PROGRAM KINOTEKE Rujan 2019.

ČETVRTAK / 19.09.

24. SPLIT FILM FESTIVAL 1. DAN

24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
19:00 sati



24. SPLIT FILM FESTIVAL 1. dan
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL - KRATKI PROGRAM 1
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - HOUSE OF CHILDREN 2019. Daniel Drema, 64 min. UK/ZW
   www.splitfilmfestival.hr

PETAK / 20.09.

   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma    
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – HRVATSKI KRATKI PROGRAM
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - ANIMALS 2019. Jonas Spriestersbach, 75 min. DE
   www.splitfilmfestival.hr

SUBOTA / 21.09.

   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – KRATKI PROGRAM 2
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - ROBERT ARNOLD RETROSPEKTIVA
   www.splitfilmfestival.hr

NEDJELJA / 22.09.

24. SPLIT FILM FESTIVAL 4. DAN

24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
19:00 sati



   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – KRATKI PROGRAM 3
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - HEGEL'S ANGEL 2018. Simone Rapisarda Casanova, 70 min. CA/HT
   www.splitfilmfestival.hr

PONEDJELJAK / 23.09.

   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – KRATKI PROGRAM 4
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - CONNATURA 2018. Javier Bellido Valdivia, 82 min. PE
   www.splitfilmfestival.hr

UTORAK / 24.09.

24. SPLIT FILM FESTIVAL 6. DAN

24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
19:00 sati



   24. izdanje Splitskog filmskog festivala / Međunarodnog festivala novog filma
   Festival je otvoren za sva nova, kreativna, osobna, eksperimentalna, radikalna, subverzivna ostvarenja (film, video i novi mediji) svih dužina i žanrova. Pozornost se poklanja radovima nastalim u otklonu od vladajućih kanona filmske i video produkcije, bilo da je riječ o tradicionalnoj filmskoj tehnici ili najnovijoj tehnologiji digitalne slike.
   Međunarodna konkurencija dugometražnih i kratkometražnih filmova čini okosnicu programa od 2004. godine (do te godine se Grand Prix dodjeljivao u segmentima Film, Video i Novi mediji u kojima su se ravnopravno natjecali radovi različitih dužina i žanrova). Pozornost se poklanja autorima koji istražuju estetske forme filma kao medija, testiraju granice filmskog jezika, čime razvijaju i mijenjaju ukus publike. Dva međunarodna žirija nagrađuju najbolje dugometražne i kratkometražne filmove u natjecateljskom dijelu programa. Nagrada je skulptura „Rep“ akademskog slikara Gorkog Žuvele.
   19.00 SPLIT FILM FESTIVAL – MIKHAEL MAXSIMOV RETROSPEKTIVA
   21.00 SPLIT FILM FESTIVAL - OLANDA 2019. Bernd Schoch, 154 min. DE/RO
   www.splitfilmfestival.hr

SRIJEDA / 25.09.

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
17:30 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

KINO CIRKUS: EN EQUILIBRE

KINO CIRKUS: En Equilibre, 2018.
20:00 sati



   KINO CIRKUS:
   En Equilibre, 2018. Antares Bassis, Pascal Auffray, 53 min.

   Kati Pikkarainen i Victor Cathala više od 15 godina oduševljaju publiku svojim zadivljujućim akrobatskim izvedbama. Nakon završetka školovanja u CNAC-u (akademija cirkuskih umjetnosti u Chalons-en-Champagnu) i osvajala srebrne medalje na poznatom natjecanju Cirque du Demain 2005. godine, Kati i Victor osnovali su poznati francuski cirkus "Cirque Aital".
   "Cirque Aital" na granici je tradicionalnog i suvremenog cirkusa i neprekidno producira spektakle koji se izvode diljem Europe.
   U filmu "En Equilibre" pratimo kako se život putujućeg cirkusa i život Kati i Victora prilagođava  roditeljstvu i dolasku prvog dijeta u cirkusku obitelj.
https://www.imdb.com/title/tt7486644/?ref_=nm_flmg_dr_2

ČETVRTAK / 26.09.

ZLOČIN BEZ KRIVNJE

Der Fall Collini / Collini Case, 2019.
17:30 sati



Der Fall Collini / Collini Case, 2019. Marco Kreuzpaintner, 118 min. DE
Scenarij:
Christian Zübert,Robert Gold,Jens-Frederik Otto po romanu Ferdinanda von Schiracha
Uloge: Elyas M’Barek, Heiner Lauterbach, Alexandra Maria Lara, Franco Nero, Stefano Cassetti, Rainer Bock, Catrin Striebeck
   Odvjetnik Caspar Leinen suočen je sa spektakularnim slučajem koji mu je sud dodijelio: brani 70-godišnjeg Talijana Frabrizija Collinija koji je optužen za ubojstvo moćnog industrijskog magnata Hansa Meyera . Za Caspara, ovaj slučaj ima puno veću težinu od uobičajenog jer je Fabriziova unuka Casparova ljubav iz djetinjstva, a na Fabrizija gleda kao na svog oca. Također, odvjetnik s druge strane klupe legendarni je odvjetnik Richard Mattinger. Caspar mora otkriti zašto je Collini od svih ljudi ubio uglednog čovjeka poput Meyera te, iako je interes javnosti za ovaj slučaj iznimno velik, Collini ostaje samozatajan i ne otkriva ništa o motivu. Kako Caspar ulazi sve dublje i dublje u slučaj, suočava se i sa svojom prošlošću, no i nailazi na jedan od najvećih sudskih skandala u povijesti Njemačke te otkriva istinu za koju nitko ne želi čuti.

   Film izgleda "prokleto dobro i vrlo elegantno"... Snimateljski dio Jakuba Bejnarowiczaje  međunarodna klasa... (Carsten Baumgardt, Filmstarts)
   Za razliku od nekih njemačkih kino produkcija, „Collini Case“ zapravo izgleda kao pravi film od početka do kraja.Kamera i montaža napravili su sjajan posao, a realizam i svježina produkcije su na međunarodnoj razini... (Deutschen Film- und Medienbewertung)

https://www.imdb.com/title/tt8739752/?ref_=fn_al_tt_1

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
20:00 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

PETAK / 27.09.

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
17:30 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

IN MEMORIAM PETER FONDA: EASY RIDER

Easy Rider, 1969.
20:00 sati



Easy Rider, 1969. Dennis Hopper, 94 min. US
Scenarij:
Peter Fonda, Dennis Hopper, Terry Southern
Producent: Peter Fonda
Fotografija: László Kovács
Uloge: Peter Fonda, Dennis Hopper, Jack Nicholson, Karen Black, Phil Spector, Antonio Mendoza, Luke Askew, Toni Basil

   George: Znaš, ovo je nekad bila sjajna zemlja. Ne razumijem što se to sad s njom događa.    
   Billy: Ej, čovječe, svi su se usrali od straha. Eto, to se događa. Čovječe, mi ne možemo ući ni u drugorazredni motel. Shvaćaš? Misle da ćemo ih priklati ili tako nešto. Oni se nas plaše, čovječeI
   George: Ma ne, oni se ne plaše tebe. Oni se plaše onoga što ti predstavljaš.
   Billy: Hej, čovječe. Mi njima jedino predstavljamo nekog kome treba šišanje.
   George: O, ne. Ono što im predstavljate jest sloboda.
   Billy: Što nije u redu sa slobodom?
   George: O, da. Sve je u redu, ali govoriti o slobodi i biti slobodan – to su različite stvari!

   Prve projekcije održane su za obitelj i prijatelje krajem 1968. Nakon toga je u studiju Columbia organizirana projekcija za šefove kompanije. Svi su napeto čekali mišljenje omanjeg sjedokosog tipa koji je sjedio sam u prvom redu. Šezdesetogodišnji Leo Jaffe, big boss Columbia Pictures, odgledao je u svojoj karijeri mnogo čudnih filmova s logom kompanije, ali sigurno nije vidio ništa nalik "Easy Rideru". Kad su se svjetla upalila, Jaffe se digao i rekao: "Ne znam točno što ovaj film želi reći, ali znam da ćemo s njim maznuti veliku lovu!"  

   Nitko ne može točno definirati što je potrebno da se snimi kultni film, niti je zapravo moguće reći što je sve on zapravo. Može se tek konstatirati da su svi kultni filmovi različiti. Mnogi su spremni reći za kultni film jednu frazu: "potreban je poseban ukus za kinematografiju još prije nego što film i odete pogledati ili samo pomislite na njega". A ako je i jedan film zaslužio da se nađe na popisu kultnih filmova, onda je to svakako djelo Dennisa Hoppera "Goli u sedlu", šezdesetosmaški, klasični "on the road" film kojem u srži leži potraga za stvarnom Amerikom.
   Veliki muzički brojevi, od himničke "Born to Be Wild" Steppenwolfa do rekvijemske "Ballad of Easy Rider" Rogera McGuinna, napravili su ovaj film klasikom svog vremena. Nije u pitanju naslov već fenomen!
   Za mnoge je "Goli u sedlu" film koji ih podsjeća i vraća u prošlost, u lude šezdesete - godine sloboda, nada, ambicija, strasti, protesta i nikada ostvarenih snova. Konvencionalan, avanturistički projektiran kao čvrsto povezani skeč dvojice protagonista, Wyatta tj. Captain Americe (Peter Fonda) i Billy the Kida (Dennis Hopper), koji svojim motorima gutaju milje američkih auto-puteva od Kalifornije do New Orleansa. Njihovi problemi, putovanje i istraživanje istine, donose im samo razočarenje i smrt. Graničari bez granica sigurno bi prošli bolje da su se umjesto neizvjesnosti i bijega od socijale odlučili na nešto mnogo sigurnije. Međutim, put ih je vodio dalje, od Zapadne obale prema Istoku, donoseći im neizvjesnu sudbinu. Što su bliže odredištu, doživljavaju neugodnije incidente koji će do kraja uništiti njihove iluzije. Opasnost, nerazumijevanje, vulgarnost i komercijalizam upozoravaju ih kako je to zlokoban izlet. A sam cilj i nije korijen njihove tragedije - sve je otpočelo mnogo ranije, prodajom droge čime su financirali svoj put.
   Dvoje simpatičnih urbanih kentaura, smijući se cijelim putem simboliziraju svu slobodu tog vremena, vremena u koje su tako neiskusno zakopali sebe na najgori mogući način. Optimizam s kojim su krenuli ustupa mjesto razočarenje, a rješenje za spas pronalaze u pilulama da bi odagnali svoje misli. Dakako, zaključuju kako su morali drugačije postupati. A nisu! Wyatt na kraju ipak priznaje "propuvali smo!"
   Izmedu vizualne raskoši filma i života kasnih šezdesetih, s čime se sreću naši protagonisti, postoji savršeni (ne)sklad. "Ovo je nekada bila fina zemlja" govori George Hanson (Jack Nicholson) neposredno pred svoju smrt, s krvavim rukama oko vrata, pitajući se što je sve krenulo krivo. Umire, ali ne dolazi do odgovora.
   "Goli u sedlu" nastali su periodu kada je bila moda stvarati rock filmove (Mad Dogs & Englishman, Gimme Shelter, Alice's Restaurant, Let it Be) i kada su se događala promjene i u društvu i u glazbi. Nastao na obrascu kontrakulture šezdesetih, „Easy Rider“ je bio simbolički kraj tog buntovnog puta i eksperimentirajućih potraga za novim prostorima.
   Stvarala se nova glazba koja prenosi osjećaj slobode, ali i nezadovoljstva. Droga je postala sastavni dio života u kojem se žele graditi i razarati zakoni. Jednostavno: mladi su htjeli biti uključeni u sve! I kao što je Woodstock bio kulminacija tj. mjesto na koje su mnogi krenuli kao na hodočašće, tako su i "Goli u sedlu" bili (filmska) kulminacija jedne, po mnogo čemu, nejasne generacije koja se zanesena zvukom gitare, putovanjima i iskušenjem zvanim droga htjela zajednički izjasniti o svemu onom što je tišti i što je se tiče. U vrijeme kada je film snimljen mnogi su govorili o njemu kao o malom filmu koji je ubio veliki. Međutim, činjenica je da veliki film nije nikada umro, već se u tom periodu samo nalazio u stanju hibernacije. Mnoštvo imitacija "Golih u sedlu" je propalo, jer je film svojim uspjehom postavio visoke kriterije, koji se u istim uvjetima više nikada nije uspio ponoviti. Trebalo je mnogo više od priče (veliki novac, nekoliko zvučnih filmskih zvijezda, tehnološki napredak) da bi se postigli novi rekordi. Pa ako "Goli u sedlu" nisu izmijenili lice američkog filma, bar stoje kao testament takvog pokušaja. Hollywood je preživio to bezumlje i pomahnitali period bunta, čitavi niz skandala i paranoidni mentalitet McCarthyjeve ere. Hollywood je reflektirao raspoloženje društva, ali nikada nije promijenio njegovu socijalnu sliku, makar je do kraja eksploatirao. Upravo to raspoloženje, u ovom slučaju riječ je o šezdesetim godinama, najbolje je prikazano u "Golima u sedlu". Godinu kasnije dolazi do odbacivanja ideala i "pravila" privremeno okupljenih hippie komuna, a nakon svih nevolja dogodio se i Altamont.
   Više nikada neće biti kao tada.
   https://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Fonda
   https://www.theguardian.com/film/gallery/2019/aug/17/peter-fonda-a-life-in-pictures
   https://www.imdb.com/title/tt0064276/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

SUBOTA / 28.09.

BILO JEDNOM U HOLLYWOODU

Once Upon a Time... in Hollywood, 2019.
17:00 sati



Once Upon a Time... in Hollywood, 2019. Quentin Tarantino, 161 min, US/UK/CH
Scenarij:
Quentin Tarantino
Uloge: Leonardo DiCaprio, Brad Pitt, Margot Robbie, Kurt Russell, Al Pacino, Emile Hirsch, Margaret Qualley, Timothy Olyphant, Austin Butler, Dakota Fanning, Bruce Dern, Michael Madsen, Luke Perry, Damian Lewis, Brenda Vaccaro, Damon Herriman, Rebecca Gayheart
   Radnja devetog filma Quentina Tarantina prati televizijsku zvjezd(ic)u Ricka Daltona, glumca sklonog plaču i samosažaljevanju kojem karijera zbog godina i zbog novog vremena lagano izmiče ispod nogu, i koji traži način samoodržavanja u Hollywoodu jer sve košta. Više od desetljeća imao je uz sebe i svog osobnog kaskadera Cliffa Bootha i to ne samo radi dubliranja u opasnim scenama na snimanju nego i u pripomoći u svom osobnom i nesigurnom životu. Cliff je isto tako već stariji, ali stameni kaskader koji živi u prikolici sa svojim psom i pred kojim isto tako ne stoji nikakva perspektiva i svijetla budućnost, ali o tome ni ne brine previše.
   Radnja počinje u veljači 1969. godine kada Rick u pokušaju spašavanja karijere pregovara s agentom Marvinom Shwarzom o snimanju spaghetti westerna u Italiji koji su mu u početku više nego ispod časti, ali na kraju ipak ode. Rickov povratak iz Italije vremenski koincidira s događajima koji su se u stvarnosti dogodili i koji su na kraju stvorili sasvim drugačiju (negativnu) sliku vremena “glazbe, mira i ljubavi“. A onda se dogodio i Altamont, i sve je krenulo prema dolje.
   Što god mislili o Tarantinovim filmovima i njemu samom, voljeli ga ili mrzili – najčešće je to slučaj, rijetko indiferentnost, ako ste ikad obratili pažnju na glazbu u njegovim filmovima morate priznati da čovjek zna mnogo o glazbi i da pjesme za soundtrackove svojih filmova bira stvarno pažljivo, iz pozicije popkulturnog fanatika kakav jest. Ništa manje važno, oduvijek zna kako glazbu učiniti organskim dijelom filma... „Once Upon A Time In… Hollywood“ reklamira se kao Tarantinovo ljubavno pismo filmovima samim, preciznije toj zlatnoj eri Hollywooda sredinom i krajem ’60-tih godina, a soundtrack kao vremenska kapsula toga doba. Oboje je, začudo, točno, i nije samo propagandni trik. (www.muzika.hr)
   Film je dugačak, na trenutke brutalan, na trenutke smiješan, ali i vrlo zabavan, pogotovo ako ste nešto upoznatiji s materijom s kojom se bavi i s vremenom o kojem progovara. Pun je sitnih i vrlo zanimljivih detalja koje pažljivi i upućeni gledatelj može zapaziti. Neki od likova možda i jesu pomalo kontroverzno prikazani, ponajprije Sharon Tate ili Bruce Lee, ali to je viđenje redatelja ili još više scenarista, a Tarantino je vrlo dobar redatelj, a još bolji scenarist. (www.muzika.hr)

   Tarantino je sazrio i čini se da će, na zenitu svog kreativnog genija, kada je došao do faze da može snimati praktički što hoće i raditi remek-djela, otići u mirovinu. Ako je ovo doista njegov pretposljednji film, bit će mi iznimno žao i mislim da će to biti nemjerljiv gubitak za suvremenu kinematografiju. Once Upon a Time… in Hollywood je istovremeno atipičan film za Tarantina, na prvi pogled, ali oni koji Tarantina doista vole i razumiju, vidjet će da je ovo možda najtipičniji od svih Tarantinovih filmova, jer tek je u ovome filmu Tarantino uspio odati počast onome što najviše voli, a to je – film. (Arthur Poe, www.svijetfilma.eu)
   Majstor je ostao majstor, tvorac još jedne unikatne štorije skrpane od malog milijuna detalja i detaljčića, sočnih dijaloga i nezaboravnih prizora s vrhunskim glumačkim ostvarenjima i još jednim svršetkom koji će se duuugo prepričavati. (Ivica Perinović, ezadar)
   „Once Upon a Time In... Hollywood" je potvrda koliko će nam kino Tarantino nedostajati jednog dana kad/ako doista prestane vrtjeti filmove. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Prekrasan, ali predug, preopterećen potrebom da rehabilitira 'cool frajere' zlatnog doba Hollywooda, ali i prepun sjajnih glumačkih pojava, na čelu s DiCapriom i Pittom, presmiješan, ali i prebrutalan - 'Bilo jednom... u Hollywoodu' tipičan je film za Tarantinov recentni opus. Dvije trećine nostalgije za nekim drugim vremenima u filmskoj industriji i jedna trećina adolescentske fantazije u kojoj 'gadni momci sa srcem na pravom mjestu' rješavaju stvar po kratkom postupku, ovo je film u kojem se može jednako uživati, jednako kolutati očima na njegove iluzije i jednako zaspati nad njegovom razvučenošću. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)

   Slojevit i ambiciozan film, proizvod samouvjerenog filmaša potpuno u skladu s njegovom vizijom... (Brian Tallerico - RogerEbert.com)
   Nevjerojatan, dezorijentirajući, neodgovorni i sjajni Tarantinov film... (Peter Bradshaw, The Guardian)

https://www.imdb.com/title/tt7131622/?ref_=nv_sr_1?ref_=nv_sr_1

DOWNTOWN ABBEY

Downtown Abbey, 2019.
20:00 sati



Downtown Abbey, 2019. Michael Engler, 118 min. UK
Scenarij:
Julian Fellowes
Uloge: Hugh Bonneville, Michelle Dockery, Maggie Smith, Elizabeth McGovern, Imelda Staunton, Geraldine James, Tuppence Middleton, Laura Carmichael, Michelle Dockery,
   Serija o dramatičnim događanjima među britanskim plemstvom u post-edvardijanskoj eri dobila je svoj efektni završetak, i to na na velikom platnu. Film je adaptacija popularne serije „Downton Abbey“ koja je prikazivana od 2010. do 2015. godine., i jedna je od najuspješnijih serija u povijesti.
Film se nastavlja na zadnju epizodu istoimene serije te rasvjetljava sudbinu glavnih likova kao i samog Downton Abbeyja. Fokus je na posjet engleskog kralja Georgea V i kraljice Mariju u Downton Abbey, što je ujedno velika čast i za vlasnike, obitelj Crawley, i za poslugu, a s druge strane i vrlo stresna situacija jer plemstvo ima svoje specifične prohtjeve.
   Na prvi pogled čini se da je riječ o običnoj britanskoj drami, no „Downton Abbey“ pokazao je da su Britanci majstori kad je ovaj žanr u pitanju. Iako su uglavnom poznati po adaptacijama britanskih romana, i to u slučaju BBC-eve produkcije, Oskarom i Emmyjem nagrađen Julian Fellowes i ostatak ekipe uspjeli su vlastitim trudom prikazati međuljudske odnose i dati isječak stvarnosti fiktivnog Downtona prvog djela 20. stoljeća. Serija „Downton Abbey“, klasična je britanska drama, koja vraća nas u prošlost, točnije u prvoj sezoni pred sam početak Prvog svjetskog rata, dok nam u drugoj približava rat, njegove posljedice i probleme koji su zahvatili Downton i njegove stanare – one s vrha društvene ljestvice, i one ispod njih. U ratnom i poratnom razdoblju u središtu priče nalazi se aristokratska obitelj Crawley, njihovo osoblje te ljubavni, društveni i osobni problemi s kojima se bore, a koji sve snažnije dolaze do izražaja pod utjecajem okolnosti.  
https://www.imdb.com/title/tt6398184/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

Cijena ulaznica:

20,00 kn (za članove Kinoteke 50% popusta)

Godišnja iskaznica:

- zaposleni 200,00 kn
- umirovljenici, studenti i đaci 150,00 kn

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA