koja je misteriozno poklonjena Lady Violet, nakon što je davno, tijekom mladosti, provela "nekoliko dana" s muškarcem.
   Ovo je zaista nova era. Što su 20-e išle dalje, svijet se više mijenjao na mnogo načina. Sve od zabave do prijevoza bilo je stvarno drugačije do kraja 20-ih. Kao što znamo iz posljednjeg filma, Mary možda nije glava kućanstva, ali ona zapravo vodi predstavu. Idemo dalje. Pokušavamo obilježiti promjenu – činjenicu da su Crawleyjevi iz Downtona skoro u 1930-ima, što je tek početak modernog svijeta. (scenarist Julian Fellowes)
https://www.imdb.com/title/tt11703710/?ref_=nv_sr_srsg_3

MUŽEVI

Husbands, 1970.
19:30 sati



PODCIJENJENI NEZAVISNI AMERIČKI FILM 70-TIH
Husbands, 1970. John Cassavetes, 154 min.
Scenarij:
John Cassavetes
Uloge: Ben Gazzara, Peter Falk, John Cassavetes, Jenny Runacre, Jenny Lee-Wright
   Tri sredovječna prijatelja - Harry, Archie i Gus - koji žive naizgled idiličnim porodičnim životima, iznenadna smrt zajedničkog poznanika potakne da shvate kako im nedostaju životna uzbuđenja, kao i da su prvi put suočeni sa strahom od vlastite smrtnosti.
   John Cassavetes je scenarij temeljio na vlastitom traumatičnom iskustvu, suočenju s tragičnim gubitkom brata u dobi od svega 30 godina, te je riječ o njegovu vrlo osobnom djelu u realizaciji kojeg se u određenoj mjeri oslanjao na improvizaciju. Osim što su karakteri likova izgrađeni na temelju osobnosti stvarnih glumaca koji ih tumače, dijalozi su u dobroj mjeri plod improvizacije glumaca Petera Falka i Bena Gazzare.
   Cassavetesovo najbolje djelo. (Jay Cocks / Time)
   Formalno radikalno, duboko osobno djelo koje još uvijek donosi mnoga iznenađenja. (Richard Brody / New Yorker)
   „Muževi“ nude veliku dozu humora i tragedije te impresivnu iskrenost koja se rijetko bilježi u američkim filmovima. Cassavetesov scenarij i režija prilično su realistični i često briljantni. (Phil Strassberg / Arizona Republic)
   „Muževi“ možda nisu strukturalno savršeni, ali to je ipak nesentimentalno seciranje ega, straha i muževnosti. (Matthew Thrift / Little White Lies)

https://www.imdb.com/title/tt0065867/?ref_=nv_sr_srsg_6

   U Americi su 70-e godine bile ispunjene (danas) klasičnim autorskim filmovima, međutim, mnogi su naslovi prošli ispod radara. Najkraće, nepravedno zanemareni. U sjeni zvučnijih radova istih autora, pomicali su filmske kanone poput slavnijeg „novog hollywooda“ (Altman, Scorsese, Cimino, Carpenter, Milius, Boorman...), dovoljno kvalitetni da bi ih označili kao radikalnije od mainstream filmova.

 

SRIJEDA / 04.05.

KONAČNA SLOBODA

Grosse Freiheit, 2021.
17:30 sati



Grosse Freiheit, 2021. Sebastian Meise, 116 min. A/DE
Scenarij:
Sebastian Meise, Thomas Reider
Uloge: Franz Rogowski, Georg Friedrich, Anton von Lucke
   U poslijeratnoj Njemačkoj Hans uvijek iznova završava u zatvoru zbog zloglasnog članka 175, koji mušku homoseksualnost tretira kao kazneno djelo. Nakon što je preživio nacistički koncentracijski kamp, Hansa 1945. prebacuju ravno u zatvor, gdje upoznaje osuđenog ubojicu Viktora. Tijekom Hansovih čestih povrataka, prvotna netrpeljivost između dvojice muškaraca prerasta u nešto poput ljubavi.
   „Konačna sloboda“ bio je austrijski kandidat za Oscara, te dobitnik Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled ovogodišnjeg Cannesa. „Konačna sloboda“ proglašen je najboljim filmom na 19. Zagreb Film Festivalu; Filmskom festivalu u Ateni, Chicagu, Sevilji, Sarajevu, Torinu, Beču…    Osvajač je Nagrade za najbolju fotografiju i glazbu u Evropi (EFA).
   Istodobno je "Konačna sloboda" zatvorski film, karakterna studija homoseksualca u muškom zatvoru i ljubavna priča unutar tog istog zatvora, "Planina Brokeback" iza rešetaka, s nezaboravnim simboličnim završetkom na temu (ne)konačne slobode i fenomenalnom ulogom Franza Rogowskog, njemačkog Joaquina Phoenixa, koji se potvrđuje kao jedan od najboljih glumaca današnjice, ne samo europskih, nego i svjetskih. (Marko Njegić, SD)
   Nitko kao germanski filmaši ne zna tako dobro spojiti pitanja osobnih s društvenim slobodama. Uostalom, dvojica najvećih njemačkih filozofa upravo su se tim pitanjima ponajprije izravno i bavila. Tako i Meise, u filmu koji će jedan kritičar okarakterizirati kao "zatvorsku Planinu Brokeback" ljubavnu priču spaja s Njemačkom tek izišlom iz okova nacizma u kojoj je i dalje na djelu zloglasni članak 175. o muškoj homoseksualnosti kao kaznenom djelu. (Ivan Žaknić, HRT)

https://www.imdb.com/title/tt14775784/?ref_=nv_sr_srsg_0

ONAJ KOJI JE PROŠAO KROZ VATRU

ToyKhto Proyshov Kriz Vohon / Firecrosser, 2011.
20:00 sati



UKRAJINSKI CIKLUS
ToyKhto Proyshov Kriz Vohon / Firecrosser, 2011. Mikhail Ilenko, 110 min.
Scenarij:
Mikhail Ilenko, Konstantin Konovalov, Denis Zamriy
Uloge: Dmytro Linartovych, Vitaliy Linetskiy, Olga Grishina
   Najluđa - istinita - ljudska priča za koju ćete iz Ukrajine čuti. Tiče se Ivana Datsenka, sovjetskog oficira koji je, predvodeći više od 200 bojeva s nacistima, zaslužio orden heroja Sovjetskog Saveza već 1943. godine. Da bi, u završnici rata, završio kao američki zatvorenik, a Sovjeti su ga proglasili mrtvim. To je tek početak priče: Datsenko se, u jeku Hladnog rata, uspijeva ispod radara obje sukobljene strane, ,,provući“ u Kanadu. Tu se zaljubi u Indijanku i nakon godina života u rezervatu postane poglavica! On je taj čuveni ,,Firecrosser“, poglavica za kojeg je znao cijeli Montreal, a da nitko nije bio svjestan njegovog sovjetskog i ukrajinskog porijekla. Sve do Iljenkovog filma... (pobjeda.me)
   Film je bio ukrajinski kandidat za Oscara, ali nije ušao u posljednju krug nominiranih.
   Ivan Datsenko rođen je 1918. u selu Chernichy Yar, okrug Dykanka, Ukrajina. Po zanimanju veterinar, pozvan je u Crvenu armiju i završio je 1940. Zrakoplovnu školu u Orenburgu. Služio je kao pilot lovca i bombardera te je odlikovan mnogim odlikovanjima, među kojima su Orden Crvene zastave i titula Heroja Sovjetskog Saveza 1943. godine. Datsenko je oboren 1944. godine iznad zapadne Ukrajine, u blizini Lavova. Sovjetska vlada ga je proglasila mrtvim. Njegovo se ime štovalo tijekom i nakon rata, iako je stav sovjetske vlade prema Datsenku bio neobično ambivalentan; vjerojatno je postojala tajna naredba da se komemoracije umanje. Uzrok zabrane postao je poznat nakon tridesetak godina. Početkom 80-ih, folk pjevač i plesač čečenskog porijekla Mahmud Esambaev dao je mali intervju za časopis “Soviet Screen” u kojem je ispričao da je 1967. upoznao poglavicu plemena, porijeklom iz Ukrajine. Nekoliko godina kasnije dopisnik novina Trud susreo se s Mahmudom Esambaevom i dodatno se raspitivao o slučaju u Kanadi:, tj. njegovom susretu s tajanstvenim poglavicom. Premda se i dalje istraživalo, priča nije nikad potvrđena sa 100 % sigurnošću, a indijanski poglavica (koji bi mogao biti Datsenko) je umro 2002. godine. Dvoje djece koja su ostala nakon njega nisu se mogla pronaći. Sada je rezervat u Kanadi raspušten, Indijanci su se raspršili u različite dijelove zemlje.
https://www.imdb.com/title/tt1927035/?ref_=nv_sr_srsg_0

ČETVRTAK / 05.05.

SJEVERNJAK

The Northman, 2022.
17:30 sati



The Northman, 2022. Robert Eggers, 137 min. US  
Scenarij:
Robert Eggers, Sjón
Uloge: Alexander Skarsgård, Anya Taylor-Joy, Nicole Kidman, Ethan Hawke, Willem Dafoe, Claes Bang, Björk
   Hvaljeni redatelj Robert Eggers („The Witch“, 2015. i „The Lighthouse“, 2019.), predstavlja novi film „Sjevernjak“, osvetnički triler sa zavidnom glumačkom postavom. Priča prati vikinškog princa čiji je cilj osvetiti se za ubojstvo svog oca. Radnja se odvija na Islandu na prijelazu 9. i 10. stoljeća.
   Priča je prikazana kroz oči Amletha koji još kao dječak svjedoči ubojstvu svog oca, kralja Aurvandil, koje je počinio njegov stric, Fjolnira. Nakon što mu zarobe majku, kraljicu Gudrun, Amleth bježi iz rodne zemlje. Poput slomljene Arye Stark iz „Igre prijestolja“, koja svake večeri naglas čita popis ljudi kojima će se osvetiti, Amleth se zaklinje da će se osvetiti za sve što mu je u ranoj mladosti oduzeto.
   Sam Eggers je izjavio kako je rad na filmu bio daleko najteži i najambiciozniji pothvat kojeg je ikad prihvatio.
   Film je snimljen po srednjovjekovnoj legendi o princu (H)Amletu koju je i Shakespeare koristio za svoje veliko djelo.
   Autorsko/producentski tim nije ništa želio prepustiti slučaju i mnogi aspekti su temeljito obrađeni, a vikinška kultura je dobila do sad nikad viđen, barem ne na velikim platnima, kraljevski tretman. Tijekom pisanja scenarija, a i samog snimanja, u projekt su tako cijelo vrijeme bili uključeni najpriznatiji povijesni stručnjaci po temi vikinških folklornih običaja dok su Eggers i Sjón poseban naglasak ostavili na njihovom misticizmu i legendama. (Ivica Perinović / ezadar.net.hr)
   Još jedan odličan Eggersov film. Užitak za sva osjetila... Danas se rijetko snimaju ovakvi filmovi. (mr.c4 / forum.hr)
   “Sjevernjak” dekonstruira arhetipsku priču o osveti, ispunjenju sudbine, časti, herojstvu i muškosti koji mogu dovesti do (auto)destrukcije i pretvoriti čovjeka u zvijer. Prema Eggersu čovjek je “zvijer zaogrnuta ljudskim tijelom” od Amletha do Hamleta i nikad neće naučiti lekcije iz povijesti, niti suzbiti urođene porive za ubijanjem. Biti ili ubiti, pitanje je sad... (Marko Njegić, SD)
   U filmskoj eri koja je definirana kompromisom, “Sjevernjak” je rijedak studijski ep koji bi prije „umro“ nego se podvrgnuo modernim pravilima o tome kako ga treba ispričati. (David Ehrlich / Indie Wire)
   Surov i vizualno impresivan. (Nenad Polimac, JL)

https://www.imdb.com/title/tt11138512/?ref_=nv_sr_srsg_0

GAZDA ŽELI SRETAN KRAJ

20:00 sati



TURSKI CIKLUS
Patron Mutlu Son Istiyor, 2014. Kivanç Baruönü, 109 min.
Scenarij:
Yilmaz Erdogan
Uloge: Tolga Çevik, Ezgi Mola, Murat Basoglu
   Sinan je scenarist kojeg šef, producent İsfendiyar, pošalje u Kapadokiju kako bi napisao scenarij za novi film. Ima jako malo vremena, a film mora imati sretan kraj. Dok čeka inspiraciju, prvo naleti na Eylül, kćerku vlasnika hotela u kojem  odsjeda, a zatim i na Faruka, veliku zvijezdu sapunica, koji mu je nekada bio dobar prijatelj. Iako avanture proživljene u ovom živopisnom kraju postanu poput filma za sve uključene u priču, sretan kraj, koji šef očekuje, ne dogodi se. Međutim šef inzistira na sretnom kraju i Sinan ga mora naći.
https://www.imdb.com/title/tt3233224/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 06.05.

UMRI MUŠKI

Die Hard, 1988.
17:30 sati



PODSJETNIK NA KARIJERU BRUCEA WILLISA
Die Hard, 1988. John McTiernan, 131 min. US
Scenarij:
Steven E. de Souza, Jeb Stuart
Uloge: Bruce Willis, Bonnie Bedelia, Alan Rickman, Alexander Godunov, Reginald VelJohnson, Paul Gleason, William Atherton
   „Umri muški“ je film i o strahu – o strahu jedne nacije (koja je na vrhuncu moći) od nepoznatog....
   Willis je karizmatični policajac John McClane koji na Badnjak dolazi iz New Yorka u Los Angeles kako bi u obiteljskom krugu proveo blagdane. Dolazi u zgradu korporacije Naikatomi na prijem priređen na radnom mjestu bolje mu polovice. Nedugo zatim kontrolu nad zgradom preuzimaju teroristi na čelu sa Hansom Gruberom (izvrsni Alan Rickman), sofisticirani, inteligentni i hladnokrvni kriminalac. Svi koji su se u tom zatekli postaju taoci i jamac da će se ispuniti zahtjevi terorista koji su se namjerili na 600 mil. USD obveznica smještenih u trezoru koji se nalaze u zgradi. To je, naravno, zadatak za FBI no stvar u svoje ruke uzima John McClane koji postaje prototip modernog antijunaka, policajca u potkošulji... i tu počinje zabava!
      Film koji je od glavnog glumca serije 'Slučajni partneri' stvorio akcijskog junaka koji se s teroristima nosi na samo sebi svojstven 'McClane' način. Film je snimljen prema romanu 'Nothing Last Forever' Rodericka Thorpa, nastavku knjige 'Detektiv' u čijoj se ekranizaciji 1968. pojavio Frank Sinatra. Nakon što su brojni, tada daleko razvikaniji kolege poput Schwarzennegera i Eastwooda odbile ulogu ista je pripala ne odveć poznatom Bruceu Willisu. Ostalo je povijest.
   „Umri muški“ predstavlja kamen-temeljac akcijskog žanra, a ono što ga posebno krasi je zaokružena psihologija glavnog lika koji ne predstavlja stroj za borbu, već „malog“ čovjeka koji uspijeva u naizgled nemogućem – izboriti se sa nadmoćnim neprijateljem...
   John McClane, vjerojatno jedan od najpoznatijih filmskih (anti) junaka svih vremena, krivi čovjek na krivom mjestu u krivo vrijeme. Čovjek od malo riječi, ali zato jak na djelima, koji zna "ubosti" svog protivnika tamo gdje najviše boli, što sarkastičnim upadicama što svojim pištoljem ili šakama. A tu je i fenomenalni Alan Rickman kao također jedan od najpoznatijih filmskih negativaca ikada - Hans Gruber... (dragonrage/filmski.net)
   Maestralan i bezvremenski akcijski klasik! (blazi 17/filmski/net)
   Malo je filmova koji uspiju napraviti to da negativac bude zanimljiviji od pozitivca, stvarno malo, a „Die Hard“ svakako ulazi u tu kategoriju. Nije da se nismo nagledali već svakojakih bad guysa, od onih bezveznih, pa do onih uglađenih, ali, iako su neki bili zanimljivi nikad nisu uspjeli zasjeniti glavnu facu. Rickmanu je to pošlo za rukom, a još je bolja stvar da mu je to bila prva važnija uloga... (deckardovkutak.wordpress.com)

http://www.imdb.com/title/tt0095016/?ref_=fn_al_tt_1

 

12 MAJMUNA

Twelve Monkeys, 1995.
20:00 sati



PODSJETNIK NA KARIJERU BRUCEA WILLISA
Twelve Monkeys, 1995. Terry Gilliam, 129 min. US
Scenarij:
David Peoples i Janet Peoples, inspiriran kratkim filmom Chrisa Markera „La Jetée“ iz 1962. godine
Uloge: Bruce Willis, Madeleine Stowe, Brad Pitt, Christopher Plummer, David Morse
   Čovječanstvo u 2035. godine živi u opustošenom svijetu zato što je 99% svjetske populacije istrijebljeno u katastrofi nakon koje su uvjeti života na Zemljinoj površini postali nemogući, a sudbina ljudskog roda neizvjesna. Kako bi opstali u tom novom svijetu, preživjeli se moraju uzdati u putovanje kroz vrijeme kao svoju jedinu nadu. Očajnički se nadajući da bi im rješenja iz prošlosti mogla pomoći da osiguraju i izgrade budućnost, skupina znanstvenika koji žive u nekoć gusto naseljenoj Philadelphiji traži dobrovoljca koji će otići na eksperimentalno putovanje u 1996. godinu, te otkriti tajanstvenu armiju dvanaest majmuna koja je, kako legenda kaže, raširila virus. Dobrovoljac protiv svoje volje postaje James Cole, koji možda nije idealan kandidat za taj opasan zadatak. Međutim, greškom dospije u 1990. godinu, a ne u 1996., kad je bila epidemija. Tadašnje vlasti ga odmah zatvore i smještaju na psihijatriju…
   Osim putovanjem kroz vrijeme, film se bavi i temama fatalizma, odnosa zbilja i iluzije te kritikom moderne znanosti, a posebno psihijatrije koja je prikazana kao nehumana i nepravedna prema pojedincima koji su proglašeni umobolnim. Također je uočljiva i kritika potrošačkog društva.
   Fantastičan, čudan, spektakularno stiliziran film sa sjajnim scenarijom, pametnim, a i vrlo često i ironičnim dijalozima. Priča je intrigantna i provokativna, dobro potpomognuta maštovitim načinom režiranja Terryja Gilliama i njegovim dobrim smislom za fantastiku. (kakavfilm.com)
   S jedne strane radi se o SF-u koji se bavi putovanjem kroz vrijeme, a s druge o svojevrsnom whodunnit trileru. Miješanje ovih dvaju žanrova je u ovom slučaju odrađeno savršeno. Gilliam daje publici dovoljnu dozu i jednog i drugog, dok istovremeno ne dozvoljava da jedno smeta drugom. (Luka Vukasović / popcorn.hr)
   „Twelve Monkeys“ odličan je ZF triler i na ponos je svojem žanru. Ako volite teme putovanja kroz vrijeme i vremenskog paradoksa te trilere u kojima pokušavate riješiti misteriju dok ih gledate, ovo je film za vas. (Dario Sršen / filmopedija.com)
   Jedan od najznačajnijih SF-ova devedesetih i šire. (Marko Njegić, SD)
   Iako mu neki kritičari zamjeraju zapetljanu radnju publika je objeručke prihvatila ovu distopijsku studiju o raspadu ljudske civilizacije i studiju subjektivne naravi sjećanja i njihovog utjecaja na percepciju stvarnosti pa je film brzo stekao obožavani status kod brojnih filmofila. “12 majmuna” pokazao je svu raskoš Terryja Gilliama kao redatelja besprijekorne vizualne poetike i atmosfere nadrealnog i začudnog te filmaša koji je mnogo više od blesavog, zaigranog “Monty Python” zajebanta. (fantastic-zagreb.com)

https://www.imdb.com/title/tt0114746/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 10.05.

SJEVERNJAK

The Northman, 2022.
17:30 sati



The Northman, 2022. Robert Eggers, 137 min. US  
Scenarij:
Robert Eggers, Sjón
Uloge: Alexander Skarsgård, Anya Taylor-Joy, Nicole Kidman, Ethan Hawke, Willem Dafoe, Claes Bang, Björk
   Hvaljeni redatelj Robert Eggers („The Witch“, 2015. i „The Lighthouse“, 2019.), predstavlja novi film „Sjevernjak“, osvetnički triler sa zavidnom glumačkom postavom. Priča prati vikinškog princa čiji je cilj osvetiti se za ubojstvo svog oca. Radnja se odvija na Islandu na prijelazu 9. i 10. stoljeća.
   Priča je prikazana kroz oči Amletha koji još kao dječak svjedoči ubojstvu svog oca, kralja Aurvandil, koje je počinio njegov stric, Fjolnira. Nakon što mu zarobe majku, kraljicu Gudrun, Amleth bježi iz rodne zemlje. Poput slomljene Arye Stark iz „Igre prijestolja“, koja svake večeri naglas čita popis ljudi kojima će se osvetiti, Amleth se zaklinje da će se osvetiti za sve što mu je u ranoj mladosti oduzeto.
   Sam Eggers je izjavio kako je rad na filmu bio daleko najteži i najambiciozniji pothvat kojeg je ikad prihvatio.
   Film je snimljen po srednjovjekovnoj legendi o princu (H)Amletu koju je i Shakespeare koristio za svoje veliko djelo.
   Autorsko/producentski tim nije ništa želio prepustiti slučaju i mnogi aspekti su temeljito obrađeni, a vikinška kultura je dobila do sad nikad viđen, barem ne na velikim platnima, kraljevski tretman. Tijekom pisanja scenarija, a i samog snimanja, u projekt su tako cijelo vrijeme bili uključeni najpriznatiji povijesni stručnjaci po temi vikinških folklornih običaja dok su Eggers i Sjón poseban naglasak ostavili na njihovom misticizmu i legendama. (Ivica Perinović / ezadar.net.hr)
   Još jedan odličan Eggersov film. Užitak za sva osjetila... Danas se rijetko snimaju ovakvi filmovi. (mr.c4 / forum.hr)
   “Sjevernjak” dekonstruira arhetipsku priču o osveti, ispunjenju sudbine, časti, herojstvu i muškosti koji mogu dovesti do (auto)destrukcije i pretvoriti čovjeka u zvijer. Prema Eggersu čovjek je “zvijer zaogrnuta ljudskim tijelom” od Amletha do Hamleta i nikad neće naučiti lekcije iz povijesti, niti suzbiti urođene porive za ubijanjem. Biti ili ubiti, pitanje je sad... (Marko Njegić, SD)
   U filmskoj eri koja je definirana kompromisom, “Sjevernjak” je rijedak studijski ep koji bi prije „umro“ nego se podvrgnuo modernim pravilima o tome kako ga treba ispričati. (David Ehrlich / Indie Wire)
   Surov i vizualno impresivan. (Nenad Polimac, JL)

https://www.imdb.com/title/tt11138512/?ref_=nv_sr_srsg_0

PRSTI

Fingers, 1978.
20:00 sati



PODCIJENJENI NEZAVISNI AMERIČKI FILM 70-TIH
Fingers, 1978. John Toback, 90 min.
Scenarij:
John Toback
Uloge: Harvey Keitel, Tisa Farrow, Michael V. Gazzo, Jim Brown, Tanya Roberts, Marian Seldes, Danny Aiello
   Jimmyjeva najveća želja je svirati klavir u Carnegie Hallu. Ima talenta i ambicije. Ali Jimmy je sin mafijaškog bosa i kada ne vježba, utjeruje dugove za svog oca. Da bi olakšao pritisak između porodičnih obaveza i vlastite umjetničke ambicije, Jimmy se prepušta seksu i drogama. Ali stres postaje preveliki i Jimmy počinje gubiti kontrolu nad životom i riskira da sve upropasti...
   Prvotno sam želio da Robert de Niro tumači glavnu ulogu, ali sam onda odlučio pozvati de Nirovog najboljeg prijatelja, Harveyja Keitela. Harvey je pristao glumiti Jimmyja i brzo me zapanjio dajući liku dimenzije tame koje su bile daleko izvan moje izvorne zamisli. (redatelj James Toback)
   Prodorni portret izmučene, impotentne muškosti i gluposti u pokušaju da budete nešto što niste. (Nick Schager / Lessons of Darkness)
   „Prsti“ funkcioniraju iz nekoliko razloga, a jedan od najvažnijih je i fenomenalna izvedba Harveya Keitela. (Scott Weinberg / DVD Cinic)
   Nisam pretjerani pobornik Harveya Keitela, i onda odgledam „Fingers“ te dovedem sebe u neprijatnu situaciju gdje rušim neke svoje dogme. Harvey Keitel je čovjek za velika djela. (suburbian / forum.hr)

https://www.imdb.com/title/tt0077549/?ref_=nv_sr_srsg_5

   U Americi su 70-e godine bile ispunjene (danas) klasičnim autorskim filmovima, međutim, mnogi su naslovi prošli ispod radara. Najkraće, nepravedno zanemareni. U sjeni zvučnijih radova istih autora, pomicali su filmske kanone poput slavnijeg „novog hollywooda“ (Altman, Scorsese, Cimino, Carpenter, Milius, Boorman...), dovoljno kvalitetni da bi ih označili kao radikalnije od mainstream filmova.

SRIJEDA / 11.05.

KONAČNA SLOBODA

Grosse Freiheit, 2021.
17:30 sati



Grosse Freiheit, 2021. Sebastian Meise, 116 min. A/DE
Scenarij:
Sebastian Meise, Thomas Reider
Uloge: Franz Rogowski, Georg Friedrich, Anton von Lucke
   U poslijeratnoj Njemačkoj Hans uvijek iznova završava u zatvoru zbog zloglasnog članka 175, koji mušku homoseksualnost tretira kao kazneno djelo. Nakon što je preživio nacistički koncentracijski kamp, Hansa 1945. prebacuju ravno u zatvor, gdje upoznaje osuđenog ubojicu Viktora. Tijekom Hansovih čestih povrataka, prvotna netrpeljivost između dvojice muškaraca prerasta u nešto poput ljubavi.
   „Konačna sloboda“ bio je austrijski kandidat za Oscara, te dobitnik Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled ovogodišnjeg Cannesa. „Konačna sloboda“ proglašen je najboljim filmom na 19. Zagreb Film Festivalu; Filmskom festivalu u Ateni, Chicagu, Sevilji, Sarajevu, Torinu, Beču…    Osvajač je Nagrade za najbolju fotografiju i glazbu u Evropi (EFA).
   Istodobno je "Konačna sloboda" zatvorski film, karakterna studija homoseksualca u muškom zatvoru i ljubavna priča unutar tog istog zatvora, "Planina Brokeback" iza rešetaka, s nezaboravnim simboličnim završetkom na temu (ne)konačne slobode i fenomenalnom ulogom Franza Rogowskog, njemačkog Joaquina Phoenixa, koji se potvrđuje kao jedan od najboljih glumaca današnjice, ne samo europskih, nego i svjetskih. (Marko Njegić, SD)
   Nitko kao germanski filmaši ne zna tako dobro spojiti pitanja osobnih s društvenim slobodama. Uostalom, dvojica najvećih njemačkih filozofa upravo su se tim pitanjima ponajprije izravno i bavila. Tako i Meise, u filmu koji će jedan kritičar okarakterizirati kao "zatvorsku Planinu Brokeback" ljubavnu priču spaja s Njemačkom tek izišlom iz okova nacizma u kojoj je i dalje na djelu zloglasni članak 175. o muškoj homoseksualnosti kao kaznenom djelu. (Ivan Žaknić, HRT)

https://www.imdb.com/title/tt14775784/?ref_=nv_sr_srsg_0

VODIČ

Povodyr, 2014.
20:00 sati



UKRAJINSKI CIKLUS
Povodyr, 2014. Oles Sanin, 122 min.
Scenarij:
Olexandr Irvanets, Iren Razdobudko, Oles Sanin
Uloge: Stanislav Boklan, Jeff Burrell, Anton Sviatoslav Greene
   Napet, oštar i nevjerojatan povijesni film koji prikazuje represiju ukrajinskog identiteta 1930-ih. Vizualno zapanjujući film prati dječaka, čijeg američkog oca ubijaju agenti NKVD-a zbog posjedovanja državnih tajni. Dječaka zatim uzima slijepi kobzar, ili ukrajinski nomadski glazbenik. Kobzari su često bili na meti SSSR-a zbog toga što su bili antipartijski, gajili etnocentrični romantizam koji je bio u suprotnosti sa staljinističkom ideologijom. Dječak i stariji muškarac moraju proći kroz težak, hladan, politički napet krajolik Ukrajine u nadi da će preživjeti.
   Drama Olesa Sanjina nastajala je u delikatnom momentu, na početku rata na istoku Ukrajine. Odjeknula je te godine žestoko – kao filmsko svjedočanstvo tridesetih godina prošlog vijeka i perioda kada je Staljin svjesno i planski izgladnjivao narod. Po nekim procjenama, glad i neimaština tih godina ubili su oko četiri milijuna ljudi. Film je tenzičan, vizuelno raskošan a ipak u bilo kom momentu ne i patetičan. (pobjeda.me)
   Nakon stvaranja Sovjetskog Saveza mnogi kulturni djelatnici Ukrajine (pisci, pjesnici, znanstvenici, kazališni i filmski redatelji, glumci, slikari, glazbenici, narodni umjetnici, itd.) nepoželjni za sovjetski režim pogubljeni su ili prognani u Sibir na teškim fizičkim radovima, posebno tijekom 1930-ih. Među takvim figurama bili su i banduristi, narodni svirači koji su svirali na kobza-banduri (ukrajinski narodni gudački instrument) i potpisuju uglavnom domoljubne tužne balade o ukrajinskim stepskim ratnicima 15.-19. stoljeća. Glavna radnja ovog filma je priča o slijepom, čudesnom banduristu Ivanu Kochergi. Slučajno pruža pomoć američkom dječaku Peteru, čijeg su oca ubile sovjetske službe zbog nekih tajnih dokumenata, te ga uzima kao vodiča. Slijepi bandurist i njegov mladi vodič putuju istočnom Ukrajinom među prekrasnim krajolicima i svjedoče represijama sovjetskog režima. Ovaj film je izvrsno vizualiziran, što je u kombinaciji s izvrsnom glazbom, uključujući brojne ukrajinske narodne pjesme. To je očito najbolji film o ukrajinskoj kulturi od slavnih "Sjene zaboravljenih predaka" (1965.) Sergeja Parajanova i definitivno najbolji film do sada snimljen u nezavisnoj Ukrajini. (Igor Balashov / imdb)

https://www.imdb.com/title/tt3037582/?ref_=nv_sr_srsg_0

ČETVRTAK / 12.05.

NEPREKIDNI PRAZNICI

Permanent Vacation, 1980.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Permanent Vacation, 1980. Jim Jarmusch, 75 min.
Scenarij: Jim Jarmusch
Uloge:
Richard Boes, Ruth Bolton, Sara Driver, María Duval, Frankie Faison
   Debitantsko ostvarenje Jima Jarmuscha "Neprekidni praznici" snimljen je u nezavisnoj produkciji s vrlo skromnim sredstvima (12.000 US$ !?) na 16 mm vrpci. Dovršetak filma bio je moguć tek kada mu je Wim Wenders poklonio vrpcu. Film je trebao poslužiti kao diplomski rad no profesori ga nisu prihvatili pa je Jarmusch ostao bez diplome. U „Neprekidnim praznicima“ Jim Jarmusch potpisuje scenarij, montažu, režiju te zajedno s Johnom Luriejem i glazbu.
   Pateći od nesanice, Aloysious Parker, mladić iz disfunkcionalne obitelji luta ulicama New Yorka. Allie je zaljubljenik u glazbu Charlieja Parkera, u vezi je s Leilom za koju baš i ne mari. Svoju usamljenost na trenutke prekida susrećući razne likove po pustim ulicama...
   „Neprekidni praznici“, snimljeni 16-milimetarskom kamerom, odražavaju utjecaje američke alternativne filmske scene s istočne obale, ponajprije newyorškog undergrounda, ali i evropskog modernističkog filma, ponajprije poetike Michelangela Antonionija, a do neke mjere i ranog Wima Wendersa. Istovremeno, najavljuju temeljne motive autorova opusa – prikaz društvenih marginalaca, putovanje, nekomunikativnost, opsjednutost ikonama pop-kulture. (Tuškanac)
   Gledajući unatrag, „Permanent Vacation“ otkriva se kao proročki putokaz Jarmuschove karijere. (Soham Gadre / The Spool)

https://www.imdb.com/title/tt0084488/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

   JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

PETAK / 13.05.

ČUDNIJE OD RAJA

Stranger Than Paradise, 1984.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Stranger Than Paradise, 1984. Jim Jarmusch, 89 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: John Lurie, Eszter Balint, Richard Edson, Cecillia Stark, Danny Rosen
   Eva, mađarska tinejdžerica, dolazi u posjet Willieju, svojem rođaku koji živi sam u neuglednom predgrađu New Yorka, a zatim odlazi teti u Cleveland. Iako u početku ne djeluje oduševljen došljakinjom iz Europe, Willie ubrzo zavoli djevojku i razvije s njom topao odnos. Willijev prijatelj Eddie također upozna Evu i svidi mu se. Eva ode, a kada Willie i Eddie slučajno zarade poveću svotu novca varajući na pokeru, odluče je posjetiti u Clevelandu...
   Jarmusch može ići naprijed (Dead Man, 1995., Ghost Dog, 1999.) ili natrag (Slomljeno cvijeće, 2005), ali 'Čudnije od raja' ne može dosegnuti. Nije ni potrebno. Ovakav film dostaje za jednu cijelu filmsku karijeru (kao recimo 'Građanin Kane). (Mihovil Pansini / HFS)
   Jim Jarmusch je s filmom „Stranger Than Paradise“ napravio svoj proboj među vodeće američke filmske stvaraoce. Stil ovog filma snimljenog dugim statičnim kadrovima, prepunog otkačenog šarma i suptilnog humora, oličenje je minimalizma. Postao je jedan od najutjecajnijih filmova 80-ih godina. Senzibilitet i stil savršeno su se uklapali u financijske okolnosti i ograničenja pod kojim je redatelj morao raditi. Odnos Jarmuscha i Hollywooda postao je irelevantan, jer je Jarmusch sa svakim novim filmom sve više davao do znanja da nije zainteresiran da filmove radi na Hollywoodski način. Rekao je: “Ako profesionalni film košta pet milijuna dolara, onda ja još nikad nisam napravio profesionalni film.“ (blog.dnevnik.hr/ninamemis)
   Jim Jarmusch isprofilirao se kao možda najpoznatiji američki indie redatelj, snimajući nezavisne filmove  tijekom 24 godine svoje karijere. Zahvaljujući velikom talentu i upornosti, Jarmuscha prati snažan kult, a „Stranger Than Paradise“ je moguće njegov najkvalitetniji film. Radnja je minimalistička, film je sniman 16mm crno-bijelim filmom te ruši sve tradicionalne holivudske norme. Često ga nazivaju i ranim primjerom vala nezavisnog filma koji je uslijedio sljedeće desetljeće. (Laura Sinovčić / ziher.hr)
   Slike su toliko ispražnjene da vas Jarmusch tjera da primijetite svaki sićušni, grubi detalj. A ta zamračenja imaju nešto od učinka riječi Samuela Becketta: tjeraju nas da gledamo pažljivije, kao što nas Beckett tjera da pozornije slušamo. (Paulina Kael)
   Ovaj film je trajno preokrenuo ideju neovisnog filma kao nedostupne avangardne forme. (Lynn Hirschberg / The New York Times)
   “Stranger Than Paradise” je blago od početka do kraja. Prvi put sam ga vidio na filmskom festivalu u Cannesu 1984., gdje je imao svoje prvo javno prikazivanje. Polovica ljudi u kinu vjerojatno nije govorila engleski, ali to ih nije spriječilo da filmu prirede ovacije, te je na kraju osvojio nagradu Camera d'Or za najbolji prvi film. To je kao nijedan drugi film koji ste gledali, a ipak se u njemu osjećate kao kod kuće. (Roger Ebert)
   Napravljen urarskom preciznošću, "Stranger Than Paradise" je razigrano eklektičan, formalno savršen dragulj. (Paul Attanasio / Washington Post)

https://www.imdb.com/title/tt0088184/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

NEPREKIDNI PRAZNICI

Permanent Vacation, 1980.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Permanent Vacation, 1980. Jim Jarmusch, 75 min.
Scenarij: Jim Jarmusch
Uloge:
Richard Boes, Ruth Bolton, Sara Driver, María Duval, Frankie Faison
   Debitantsko ostvarenje Jima Jarmuscha "Neprekidni praznici" snimljen je u nezavisnoj produkciji s vrlo skromnim sredstvima (12.000 US$ !?) na 16 mm vrpci. Dovršetak filma bio je moguć tek kada mu je Wim Wenders poklonio vrpcu. Film je trebao poslužiti kao diplomski rad no profesori ga nisu prihvatili pa je Jarmusch ostao bez diplome. U „Neprekidnim praznicima“ Jim Jarmusch potpisuje scenarij, montažu, režiju te zajedno s Johnom Luriejem i glazbu.
   Pateći od nesanice, Aloysious Parker, mladić iz disfunkcionalne obitelji luta ulicama New Yorka. Allie je zaljubljenik u glazbu Charlieja Parkera, u vezi je s Leilom za koju baš i ne mari. Svoju usamljenost na trenutke prekida susrećući razne likove po pustim ulicama...
   „Neprekidni praznici“, snimljeni 16-milimetarskom kamerom, odražavaju utjecaje američke alternativne filmske scene s istočne obale, ponajprije newyorškog undergrounda, ali i evropskog modernističkog filma, ponajprije poetike Michelangela Antonionija, a do neke mjere i ranog Wima Wendersa. Istovremeno, najavljuju temeljne motive autorova opusa – prikaz društvenih marginalaca, putovanje, nekomunikativnost, opsjednutost ikonama pop-kulture. (Tuškanac)
   Gledajući unatrag, „Permanent Vacation“ otkriva se kao proročki putokaz Jarmuschove karijere. (Soham Gadre / The Spool)

https://www.imdb.com/title/tt0084488/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

   JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

SUBOTA / 14.05.

TAJANSTVENI VLAK

Mystery Train, 1989.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Mystery Train, 1989. Jim Jarmusch, 110 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Masatoshi Nagase, Yûki Kudô, Screamin' Jay Hawkins, Nicoletta Braschi, Elizabeth Bracco, Joe Strummer, Rick Aviles, Steve Buscemi
   „Tajanstveni vlak“ Jarmuschev je omnibus iz 1989. godine. Tri priče povezane su mjestom radnje - zapušteni hotel u Memphisu u kojem se pojavljuje duh Elvisa Presleya. U prvoj priči mladi japanski par iz Yokohame putuje u Memphis, u drugoj udovica talijanskog mafijaša provodi noć u Memphisu dijeleći sobu s pričljivom Dee Dee te treća priča prati Dee Deeinog muža kojeg je napustila i koji se s prijateljem opija u baru. Zaustavi se u trgovini da nabavi još alkohola, ustrijeli prodavača te bježi s dvojicom prijatelja...
   „Mystery Train“ je meditacija o noći i prolaznosti, o rhythm-and-bluesu i Memphisu, film koji dolazi kamufliran kao špil od tri priče. Poput svojih prethodnika  izvlači suptilnu, prozirnu ljepotu iz najsirovijih materijala. (Lucy Sante, američka spisateljica i kritičarka)
   Za Jarmuscha je noć atmosferičnija od dana, stoga je ovaj film atmosfere omotao njezinim mekanim ruhom. Noć je, usto, manje užurbana od dana. A Jarmuschu se u “Tajanstvenom vlaku“ nikud se ne žuri. Film koji je definirao pojam “jarmuschovski“ giba se brzinom umornog vlaka koji je ušao u naseljeno područje i približava se stanici. (Marko Njegić, SD)
   Potpuni, fascinantni užitak. To je najbolja stvar koju je gospodin Jarmusch učinio do sada. (Vincent Canby / New York Times)
   Najbolja stvar u vezi s „Tajanstvenim vlakom“ to što vas vodi u Ameriku za koju smatrate da biste trebali sami pronaći, ako ste samo znali gdje treba tražiti. (Roger Ebert)
   „Tajanstveni vlak“ bio mi je najkompliciraniji film za napisati i snimiti, jer sam imao velik broj ljudi s kojima sam želio surađivati, to jest koje sam imao na umu dok sam pisao scenarij inspiriran književnim nasljeđem Jeffreyja Chausera, talijanskim epizodičnim filmovima i japanskim filmovima o duhovima. (Jim Jarmusch)

https://www.imdb.com/title/tt0097940/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

ČUDNIJE OD RAJA

Stranger Than Paradise, 1984.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Stranger Than Paradise, 1984. Jim Jarmusch, 89 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: John Lurie, Eszter Balint, Richard Edson, Cecillia Stark, Danny Rosen
   Eva, mađarska tinejdžerica, dolazi u posjet Willieju, svojem rođaku koji živi sam u neuglednom predgrađu New Yorka, a zatim odlazi teti u Cleveland. Iako u početku ne djeluje oduševljen došljakinjom iz Europe, Willie ubrzo zavoli djevojku i razvije s njom topao odnos. Willijev prijatelj Eddie također upozna Evu i svidi mu se. Eva ode, a kada Willie i Eddie slučajno zarade poveću svotu novca varajući na pokeru, odluče je posjetiti u Clevelandu...
   Jarmusch može ići naprijed (Dead Man, 1995., Ghost Dog, 1999.) ili natrag (Slomljeno cvijeće, 2005), ali 'Čudnije od raja' ne može dosegnuti. Nije ni potrebno. Ovakav film dostaje za jednu cijelu filmsku karijeru (kao recimo 'Građanin Kane). (Mihovil Pansini / HFS)
   Jim Jarmusch je s filmom „Stranger Than Paradise“ napravio svoj proboj među vodeće američke filmske stvaraoce. Stil ovog filma snimljenog dugim statičnim kadrovima, prepunog otkačenog šarma i suptilnog humora, oličenje je minimalizma. Postao je jedan od najutjecajnijih filmova 80-ih godina. Senzibilitet i stil savršeno su se uklapali u financijske okolnosti i ograničenja pod kojim je redatelj morao raditi. Odnos Jarmuscha i Hollywooda postao je irelevantan, jer je Jarmusch sa svakim novim filmom sve više davao do znanja da nije zainteresiran da filmove radi na Hollywoodski način. Rekao je: “Ako profesionalni film košta pet milijuna dolara, onda ja još nikad nisam napravio profesionalni film.“ (blog.dnevnik.hr/ninamemis)
   Jim Jarmusch isprofilirao se kao možda najpoznatiji američki indie redatelj, snimajući nezavisne filmove  tijekom 24 godine svoje karijere. Zahvaljujući velikom talentu i upornosti, Jarmuscha prati snažan kult, a „Stranger Than Paradise“ je moguće njegov najkvalitetniji film. Radnja je minimalistička, film je sniman 16mm crno-bijelim filmom te ruši sve tradicionalne holivudske norme. Često ga nazivaju i ranim primjerom vala nezavisnog filma koji je uslijedio sljedeće desetljeće. (Laura Sinovčić / ziher.hr)
   Slike su toliko ispražnjene da vas Jarmusch tjera da primijetite svaki sićušni, grubi detalj. A ta zamračenja imaju nešto od učinka riječi Samuela Becketta: tjeraju nas da gledamo pažljivije, kao što nas Beckett tjera da pozornije slušamo. (Paulina Kael)
   Ovaj film je trajno preokrenuo ideju neovisnog filma kao nedostupne avangardne forme. (Lynn Hirschberg / The New York Times)
   “Stranger Than Paradise” je blago od početka do kraja. Prvi put sam ga vidio na filmskom festivalu u Cannesu 1984., gdje je imao svoje prvo javno prikazivanje. Polovica ljudi u kinu vjerojatno nije govorila engleski, ali to ih nije spriječilo da filmu prirede ovacije, te je na kraju osvojio nagradu Camera d'Or za najbolji prvi film. To je kao nijedan drugi film koji ste gledali, a ipak se u njemu osjećate kao kod kuće. (Roger Ebert)
   Napravljen urarskom preciznošću, "Stranger Than Paradise" je razigrano eklektičan, formalno savršen dragulj. (Paul Attanasio / Washington Post)

https://www.imdb.com/title/tt0088184/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

UTORAK / 17.05.

POD UDAROM ZAKONA

Down by Law, 1986.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Down by Law, 1986. Jim Jarmusch, 107 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Tom Waits, John Lurie, Roberto Benigni, Nicoletta Braschi, Ellen Barkin
   Radijski DJ Zack, kojem su podmetnuli ubojstvo, svodnik Jack, kojem su podmetnuli maloljetnicu i talijanski emigrant Roberto, koji je slučajno ubio čovjeka biljarskom kuglom, završe u istoj ćeliji u zatvoru. Mračni i šutljivi Zack i Jack na početku jedva trpe brbljavog Talijana koji jedva natuca engleski no situacija se bitno mijenja kada shvate da Roberto ima plan bijega iz zatvora. Uspijevaju pobjeći podzemnim tunelima te se nađu u nepreglednim, maglovitim močvarama Louisiane. Odluče se razdvojiti kako bi svatko krenuo svojim putem...
   Po dramskim elementima moglo bi se reći da je u pitanju krimić, Waitsa uhapse jer je vozio ukradeni auto s lešom u prtljažniku, Lurieu su također podmetnuli prekršaj, a najdobroćudniji među njima Benigni jedini je uistinu ubojica. Jarmusch, međutim, izbjegava žanrovske konotacije, on snima ono što bi drugi izostavili a izostavlja sve što bi komercijalni redatelj naglasio, bijeg iz zatvora kod njega se pretvara u sprdačinu, ali zato vješto slaže metaforične poante. (Nenad Polimac, JL)
   Jarmusch kreće od solidne priče kako bi ju rastavio na trenutke između, one s kojima ostali ne znaju što bi i smatraju ih suvišnima. Njegova iskrenost i jednostavnost redovito sugeriraju mnogo više nego isforsirana kompleksnost na koju smo inače navikli. Njegov je filmski jezik elementaran i vizualno u skladu s konceptom filma, glazba bitan graditelj ambijenta, a glumci, kao i on, svestrani umjetnici i osobenjaci za koje je konkretna uloga upravo i napisana. Jarmuscheve su priče ispražnjene, gotovo banalne, ali nikad isprazne, nikad bez značenja. On nam ga sam pak ne nameće jer ni on ne zna sve odgovore, već nam ostavlja slobodu za osobni doživljaj. Ili naprosto opušteno uživanje u njihovoj dopadljivoj izvrsnosti. (Karla Kovačević / ziher.hr)
   Smiješan, originalan i potpuno filmski, „Down by Law“ predstavlja Jima Jarmuscha u njegovom najzahvalnijem i najzanimljivijem obliku. (konsenzus / rotten tomattoes)
   Po mom mišljenju Jarmuschov najveći film, sadrži sjajne izvedbe triju glavnih uloga (osobito Toma Waitsa koji je jedan od mojih omiljenih umjetnika) i prekrasne crno-bijele snimke New Orleansa i zaljeva Louisiane. (Graham J / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0090967/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

PRIJATELJI EDDIE COYLEA

The Friends of Eddie Coyle, 1973.
20:00 sati



PODCIJENJENI NEZAVISNI AMERIČKI FILM 70-TIH
The Friends of Eddie Coyle, 1973. Peter Yates, 102 min.
Scenarij:
Paul Monash po istoimenom romanu Georgea V. Higginsa iz 1970.
Uloge: Robert Mitchum, Peter Boyle, Richard Jordan, Steven Keats
   Eddie Coyle, sitni gangster iz Bostona koji, nakon što je uhapšen prilikom krijumčarenja oružja, pristaje na ponudu federalnih vlasti i postaje doušnik. Radnja prikazuje kako se pri tome ponaša neoprezno, te na sebe dovlači sumnju drugih pripadnika irskoameričke mafije, uključujući najboljeg prijatelja.
   Krimić Georgea V. Higginsa „Prijatelji Eddieja Coylea“ dobro je prihvaćen od strane kritičara i javnosti, s pričom o bostonskom kriminalnom miljeu, u čijem fokusu je čovjek koji izdaje svoje kompanjone kriminalce kako bi sebi i obitelji omogućio bolji život. Higgins je počeo pisati početkom desetljeća, a kvalitete njegove grube proze, oskudnog stila i izravnog pristupa privukli su pozornost producenta Paula Monasha, koji je otkupio prava na roman. Higgins nije dobio priliku adaptirati vlastiti roman za ekran, jer je sam Monash odlučio napisati scenarij.
   Zahvaljujući Mitchumovoj glumi, snažnoj priči i uglađenoj režiji, "Eddie Coyle" je iznenađujuće zanimljiva studija karaktera. (GJ Fleming / Orlando Sentinel)
   Jedan od najboljih gangsterskih filmova 1970-ih, zadivljujuća je priča o lošim životima i odanosti, predstavljena s redateljevim zaštitnim znakom autentičnosti i naturalizma, te izvanrednim nizom izvedbi, predvođenih nikad boljim Mitchumum. (eurekavideo.co.uk)
   Eddie Coyle stvoren je za Mitchuma: umoran sredovječni čovjek, ali čvrst i ponosan; čovjek koji je prečesto u životu bio povrijeđen da ne poštuje bol; čovjek koji će sve riskirati da zaštiti vlastiti teritorij. (Roger Ebert)
   On je majstor tišine. Njegova je jača strana neizbrisiv identitet. Jednostavnim prisustvom, Mitchum može učiniti da gotovo svaki drugi glumac izgleda poput rupa na ekranu. (redatelj David Lean)
   On stvarno izgleda dobro kao Eddie Coyle. Kad su ga prvi put razmatrali za ulogu, bio sam malo zatečen. Jednostavno, nisam mislio na njega. Ne znam na koga sam mislio, ako sam na ikoga, ali to nije bio Mitchum. Međutim, kada ga vidite u tom djelu, to je nevjerojatno. On je jednostavno savršen. (George V. Higgins)

https://www.imdb.com/title/tt0070077/?ref_=nv_sr_srsg_0

   U Americi su 70-e godine bile ispunjene (danas) klasičnim autorskim filmovima, međutim, mnogi su naslovi prošli ispod radara. Najkraće, nepravedno zanemareni. U sjeni zvučnijih radova istih autora, pomicali su filmske kanone poput slavnijeg „novog hollywooda“ (Altman, Scorsese, Cimino, Carpenter, Milius, Boorman...), dovoljno kvalitetni da bi ih označili kao radikalnije od mainstream filmova.

SRIJEDA / 18.05.

NOĆ NA ZEMLJI

Night on Earth, 1991.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Night on Earth, 1991. Jim Jarmusch, 129 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Gena Rowlands, Winona Ryder, Armin Mueller-Stahl, Giancarlo Esposito, Rosie Perez, Isaach De Bankolé, Béatrice Dalle, Roberto Benigni
   Omnibus od pet priča čije se radnje događaju u taksiju, ali u različitim svjetskim gradovima. Ljudi različitog karaktera, zanimanja i namjera sjedaju u taksi te, vozeći se, kroz konverzaciju otkrivaju dio sebe dok kadrovima prolaze gradske vedute, avenije, ulice, svjetleće reklame... Razgovori između taksi vozača i putnika o bitnim i nebitnim stvarima odvijaju se na različitim jezicima u pet svjetskih metropola: Los Angelesu, New Yorku, Parizu, Rimu i Helsinkiju. I dok je u Los Angelesu večer tek pala, u Helsinkiju već stiže zora.
   „Noć na zemlji“ završni je film prve faze opusa Jima Jarmuscha, nakon koje će se upustiti u eksperimentiranje žanrovima vesterna, gangsterskog filma i trilera. Film je to u kojem se eksplicitno dovodi u središte jedan od njegovih omiljenih motiva – komunikacija, odnosno problemi u komunikaciji, na individualnoj i kolektivnoj razini. (Tuškanac)
   Iako će možda trebati neko vrijeme da shvatite Jarmuschovu suštinu, držite se; do trenutka kad Tom Waits „zareži“ svoj lijepi, završni valcer preko špice, Jarmusch nam je pokazao trenutke koje većina filmaša uopće ne primjećuje. (Geoff Andrew / Time Out)
   Zabavan, prodoran, šaljiv i tužan film. (Malcolm Johnson / Hartford Courant)
   Jim Jarmusch razumije ljudska bića. Kako ja to vidim, proživio je svoj život promatrajući ih; zauvijek fasciniran stvarima koje govore, načinima na koji se kreću i kako razmišljaju. Rođeni filmaš; svoj opći interes za čovječanstvo donosi na ekran s puno strasti. To je ono što radi od "Stranger Than Paradise" i "Mystery Train"; i to je ono što on radi u "Noći na zemlji", mom osobnom favoritu ovog redatelja. (Ryan M / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0102536/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

TAJANSTVENI VLAK

Mystery Train, 1989.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Mystery Train, 1989. Jim Jarmusch, 110 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Masatoshi Nagase, Yûki Kudô, Screamin' Jay Hawkins, Nicoletta Braschi, Elizabeth Bracco, Joe Strummer, Rick Aviles, Steve Buscemi
   „Tajanstveni vlak“ Jarmuschev je omnibus iz 1989. godine. Tri priče povezane su mjestom radnje - zapušteni hotel u Memphisu u kojem se pojavljuje duh Elvisa Presleya. U prvoj priči mladi japanski par iz Yokohame putuje u Memphis, u drugoj udovica talijanskog mafijaša provodi noć u Memphisu dijeleći sobu s pričljivom Dee Dee te treća priča prati Dee Deeinog muža kojeg je napustila i koji se s prijateljem opija u baru. Zaustavi se u trgovini da nabavi još alkohola, ustrijeli prodavača te bježi s dvojicom prijatelja...
   „Mystery Train“ je meditacija o noći i prolaznosti, o rhythm-and-bluesu i Memphisu, film koji dolazi kamufliran kao špil od tri priče. Poput svojih prethodnika  izvlači suptilnu, prozirnu ljepotu iz najsirovijih materijala. (Lucy Sante, američka spisateljica i kritičarka)
   Za Jarmuscha je noć atmosferičnija od dana, stoga je ovaj film atmosfere omotao njezinim mekanim ruhom. Noć je, usto, manje užurbana od dana. A Jarmuschu se u “Tajanstvenom vlaku“ nikud se ne žuri. Film koji je definirao pojam “jarmuschovski“ giba se brzinom umornog vlaka koji je ušao u naseljeno područje i približava se stanici. (Marko Njegić, SD)
   Potpuni, fascinantni užitak. To je najbolja stvar koju je gospodin Jarmusch učinio do sada. (Vincent Canby / New York Times)
   Najbolja stvar u vezi s „Tajanstvenim vlakom“ to što vas vodi u Ameriku za koju smatrate da biste trebali sami pronaći, ako ste samo znali gdje treba tražiti. (Roger Ebert)
   „Tajanstveni vlak“ bio mi je najkompliciraniji film za napisati i snimiti, jer sam imao velik broj ljudi s kojima sam želio surađivati, to jest koje sam imao na umu dok sam pisao scenarij inspiriran književnim nasljeđem Jeffreyja Chausera, talijanskim epizodičnim filmovima i japanskim filmovima o duhovima. (Jim Jarmusch)

https://www.imdb.com/title/tt0097940/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

ČETVRTAK / 19.05.

MRTAV ČOVJEK

Dead Man, 1995.
17:30 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Dead Man, 1995. Jim Jarmusch, 121 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Johnny Depp, Gary Farmer, Lance Henriksen, Michael Wincott, John Hurt, Robert Mitchum, Crispin Glover
    Stigavši u, za čovjeka s istoka, prilično negostoljubiv gradić doznaje da je zakasnio i da je njegovo radno mjesto već odavno popunjeno. Ne pomaže ni razgovor s vlasnikom Johnom Dickinsonom, pa je Blake u velikoj nevolji, jer je u putovanje uložio gotovo svu ušteđevinu. Pomogne uličnoj prodavačici cvijeća, a ona ga pozove k sebi. No, kada ih njezin zaručnik zatekne u krevetu, želeći ubiti Blakea, pogodi ženu, a njega rani. Blake ga na to ubije i bježi. Sljedeći dan probudi se iz nesvijesti dok mu Indijanac po imenu Nobody liječi ranu...
   Revizionističkim vesternom „Mrtav čovjek“, u kojemu je mit o američkoj granici podvrgnut brojnim inverzijama te poništenju metafizičkim putovanjem u smrt, počinje nova etapa u opusu Jima Jarmuscha, obilježena filmovima sumorna i liričnija ugođaja, meditativne i onostrane sugestije. (Tuškanac)
   Posegnuvši za žanrovskom ikonografijom vesterna te mistično-romantičarskom baštinom engleskog pjesnika Williama Blakea, djelomice napuštajući narativnu strukturu prijašnjih filmova, ali ne i svoje temeljne preokupacije, Jarmusch meta-žanrovskom subverzijom pretvara američku 'granicu' u predvorje pakla, a mit o njezinu osvajanju u metafizičko putovanje u smrt. (Diana Nenadić / HFS)
   "Mrtav čovjek" ostaje njegovo remek-djelo, onirično putovanje po Divljem Zapadu s junakom po imenu William Blake, prekrasnom Müllerovom fotografijom, snenom glazbom Neila Younga, neočekivanim prizorima nasilja i glumačkom postavom u kojoj su Johnny Depp, Robert Mitchum (njegova zadnja filmska uloga), Billy Bob Thornton i Iggy Pop. (Nenad Polimac / JL)
   Jedan od najboljih filmova 1990-ih. (AO Scott / The New York Times)
  „Mrtav čovjek“ je elegična filmska poema koja istražuje sramotnu povijest zloće i rasizma naše zemlje. (David Harris / Spectrum Culture)

https://www.imdb.com/title/tt0112817/?ref_=nv_sr_srsg_3
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

 

NOĆ NA ZEMLJI

Night on Earth, 1991.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Night on Earth, 1991. Jim Jarmusch, 129 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Gena Rowlands, Winona Ryder, Armin Mueller-Stahl, Giancarlo Esposito, Rosie Perez, Isaach De Bankolé, Béatrice Dalle, Roberto Benigni
   Omnibus od pet priča čije se radnje događaju u taksiju, ali u različitim svjetskim gradovima. Ljudi različitog karaktera, zanimanja i namjera sjedaju u taksi te, vozeći se, kroz konverzaciju otkrivaju dio sebe dok kadrovima prolaze gradske vedute, avenije, ulice, svjetleće reklame... Razgovori između taksi vozača i putnika o bitnim i nebitnim stvarima odvijaju se na različitim jezicima u pet svjetskih metropola: Los Angelesu, New Yorku, Parizu, Rimu i Helsinkiju. I dok je u Los Angelesu večer tek pala, u Helsinkiju već stiže zora.
   „Noć na zemlji“ završni je film prve faze opusa Jima Jarmuscha, nakon koje će se upustiti u eksperimentiranje žanrovima vesterna, gangsterskog filma i trilera. Film je to u kojem se eksplicitno dovodi u središte jedan od njegovih omiljenih motiva – komunikacija, odnosno problemi u komunikaciji, na individualnoj i kolektivnoj razini. (Tuškanac)
   Iako će možda trebati neko vrijeme da shvatite Jarmuschovu suštinu, držite se; do trenutka kad Tom Waits „zareži“ svoj lijepi, završni valcer preko špice, Jarmusch nam je pokazao trenutke koje većina filmaša uopće ne primjećuje. (Geoff Andrew / Time Out)
   Zabavan, prodoran, šaljiv i tužan film. (Malcolm Johnson / Hartford Courant)
   Jim Jarmusch razumije ljudska bića. Kako ja to vidim, proživio je svoj život promatrajući ih; zauvijek fasciniran stvarima koje govore, načinima na koji se kreću i kako razmišljaju. Rođeni filmaš; svoj opći interes za čovječanstvo donosi na ekran s puno strasti. To je ono što radi od "Stranger Than Paradise" i "Mystery Train"; i to je ono što on radi u "Noći na zemlji", mom osobnom favoritu ovog redatelja. (Ryan M / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0102536/?ref_=fn_al_tt_1
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

PETAK / 20.05.

RODITELJI

Tesciowie, 2021.
17:30 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Tesciowie, 2021. Jakub Michalczuk, 82 min.
Scenarij:
Marek Modzelewski
Uloge: Marcin Dorociński, Maja Ostaszewska, Izabela Kuna, Adam Woronowicz, Otar Saralidze, Maciej Miszczak, Monika Pikuła
   Zaruke su raskinute praktički na pragu crkve, na dan vjenčanja. Raskida ih mladoženja Łukasz, a nitko ne zna iz kojeg razloga. Skandal, zbunjenost, suze... Ali gosti su već došli, neki izdaleka. Treba ih pozvati barem na ručak. U stražnjem dijelu svadbene dvorane sastaju se roditelji mladenaca. Ovo je priča o njima. Potječu iz dva različita svijeta, iz različitih društvenih slojeva. Małgorzata i Andrzej, odnosno roditelji mladoženje, predstavnici su poljskog višeg sloja, intelektualci. Obrazovani, bogati ljudi. Zlonamjerni će reći "buržoazija." Wanda i Tadeusz, odnosno mladenkini roditelji, jednostavni su ljudi, bez obrazovanja, puno siromašniji. Jednom riječju, "proletarijat" U početku su jedni i drugi šokirani: Weronika i Łukasz, unatoč razlikama između njihovih obitelji, izgledali su kao da su zaljubljeni i sretni. Što se to dogodilo?
https://www.imdb.com/title/tt14834542/?ref_=nv_sr_srsg_4

POD UDAROM ZAKONA

Down by Law, 1986.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Down by Law, 1986. Jim Jarmusch, 107 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Tom Waits, John Lurie, Roberto Benigni, Nicoletta Braschi, Ellen Barkin
   Radijski DJ Zack, kojem su podmetnuli ubojstvo, svodnik Jack, kojem su podmetnuli maloljetnicu i talijanski emigrant Roberto, koji je slučajno ubio čovjeka biljarskom kuglom, završe u istoj ćeliji u zatvoru. Mračni i šutljivi Zack i Jack na početku jedva trpe brbljavog Talijana koji jedva natuca engleski no situacija se bitno mijenja kada shvate da Roberto ima plan bijega iz zatvora. Uspijevaju pobjeći podzemnim tunelima te se nađu u nepreglednim, maglovitim močvarama Louisiane. Odluče se razdvojiti kako bi svatko krenuo svojim putem...
   Po dramskim elementima moglo bi se reći da je u pitanju krimić, Waitsa uhapse jer je vozio ukradeni auto s lešom u prtljažniku, Lurieu su također podmetnuli prekršaj, a najdobroćudniji među njima Benigni jedini je uistinu ubojica. Jarmusch, međutim, izbjegava žanrovske konotacije, on snima ono što bi drugi izostavili a izostavlja sve što bi komercijalni redatelj naglasio, bijeg iz zatvora kod njega se pretvara u sprdačinu, ali zato vješto slaže metaforične poante. (Nenad Polimac, JL)
   Jarmusch kreće od solidne priče kako bi ju rastavio na trenutke između, one s kojima ostali ne znaju što bi i smatraju ih suvišnima. Njegova iskrenost i jednostavnost redovito sugeriraju mnogo više nego isforsirana kompleksnost na koju smo inače navikli. Njegov je filmski jezik elementaran i vizualno u skladu s konceptom filma, glazba bitan graditelj ambijenta, a glumci, kao i on, svestrani umjetnici i osobenjaci za koje je konkretna uloga upravo i napisana. Jarmuscheve su priče ispražnjene, gotovo banalne, ali nikad isprazne, nikad bez značenja. On nam ga sam pak ne nameće jer ni on ne zna sve odgovore, već nam ostavlja slobodu za osobni doživljaj. Ili naprosto opušteno uživanje u njihovoj dopadljivoj izvrsnosti. (Karla Kovačević / ziher.hr)
   Smiješan, originalan i potpuno filmski, „Down by Law“ predstavlja Jima Jarmuscha u njegovom najzahvalnijem i najzanimljivijem obliku. (konsenzus / rotten tomattoes)
   Po mom mišljenju Jarmuschov najveći film, sadrži sjajne izvedbe triju glavnih uloga (osobito Toma Waitsa koji je jedan od mojih omiljenih umjetnika) i prekrasne crno-bijele snimke New Orleansa i zaljeva Louisiane. (Graham J / rotten tomattoes)

https://www.imdb.com/title/tt0090967/?ref_=nv_sr_srsg_0
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

SUBOTA / 21.05.

MARIJICE

Maryjki, 2020.
17:30 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Maryjki, 2020. Daria Woszek, 75 min.
Scenarij:
Sylwester Piechura, Daria Woszek, Aleksandra Świerk
Uloge: Grażyna Misiorowska, Helena Sujecka, Sylwester Piechura, Janusz Chabior, Magdalena Koleśnik
   Glavna junakinja filma je 50-godišnja Marija koja vrijeme provodi uglavnom u svom stanu, punom izlizanih figurica Gospe, odnosno Marijica. Puši cigarete, pijucka martini, čita ljubavne romane i dugo se kupa pri svjetlu svijeća. Ostatak svakog dana žena provodi u lokalnom supermarketu u kojem radi. Njenu rutinu s vremena na vrijeme, uvijek nenajavljeno i kaotično, prekidaju posjeti njene nećakinje Helene, koja svrati kod Marije kad je svijet umori i ozlijedi. Ovako se zajedno s Marijicama skrivaju od svijeta. Ova monotonija prestaje kada Marija započne hormonsku nadomjesnu terapiju koja na nju i ljude oko nje ima iznenađujući, turbulentan i pomalo zabavan utjecaj.
https://www.imdb.com/title/tt10132068/?ref_=nv_sr_srsg_0

MRTAV ČOVJEK

Dead Man, 1995.
20:00 sati



NAJBOLJE OD JARMUSCHA
Nemam nikakve želje snimati filmove za neku specifičnu publiku. Želim raditi filmove koji pričaju priče, nepredvidljive i bez ikakve manipulacije. (Jim Jarmusch)

Dead Man, 1995. Jim Jarmusch, 121 min.
Scenarij:
Jim Jarmusch
Uloge: Johnny Depp, Gary Farmer, Lance Henriksen, Michael Wincott, John Hurt, Robert Mitchum, Crispin Glover
    Stigavši u, za čovjeka s istoka, prilično negostoljubiv gradić doznaje da je zakasnio i da je njegovo radno mjesto već odavno popunjeno. Ne pomaže ni razgovor s vlasnikom Johnom Dickinsonom, pa je Blake u velikoj nevolji, jer je u putovanje uložio gotovo svu ušteđevinu. Pomogne uličnoj prodavačici cvijeća, a ona ga pozove k sebi. No, kada ih njezin zaručnik zatekne u krevetu, želeći ubiti Blakea, pogodi ženu, a njega rani. Blake ga na to ubije i bježi. Sljedeći dan probudi se iz nesvijesti dok mu Indijanac po imenu Nobody liječi ranu...
   Revizionističkim vesternom „Mrtav čovjek“, u kojemu je mit o američkoj granici podvrgnut brojnim inverzijama te poništenju metafizičkim putovanjem u smrt, počinje nova etapa u opusu Jima Jarmuscha, obilježena filmovima sumorna i liričnija ugođaja, meditativne i onostrane sugestije. (Tuškanac)
   Posegnuvši za žanrovskom ikonografijom vesterna te mistično-romantičarskom baštinom engleskog pjesnika Williama Blakea, djelomice napuštajući narativnu strukturu prijašnjih filmova, ali ne i svoje temeljne preokupacije, Jarmusch meta-žanrovskom subverzijom pretvara američku 'granicu' u predvorje pakla, a mit o njezinu osvajanju u metafizičko putovanje u smrt. (Diana Nenadić / HFS)
   "Mrtav čovjek" ostaje njegovo remek-djelo, onirično putovanje po Divljem Zapadu s junakom po imenu William Blake, prekrasnom Müllerovom fotografijom, snenom glazbom Neila Younga, neočekivanim prizorima nasilja i glumačkom postavom u kojoj su Johnny Depp, Robert Mitchum (njegova zadnja filmska uloga), Billy Bob Thornton i Iggy Pop. (Nenad Polimac / JL)
   Jedan od najboljih filmova 1990-ih. (AO Scott / The New York Times)
  „Mrtav čovjek“ je elegična filmska poema koja istražuje sramotnu povijest zloće i rasizma naše zemlje. (David Harris / Spectrum Culture)

https://www.imdb.com/title/tt0112817/?ref_=nv_sr_srsg_3
https://www.jutarnji.hr/kultura/film-i-televizija/zasto-je-tako-vazan-tip-koji-u-zivotu-nije-snimio-niti-jedan-posteni-hit-4437489

JIM JARMUSCH Kad je sredinom i u drugoj polovici 80-ih buknuo novi val američkih nezavisnih autora predvođen braćom Coen, Spikeom Leejem, Gusom Van Santom i Stevenom Soderberghom, a dijelom scene postao je i po godinama i stažu stariji David Lynch, svima je bilo jasno da je inicijalni plamen zapalio Newyorčanin iz Ohia Jim Jarmusch. Kroz čitave 80-e Jarmusch je ostao najkultnijim autorom svjetskog filma, znatno utječući na jednog od vodećih europskih art-autora Akija Kaurismäkija, a 90-e su potvrdile njegovu jedinstvenost. Dok su svi ostali nezavisnjaci odlučili oploditi u međuvremenu formirani marketinški brand nezavisnog filma novcem hollywoodskih majora, Jarmusch je kao usamljeni vitez ustrajao na specifičnoj poetici ekscentrične, apsurdistički pomaknute americane čiji su zaštitni znakovi otuđeni i često letargični (anti)junaci koji gotovo redovno nekamo putuju i u čijim životima pop-kultura obično ima znatnu ulogu, potom reducirana dramaturgija s tzv. minus postupcima (posebno uočljivima u metažanrovskim intervencijama), nesporazumi u jezičnoj komunikaciji i jezične igre kao ishodište komičnog, te oprečna recepcija Amerike ovisna i o medijski stvorenoj slici o njoj. (Damir Radić / nacional.hr)

 

UTORAK / 24.05.

POVRATAK U TE DANE

Powrót do tamtych dni, 2021.
17:30 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Powrót do tamtych dni, 2021. Konrad Aksinowicz, 104 min.
Scenarij:
Konrad Aksinowicz
Uloge: Maciej Stuhr, Weronika Książkiewicz, Teodor Koziar, Katarzyna Warnke, Sebastian Stankiewicz, Bogdan Koca
   Tomek živi sam s majkom jer je njegov otac Alek otišao trbuhom za kruhom u SAD. Neočekivano, muškarac se pojavi kod kuće s gomilom poklona, ali ne objašnjava razlog povratka. Čini se da su svi sretni, ali nešto uznemirujuće visi u zraku. Kako vrijeme prolazi, primjetno je da se Alek bori s jakom ovisnošću o alkoholu, koja postupno uništava Tomekovu obitelj i njegovo djetinjstvo. Dječak mora vrlo brzo odrasti i suočiti se sa stvarnošću koja ne bi smjela biti sudbina ni jednog djeteta.
https://www.imdb.com/title/tt5934552/?ref_=nm_flmg_dr_1

PLAVI OVRATNIK

Blue Collar, 1978.
20:00 sati



PODCIJENJENI NEZAVISNI AMERIČKI FILM 70-TIH
Blue Collar, 1978. Paul Schrader, 114 min.
Scenarij:
Paul i Leonard Schrader
Uloge: Richard Pryor, Harvey Keitel, Yaphet Kotto
   Priča o tri očajna radnika u automobilskoj tvornici kojima je dosta ignoriranja i omaložavanja od strane tvorničkog sindikata pa odluće orobit sindikalni sef. Iako na prvi pogled razočarani ulovom, shvaćaju da su pljačkom došli u posjed puno vrjednijeg plijena: informacija koje upućuju na korupciju unutar sindikata i povezanost s organiziranim zločinom. Naši junaci naći će se pred dilemom: prijaviti vlastiti sindikat vlastima ili se na drugi način okoristiti situacijom.
   Redateljski prvijenac Paula Schradera (scenarist „Yakuze“ 1975., „Opsesije“ 1976., „Taksiste“ 1976., „Razjarenog bika“ 1980, …) jedan je od najboljih filmova u njegovoj karijeri ponajprije zahvaljujući odličnoj režiji i radu s glumcima, te razornom vizijom pojedinca u koruptivnom sustavu, koja je jednako aktualna danas, kao i prije četiri desetljeća.
   Redatelj Spike Lee uvrstio je film na svoj popis osnovnih filmova "Filmovi koje svi ambiciozni filmaši moraju vidjeti". New York Times stavio je film na svoju listu 1000 najboljih filmova ikada. U svojoj autobiografiji „Born to Run“, Bruce Springsteen imenuje „Plavi ovratnik“ i „Taksista“ kao dva svoja najdraža filma 1970-ih.
   Ne mogu se sjetit puno boljih  filmova koji govore o problemima radničke klase, pogotovo ne na ovako pametan način. (geronimo / bug.hr/forum/topic/filmovi)
   Redateljski debi Paula Schradera neočekivano je žestoka melodrama radničke klase smještena u Detroit. (Jerry Renshaw / Austin Chronicle)
   Ovo nije zabavan film...ali je izvanredan, s tri stvarno sjajne glumačke izvedbe i Schraderom u svom najboljem izdanju. (Jason Shawhan / Nashville Scene)
   "Plavi ovratnik" još jednom dokazuje da je Paul Schrader jedan od najvećih i najpodcijenjenijih filmskih stvaratelja; čovjek čiji se filmovi toliko dosljedno zanemaruju da se čini gotovo namjernim. "Plavi ovratnik" rezultat je Schraderove izvrsnosti u pisanju i režiji, a izvedbe Keitela, Pryora i Kotta uvelike su opravdane njegovim scenarijem. Njegov film nije toliko lekcija o tome kako se osloboditi lanaca u kojima se nalaze plavi ovratnici, koliko je to studija o tome kakav je život u tim lancima. (Stephen E / Super Reviewer)

https://www.imdb.com/title/tt0077248/?ref_=nv_sr_srsg_0

   U Americi su 70-e godine bile ispunjene (danas) klasičnim autorskim filmovima, međutim, mnogi su naslovi prošli ispod radara. Najkraće, nepravedno zanemareni. U sjeni zvučnijih radova istih autora, pomicali su filmske kanone poput slavnijeg „novog hollywooda“ (Altman, Scorsese, Cimino, Carpenter, Milius, Boorman...), dovoljno kvalitetni da bi ih označili kao radikalnije od mainstream filmova.

SRIJEDA / 25.05.

NOĆNI LEPTIRI

Ćmy / The Moths, 2020.
17:30 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Ćmy / The Moths, 2020. Piotr Stasik, 72 min.
Scenarij:
Lukasz Czapski, Piotr Stasik
Uloge: Tymoteusz Skorupka, Jakub Krzykowski, Adrian Sztuba
   Višeslojna poetska priča o preživljavanju. Nakon 20 dana potrage, pronađena je skupina iscrpljenih dječaka od 8-15 godina koji su pobjegli iz kampa nakon što su im odgajatelji uzeli računala i isključili internet. Za to vrijeme skrivali su se na napuštenim mjestima i nisu jedno drugom progovorili ni riječi.
https://www.imdb.com/title/tt12860870/?ref_=nv_sr_srsg_0

SJEVERNJAK

The Northman, 2022.
19:30 sati



The Northman, 2022. Robert Eggers, 137 min. US  
Scenarij:
Robert Eggers, Sjón
Uloge: Alexander Skarsgård, Anya Taylor-Joy, Nicole Kidman, Ethan Hawke, Willem Dafoe, Claes Bang, Björk
   Hvaljeni redatelj Robert Eggers („The Witch“, 2015. i „The Lighthouse“, 2019.), predstavlja novi film „Sjevernjak“, osvetnički triler sa zavidnom glumačkom postavom. Priča prati vikinškog princa čiji je cilj osvetiti se za ubojstvo svog oca. Radnja se odvija na Islandu na prijelazu 9. i 10. stoljeća.
   Priča je prikazana kroz oči Amletha koji još kao dječak svjedoči ubojstvu svog oca, kralja Aurvandil, koje je počinio njegov stric, Fjolnira. Nakon što mu zarobe majku, kraljicu Gudrun, Amleth bježi iz rodne zemlje. Poput slomljene Arye Stark iz „Igre prijestolja“, koja svake večeri naglas čita popis ljudi kojima će se osvetiti, Amleth se zaklinje da će se osvetiti za sve što mu je u ranoj mladosti oduzeto.
   Sam Eggers je izjavio kako je rad na filmu bio daleko najteži i najambiciozniji pothvat kojeg je ikad prihvatio.
   Film je snimljen po srednjovjekovnoj legendi o princu (H)Amletu koju je i Shakespeare koristio za svoje veliko djelo.
   Autorsko/producentski tim nije ništa želio prepustiti slučaju i mnogi aspekti su temeljito obrađeni, a vikinška kultura je dobila do sad nikad viđen, barem ne na velikim platnima, kraljevski tretman. Tijekom pisanja scenarija, a i samog snimanja, u projekt su tako cijelo vrijeme bili uključeni najpriznatiji povijesni stručnjaci po temi vikinških folklornih običaja dok su Eggers i Sjón poseban naglasak ostavili na njihovom misticizmu i legendama. (Ivica Perinović / ezadar.net.hr)
   Još jedan odličan Eggersov film. Užitak za sva osjetila... Danas se rijetko snimaju ovakvi filmovi. (mr.c4 / forum.hr)
   “Sjevernjak” dekonstruira arhetipsku priču o osveti, ispunjenju sudbine, časti, herojstvu i muškosti koji mogu dovesti do (auto)destrukcije i pretvoriti čovjeka u zvijer. Prema Eggersu čovjek je “zvijer zaogrnuta ljudskim tijelom” od Amletha do Hamleta i nikad neće naučiti lekcije iz povijesti, niti suzbiti urođene porive za ubijanjem. Biti ili ubiti, pitanje je sad... (Marko Njegić, SD)
   U filmskoj eri koja je definirana kompromisom, “Sjevernjak” je rijedak studijski ep koji bi prije „umro“ nego se podvrgnuo modernim pravilima o tome kako ga treba ispričati. (David Ehrlich / Indie Wire)
   Surov i vizualno impresivan. (Nenad Polimac, JL)

https://www.imdb.com/title/tt11138512/?ref_=nv_sr_srsg_0

ČETVRTAK / 26.05.

KONAČNA SLOBODA

Grosse Freiheit, 2021.
17:30 sati



Grosse Freiheit, 2021. Sebastian Meise, 116 min. A/DE
Scenarij:
Sebastian Meise, Thomas Reider
Uloge: Franz Rogowski, Georg Friedrich, Anton von Lucke
   U poslijeratnoj Njemačkoj Hans uvijek iznova završava u zatvoru zbog zloglasnog članka 175, koji mušku homoseksualnost tretira kao kazneno djelo. Nakon što je preživio nacistički koncentracijski kamp, Hansa 1945. prebacuju ravno u zatvor, gdje upoznaje osuđenog ubojicu Viktora. Tijekom Hansovih čestih povrataka, prvotna netrpeljivost između dvojice muškaraca prerasta u nešto poput ljubavi.
   „Konačna sloboda“ bio je austrijski kandidat za Oscara, te dobitnik Nagrade žirija u programu Izvjestan pogled ovogodišnjeg Cannesa. „Konačna sloboda“ proglašen je najboljim filmom na 19. Zagreb Film Festivalu; Filmskom festivalu u Ateni, Chicagu, Sevilji, Sarajevu, Torinu, Beču…    Osvajač je Nagrade za najbolju fotografiju i glazbu u Evropi (EFA).
   Istodobno je "Konačna sloboda" zatvorski film, karakterna studija homoseksualca u muškom zatvoru i ljubavna priča unutar tog istog zatvora, "Planina Brokeback" iza rešetaka, s nezaboravnim simboličnim završetkom na temu (ne)konačne slobode i fenomenalnom ulogom Franza Rogowskog, njemačkog Joaquina Phoenixa, koji se potvrđuje kao jedan od najboljih glumaca današnjice, ne samo europskih, nego i svjetskih. (Marko Njegić, SD)
   Nitko kao germanski filmaši ne zna tako dobro spojiti pitanja osobnih s društvenim slobodama. Uostalom, dvojica najvećih njemačkih filozofa upravo su se tim pitanjima ponajprije izravno i bavila. Tako i Meise, u filmu koji će jedan kritičar okarakterizirati kao "zatvorsku Planinu Brokeback" ljubavnu priču spaja s Njemačkom tek izišlom iz okova nacizma u kojoj je i dalje na djelu zloglasni članak 175. o muškoj homoseksualnosti kao kaznenom djelu. (Ivan Žaknić, HRT)

https://www.imdb.com/title/tt14775784/?ref_=nv_sr_srsg_0

BIJELI POTOK

Bialy potok, 2021.
20:00 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Bialy potok, 2021. Michał Grzybowski, 79 min.
Scenarij:
Michał Grzybowski, Tomasz Walesiak
Uloge: Marcin Dorociński, Agnieszka Dulęba-Kasza, Julia Wyszyńska, Dobromir Dymecki, Zbigniew Antoniewicz, Sebastian Pawlak
   Komedija zabune o dva prijateljska bračna para. Michał i Ewa vode stabilan život podređen poslu i drugoj trudnoći. Kasia i Bartek koji žive u susjedstvu, bore se s ozbiljnim financijskim problemima. Neočekivano za sve, tijekom svađe Kasia kaže svom suprugu da između nje i Michała postoji nešto više… Prijateljstvo i ljubav odmah postaju upitni. Ljubavne i financijske ovisnosti, kao i naizgled nevine laži pokreću krug nesporazuma. Emocije dostižu svoj zenit. Osim toga, u bračnu se svađu angažiraju utjerivatelji dugova, policija i radoznali susjed. Kaos raste dok se množe smiješne situacije, a sve vodi do konačne tragedie koja će se pokazati kao prilika za oba braka – spas za njihovu vezu.
https://www.imdb.com/title/tt13758320/?ref_=nv_sr_srsg_0

PETAK / 27.05.

SJEVERNJAK

The Northman, 2022.
17:30 sati



The Northman, 2022. Robert Eggers, 137 min. US  
Scenarij:
Robert Eggers, Sjón
Uloge: Alexander Skarsgård, Anya Taylor-Joy, Nicole Kidman, Ethan Hawke, Willem Dafoe, Claes Bang, Björk
   Hvaljeni redatelj Robert Eggers („The Witch“, 2015. i „The Lighthouse“, 2019.), predstavlja novi film „Sjevernjak“, osvetnički triler sa zavidnom glumačkom postavom. Priča prati vikinškog princa čiji je cilj osvetiti se za ubojstvo svog oca. Radnja se odvija na Islandu na prijelazu 9. i 10. stoljeća.
   Priča je prikazana kroz oči Amletha koji još kao dječak svjedoči ubojstvu svog oca, kralja Aurvandil, koje je počinio njegov stric, Fjolnira. Nakon što mu zarobe majku, kraljicu Gudrun, Amleth bježi iz rodne zemlje. Poput slomljene Arye Stark iz „Igre prijestolja“, koja svake večeri naglas čita popis ljudi kojima će se osvetiti, Amleth se zaklinje da će se osvetiti za sve što mu je u ranoj mladosti oduzeto.
   Sam Eggers je izjavio kako je rad na filmu bio daleko najteži i najambiciozniji pothvat kojeg je ikad prihvatio.
   Film je snimljen po srednjovjekovnoj legendi o princu (H)Amletu koju je i Shakespeare koristio za svoje veliko djelo.
   Autorsko/producentski tim nije ništa želio prepustiti slučaju i mnogi aspekti su temeljito obrađeni, a vikinška kultura je dobila do sad nikad viđen, barem ne na velikim platnima, kraljevski tretman. Tijekom pisanja scenarija, a i samog snimanja, u projekt su tako cijelo vrijeme bili uključeni najpriznatiji povijesni stručnjaci po temi vikinških folklornih običaja dok su Eggers i Sjón poseban naglasak ostavili na njihovom misticizmu i legendama. (Ivica Perinović / ezadar.net.hr)
   Još jedan odličan Eggersov film. Užitak za sva osjetila... Danas se rijetko snimaju ovakvi filmovi. (mr.c4 / forum.hr)
   “Sjevernjak” dekonstruira arhetipsku priču o osveti, ispunjenju sudbine, časti, herojstvu i muškosti koji mogu dovesti do (auto)destrukcije i pretvoriti čovjeka u zvijer. Prema Eggersu čovjek je “zvijer zaogrnuta ljudskim tijelom” od Amletha do Hamleta i nikad neće naučiti lekcije iz povijesti, niti suzbiti urođene porive za ubijanjem. Biti ili ubiti, pitanje je sad... (Marko Njegić, SD)
   U filmskoj eri koja je definirana kompromisom, “Sjevernjak” je rijedak studijski ep koji bi prije „umro“ nego se podvrgnuo modernim pravilima o tome kako ga treba ispričati. (David Ehrlich / Indie Wire)
   Surov i vizualno impresivan. (Nenad Polimac, JL)

https://www.imdb.com/title/tt11138512/?ref_=nv_sr_srsg_0

VLAK

Pociag, 1959.
20:00 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Pociag, 1959. Jerzy Kawalerowicz, 93 min.
Scenarij:
Jerzy Lutowski, Jerzy Kawalerowicz
Uloge: Lucyna Winnicka, Leon Niemczyk, Teresa Szmigielówna, Zbigniew Cybulski, Helena Dąbrowska, Ignacy Machowski
   Komorna psihološka studija koja prodire u intimna emocionalna stanja ljudi koji noć provode u zajedničkom kupeu vagona za spavanje. Ti ljudi su zadubljeni u vlastite drame i ostaju iznutra usamljeni.
   Slučajno kupljena karta za mjesto u spavaćim kolima u vlaku iz Varšave za Hel neočekivano povezuje mladu ženu s nepoznatim muškarcem. Marta iza sebe ima neku duboku emocionalnu dramu, a liječnik ne może doći k sebi nakon smrti svoje mlade pacijentice - samoubojice na operacijskom stolu. Treća osoba u drami je momak Staszek koji je zaljubljen u Martu. Ona je ipak, kao što možete pretpostaviti, njihovu vezu tretirala samo kao prolaznu romansu. Tu su i stari odvjetnik s mladom suprugom koja koketira muškarce, upravitelj vlaka koji flertuje s kondukterkom te svećenik. Vijest o ubojstvu i prisutnost ubojice u vlaku u nekom trenutku uzrokuje, na sreću, neuspješan linč.
https://www.imdb.com/title/tt0053176/?ref_=fn_al_tt_2

SUBOTA / 28.05.

NEBESA, 2009.

Up, 2009.
17:30 sati



(SUVREMENI) ANIMIRANI KLASIK
Up, 2009. Pete Docter, Bob Peterson, 96 min. US

   Iz Pixarove tvornice stiže nam crtić s emotivnom porukom da nikada nije prekasno za ostvarivanje svojih snova.
   Carl Fredricksen je umirovljeni prodavač balona koji je prisiljen napustiti kuću koju je izgradio zajedno sa svojom pokojnom ženom Ellie. No, umjesto da pristane useliti u starački dom, Carl kreće u akciju. On možda jest starac, no nije još spreman odustati; živjeti će ostatak života po svojim uvjetima.
   Rotten Tomatoes istakao je vrlo visoku ocjenu: 97% pozitivnih kritičarskih recenzija.
   Ugledni Roger Ebert naziva 'Nebesa' još jednim remek-djelom Pixara: „Predivan film u kojem su 2 od 3 glavna lika starkelje, što je pravo čudo u eri opsjednutoj mladošću“.
https://www.imdb.com/title/tt1049413/?ref_=nv_sr_srsg_7

ANTIHEROJ

Antybohater, 2021.
20:00 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Antybohater, 2021. Michal Kawecki, 74 min.
Uloge
: Michal Chrobak
   Upoznajte Miszku - dječaka s mnogo lica. Maloljetni je kriminalac i perspektivni alpski skijaš, unatoč teškom tjelesnom nedostatku i teškim životnim uvjetima. Višestruki je prvak Poljske u alpskom skijanju za osobe s invaliditetom. Osim toga, ima jedinstven smisao za humor. Susrećemo ga u ključnom trenutku kada ulazi u odraslu dob i dobiva posljednju priliku za sudjelovanje na Paraolimpijskim igrama. Ali prije svega, Miszka mora sam odlučiti kako će izgledati njegova budućnost.
https://www.imdb.com/title/tt12764934/?ref_=nv_sr_srsg_0

NEDJELJA / 29.05.

GLAS S MJESECA

La voce della luna, 1990.
20:00 sati



PROPUŠTENI FELLINI:
La voce della luna, 1990. 115 min.
Scenarij:
Federico Fellini, Ermanno Cavazzoni, Tullio Pinelli prema romanu „Il poema dei lunatici” Ermana Cavazzonija
Uloge: Roberto Benigni, Paolo Villaggio, Nadia Ottaviani, Marisa Tomasi
   Ako bi  svi malo utihnuli, možda bismo nešto i razumjeli. (završna misao posljednjeg Fellinijevog filma 'La voce della luna', iz 1990.)
   Posljednji film redatelja svojevrsni je povratak kući, smješten u Emiliju-Romagnu, regiju iz koje Fellini potiče. Dvojica velikih talijanskih komičara, Roberto Benigni i Paolo Villaggio, predvode ovu fantaziju koja spaja niz nadrealnih i bizarnih scenarija. Benignijev Ivo upravo je pušten iz duševne bolnice, ali još uvijek čuje proganjajuće glasove. Villaggiov Adolfo nestabilni je bivši župan opsjednut teorijama zavjere. Obje „lude“ lutaju naokolo i susreću se s daleko luđim situacijama u filmu koji donosi prodornu kritiku masovne kulture i suvremenog života.
  Potrošačko društvo kritizirano u „La Dolce Vita” preselilo se u predgrađa gdje nekomunikacija, sebičnost, voajerizam i duhovno siromaštvo karakteriziraju kaos postojanja masovnih medija. Tri godine prije nego što je umro od srčanog udara u 73. godini, Fellini pokreće energičan napad na medijske mogule - poput Silvija Berlusconija - i pandemoniju suvremenog društva sugerirajući bijeg u tišinu kao sredstvo za izlječenje psihe.
   Ako se „Glas s mjeseca” previše predvidivo poigrava s fellinijevskim pojmovima, veličanstvenost filma leži u kolebljivim molbama i stavovima iza zavjese spektakla od čega se Fellini nikada nije odmakao. (Nicholas Bell / IONCINEMA.com)
  Jedan od najboljih Fellinijevih filmova i jedan od najpodcijenjenijih filmova. Remek-djelo koje zadržava sve odlike maestrove karijere. (rockisforever / imdb.com)

https://www.imdb.com/title/tt0098606/?ref_=nv_sr_srsg_0

UTORAK / 31.05.

AMATERI

Amatorzy, 2020.
17:30 sati



5. FESTIVAL POLJSKIH FILMOVA
Amatorzy, 2020. Iwona Siekierzyńska, 95 min.
Scenarij:
Iwona Siekierzyńska
Uloge: Wojciech Solarz, Roma Gąsiorowska, Mariusz Bonaszewski, Anna Dymna, Małgorzata Zajączkowska, Krzysztof Kowalewski, Marzena Gajewska, Anna Kujawska
   Krzysiekova kazališna grupa Ured za osobne stvari (čije su članovi glumci s intelektualnim teškoćama) pobjednik je festivala. Nagrada je realizacija predstave u profesionalnom kazalištu. Velika radost, velika prilika, velika očekivanja. Krzysiek i njegovi glumci trenutno rade na novoj predstavi "Grk Zorba". Bilo bi super napraviti predstavu na pravoj pozornici. Međutim, pokazuje se da ravnatelj kazališta, nudeći im suradnju, postavlja određene uvjete – dobio je potporu u sklopu programa promocije Shakespearea. Ako žele nastupiti u profesionalnom kazalištu, moraju se podrediti. Počinju probe u kojima sudjeluju profesionalni glumci: Bartoszek - ostarjeli glumac, Olbińska - bivša zvijezda koja sada glumi sporedne uloge i zvijezda Wiki koju je privukao ravnatelj kazališta.
https://www.imdb.com/title/tt12877334/?ref_=nv_sr_srsg_9

CRNA NEDJELJA

Black Sunday 1977.
19:30 sati



PODCIJENJENI NEZAVISNI AMERIČKI FILM 70-TIH
Black Sunday 1977. John Frankenheimer, 143 min.
Scenarij:
Ernest Lehman, Kenneth Ross i Ivan Moffat po romanu Thomasa Harrisa
Uloge: Robert Shaw, Bruce Dern, Marthe Keller, Fritz Weaver, Bekim Fehmiu
   Beirut. Izraelski agenti predvođeni pukovnikom Mossada, Davidom Kabakovom, uništavaju palestinsku terorističku grupu, no njezina najopasnija članica Dahlia Ivay uspijeva pobjeći. Dahlia potom stiže u Ameriku kako bi s nekadašnjim herojem Vijetnamskog rata, pilotom Michaelom Landerom, tonama plastičnog eksploziva raznijela stadion u Miamiju tijekom održavanja Superbowla. S tisućama života u igri, izraelski agent udružuje se s FBI-jem u pokušaju da zaustavi masovno ubojstvo.
   Akcijski triler snimljen prema romanu Thomasa Harrisa, a radnja filma je inspirirana napadom terorista na izraelske atletičare na ljetnim olimpijskim igrama 1972. godine u Munchenu. Sklon dokumentarističkom stilu, Frankenheimer je "Crnu nedjelju" prožeo brojnim dokumentarističkim sekvencama, pa je film povremeno nalik napeto montiranoj televizijskoj reportaži.
   Triler Johna Frankenheimera  spaja kriminalističku dramu, špijunski triler, akcijski film i film katastrofe – sve dok zadržava neočekivani realizam. Adaptira debitantski roman autora Thomasa Harrisa i doista nagovještava dvostruku narativnu tehniku njegovog naknadnog hita „The Silence of the Lambs“. (fictionmachine.com)
   Strukturiranje napetog filma je poput pisanja glazbene kompozicije. Kako smo se približavali Super Bowlu, glazba je postajala sve glasnija, a montaža brža. Želio sam da snimci budu dio gomile. Želio sam da se osjeti potpuni osjećaj panike. (John Frankenheimer)
   Želio sam da „Crna nedjelja“ izgleda kao vijesti od 6 sati, a ne kao snimljen film. (John Frankenheimer)
   Pametan, napeti triler redatelja Johna Frankenheimera, uspijeva na tehničkoj razini, čak i ako nije uspio „oživjeti“ svoje likove. (rotten tomatoes)
   Inteligentan i pedantan prikaz čina neobičnog terorizma. (Variety)

https://www.imdb.com/title/tt0075765/?ref_=fn_al_tt_2

   U Americi su 70-e godine bile ispunjene (danas) klasičnim autorskim filmovima, međutim, mnogi su naslovi prošli ispod radara. Najkraće, nepravedno zanemareni. U sjeni zvučnijih radova istih autora, pomicali su filmske kanone poput slavnijeg „novog hollywooda“ (Altman, Scorsese, Cimino, Carpenter, Milius, Boorman...), dovoljno kvalitetni da bi ih označili kao radikalnije od mainstream filmova.

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) sat prije prve projekcije.

Cijena ulaznica: 20,00 kn
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn po osobi

Godišnja iskaznica
Cijena godišnje iskaznice za kinoteku iznosi:
200,00 kuna - zaposlene osobe
150,00 kuna - nezaposlene osobe, umirovljenici, studenti i đaci, uz predočenje dokaza o statusu za koji se koristi popust

Uz kupnju godišnje iskaznice ostvaruje se popust od 50% na kupnju ulaznica.

Iskaznicu može koristiti samo osoba na čije ime glasi.

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA