PROGRAM KINOTEKE Listopad 2022.

UTORAK / 04.10.

NOSILA JE RUBAC ČRLENI

Nosila je rubac črleni, 2022.
17:30 sati



Nosila je rubac črleni, 2022. Goran Dukić, 86 min. HR/MK
Scenarij
: Sandra Antolić
Uloge: Nataša Dorčić, Pjer Meničanin, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić, Sunčana Zelenika, Ljubo Zečević, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Atanas Atanasovski, Ljupčo Todorovski Upa (pok.)
   Sveznajući Isus Krist, prefrigana kuma Anka i brbljava svinja Beba u romantičnoj komediji s puno pjevanja u pitomom Hrvatskom zagorju ratnih devedesetih. Od oružja prisutni su tek lovačka puška i plastični pištolj. Sitnim vezom slatko-gorkih zapleta dominiraju drama prve svinjske ljubavi u trenutku zračne uzbune te kvar frizerske haube na pola frizure. Svadba, prošćenje, prpošni napjevi, dezerteri, Majka Božja, sir, vrhnje i happy end su uključeni!
   Komedija „Nosila je rubac črleni” premijerno je prikazana na ljetošnjem Pulskom filmskom festivalu gdje je osvojila NAGRADU PUBLIKE Zlatna vrata Pule, a ZLATNU ARENU za najbolju mušku ulogu dobio je Ljubo Zečević.
   Luckast i simpatičan. Ponekad tužan, češće smiješan. Onak´ k´o život. (Ivan Žaknić, Zona filma)
   Film koji ispisuje najljepšu filmsku posvetu Zagorju. (Jurica Pavičić, Jutarnji list)
   Ljubavno pismo jedinstvenom krajoliku i duhu Zagorja. (Marko Stojiljković, Cineuropa)
   Jedan od najneobičnijih i najsimpatičnijih domaćih filmova posljednjih godina. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Ultrasimpatična romantična komedija. (Zrinka Pavlić, tportal)

https://www.imdb.com/title/tt6373600/?ref_=fn_al_tt_0

IN MEMORIAM JEAN-LUC GODARD: LUDI PIERROT

Pierrot le fou, 1965.
20:00 sati



Pierrot le fou, 1965. Jean-Luc Godard, 112 min. FR/I
Scenarij:
Jean-Luc Godard prema romanu „Opsesija“ Lionela Whitea
Uloge: Jean-Paul Belmondo, Anna Karina, Dirk Sanders, Raymond Devos, Graziella Galvani, Samuel Fuller, László Szabó, Jean-Pierre Léaud
   Jednog 14. srpnja Ferdinand Griffon napušta građanski život i s bivšom djevojkom Marianne Renoir kreće prema romantičnom jugu. Niz pljački, ubojstava i prijevara neizbježno vode tragičnom kraju.
   Jean-Luc Godard, jedan od najistaknutijih novovalovca pored Francoisa Truffauta i Erica Rohmera, 1965 g. snimio je političku senzibilnu priču „Ludi Pierrot“  o 'posljednjem romantičnom  paru' koji označava i kraj novog  vala. Film „Ludi Pierrot“ je ujedno i dubok naklon američkoj hard boiled tradiciji, zato ne iznenađuje da se u ranom prizoru na zabavi pojavi Samuel Fuller koji odrecitira slavnu definiciju: „Filmovi su kao ratišta: u njima nalazimo ljubav, mržnju, akciju, nasilje, smrt, ukratko osjećaje.“
   Iako je nastao kao niskobudžetni hommage američkom gangsterskom filmu, „Ludi Pierrot“ je vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvažnijih filmova u francuskoj kinematografiji, a danas se smatra i jednim od najrevolucionarnijih ostvarenja ikada snimljenih. Godard je avanturistički i najradikalniji redatelj francuskog novog vala i sa ovim filmom će početi proces redefiniranja umjetnosti i filozofije filma na način koji je suštinski izazov utvrđenim filmskim konvencijama i dat će novi kreativni podsticaj snimanju filmova u dvadesetom stoljeću. Zaplet, koji nije jednostavno pratiti, je uočljiva parodija američkog gangsterskog filma, u sličnom tonu kao i prethodni „Alphaville“, gdje je pribjegao formi SF  trilera, kao podlozi za parabolu o otuđenju koje donosi razvoj tehnologije... (Ovo je deseti film Jean-Luc Godarda - bio je francuski kandidat za Oscara, ali nije ušao u uži izbor).
   Ovo je djelo povezano s nasiljem i usamljenošću koje danas leže tako blizu sreći; u velikoj mjeri to je film o Francuskoj. (Jean-Luc Godard)
   Film bez scenarija i praktično bez zapleta skoro da ostvaruje godardovski ideal o „filmu u kome nema ni pisanja, ni montaže, ni miksa zvuka”... (Iva Klisić, e-novine)

http://www.imdb.com/title/tt0059592/?ref_=nv_sr_1

 

SRIJEDA / 05.10.

NOSILA JE RUBAC ČRLENI

Nosila je rubac črleni, 2022.
17:30 sati



Nosila je rubac črleni, 2022. Goran Dukić, 86 min. HR/MK
Scenarij
: Sandra Antolić
Uloge: Nataša Dorčić, Pjer Meničanin, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić, Sunčana Zelenika, Ljubo Zečević, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Atanas Atanasovski, Ljupčo Todorovski Upa (pok.)
   Sveznajući Isus Krist, prefrigana kuma Anka i brbljava svinja Beba u romantičnoj komediji s puno pjevanja u pitomom Hrvatskom zagorju ratnih devedesetih. Od oružja prisutni su tek lovačka puška i plastični pištolj. Sitnim vezom slatko-gorkih zapleta dominiraju drama prve svinjske ljubavi u trenutku zračne uzbune te kvar frizerske haube na pola frizure. Svadba, prošćenje, prpošni napjevi, dezerteri, Majka Božja, sir, vrhnje i happy end su uključeni!
   Komedija „Nosila je rubac črleni” premijerno je prikazana na ljetošnjem Pulskom filmskom festivalu gdje je osvojila NAGRADU PUBLIKE Zlatna vrata Pule, a ZLATNU ARENU za najbolju mušku ulogu dobio je Ljubo Zečević.
   Luckast i simpatičan. Ponekad tužan, češće smiješan. Onak´ k´o život. (Ivan Žaknić, Zona filma)
   Film koji ispisuje najljepšu filmsku posvetu Zagorju. (Jurica Pavičić, Jutarnji list)
   Ljubavno pismo jedinstvenom krajoliku i duhu Zagorja. (Marko Stojiljković, Cineuropa)
   Jedan od najneobičnijih i najsimpatičnijih domaćih filmova posljednjih godina. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Ultrasimpatična romantična komedija. (Zrinka Pavlić, tportal)

https://www.imdb.com/title/tt6373600/?ref_=fn_al_tt_0

CRVENI KRUG

Le cercle rouge, 1970.
19:30 sati



JEAN-PIERRE MELVILLE 1917. - 1973.
Le cercle rouge, 1970. Jean Pierre Melville, 140 min. FR
Scenarij:
Jean Pierre Melville
Uloge: Alain Delon, Bourvil, Gian Maria Volonté, Yves Montand
   Kriminalistička drama o bivšem zatvoreniku koji, izbjegavajući osvetu mafije, planira veliku pljačku dijamanata. I dok je policijski inspektor Mattei uvjeren da je ubojica Vogel napokon priveden pravdi, lukavi pritvorenik planira bijeg. Iskoristivši nepažnju policije Vogel pobjegne iz vlaka, te se sakrije u prtljažnik bivšeg pljačkaša Coreyja koji je upravo odslužio zatvorsku kaznu. No, ni Corey ne miruje već i sam planira novi pothvat – pljačku dragulja. Pridobivši Vogela za svoj naum, angažira i nekadašnjeg policajca, a sada alkoholičara Jansena, te se trojka uvelike počne pripremati za milijunski posao. Međutim, Coreyju je za petama njegov bivši šef, mafijaš Rico, dok inspektor Mattei polako ulazi u trag odbjeglom Vogelu...
   Niti jedan kriminalistički film do sada nije tako pedantno i hladnokrvno režiran... (jamesellroy.net)
   Remek-djelo kriminalističkog filma... (criterion.com)

   Melvilleova posvećenost i razumijevanje akcijskog filma izgleda poput poezije... (AO Scott, New York Times )
http://www.imdb.com/title/tt0065531/

ČETVRTAK / 06.10.

MOONAGE DAYDREAM

Moonage Daydream, 2022.
17:00 sati



Moonage Daydream, 2022. Brett Morgen, 140 min. DE/US
   Dokumentarni film o Davidu Bowieju - Moonage Daydream - osvjetljava život i genij Davida Bowieja, jednog od najplodnijih i najutjecajnijih umjetnika našeg vremena. Ispričana kroz nikad prije viđene snimke, izvedbe i glazbu, dugometražna kinematografska odiseja Bretta Morgena istražuje kreativno, glazbeno i duhovno putovanje Davida Bowieja. Film je vođen vlastitom pričom Davida Bowieja i prvi je službeno odobren film o ovom velikom umjetniku.
   Audiovizualna poslastica za obožavatelje Bowieja. (kritičarski konsenzus / Rotten Tomatoes)
   Zapanjujući, bombastični, revolucionarni, naelektrizirajući film... među najboljim filmovima o bilo kojem umjetniku ili glazbeniku koje sam ikada vidio. (Corey Seymour / Vogue)
   Na svakom je koraku Morgenov film bombastičan, prestimulativan, dirljiv, životno afirmirajući i riskantan sažetak umjetnikova etosa i sazrijevanja kao osobe. Ukratko, „Moonage Daydream” je film koji bi Bowie s ponosom snimio. (Robert Daniels / RogerEbert.com)
   Što se tiče glazbenih dokumentaraca, to je ambicioznije od bilo čega čemu ćete vjerojatno svjedočiti neko vrijeme. (iddhant Adlakha / IndieWire)
   "Moonage Daydream" je impresivna vožnja u zvuku i viziji Davida Bowieja, ostavljajući vas zadivljenim kreativnošću tijekom njegove 50-godišnje karijere. (Kate Muir / Daily Mail)

https://www.imdb.com/title/tt9883832/?ref_=fn_al_tt_1

KARTA ZA RAJ

20:00 sati



Ticket to Paradise, 2022. Ol Parker, 104 min. US
Scenarij:
Ol Parker, Daniel Pipski
Uloge: George Clooney, Julia Roberts, Kaitlyn Dever, Billie Lourd, Maxime Bouttier, Lucas Bravo
   Ovo je priča o bivšem bračnom paru Cotton koji putuje na Bali kako bi spriječili kćer Lily da se uda za tipa kojeg je upravo upoznala. Do ušiju je zaljubljena u njega i roditelji vjeruju da će napraviti veliku pogrešku. Moraju zaboraviti na sve svoje bračne razmirice i prijateljski se udružit kako bi predstavili jedinstveni front protiv plana njihove kćeri da se uda, ali stvari uopće ne idu po planu”.
   Film ima sva klasična mjesta koja volimo u romantičnim komedijama: egzotičnu lokaciju, hitove devedesetih, podbadanja koje stvara romantičnu tenziju i nadu da ćemo ipak imati 'happy end'.
   Ponovno okupljanje glumačkih zvijezda još uvijek je ugodno provedeno vrijeme. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Clooney i Roberts čine ovaj šareni film gledljivim. (David Stratton / Australian)
   Iako nema mnogo veze sa stvarnim svijetom, ovo je zavodljiva izmišljotina. (Sandra Hall / Sydney Morning Herald)
   Užitak je gledati kako se Julia Roberts i George Clooney zaljubljuju. Još je veći užitak gledati ih kako se svađaju... Oni su pravi nasljednici screwball tradicije. (Clarisse Loughrey / Independent)

https://www.imdb.com/title/tt14109724/?ref_=fn_al_tt_0

PETAK / 07.10.

LJETO KAD SAM NAUČILA LETJETI

Leto kada sam naučila da letim, 2022.
17:30 sati



LJETO KAD SAM NAUČILA LETJETI
Leto kada sam naučila da letim, 2022. Radivoje Andrić, 90 min. RS/RH/BU/SK
Scenarij:
Ljubica Luković po romanu Jasminke Petrović
Uloge: Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Laušević, Luka Bajto, Ema Kereta Rogić
   Pred dvanaestogodišnjom Sofijom je naizgled najdosadnije ljetovanje ikada – ljetovanje s dvije bake. Jedna je njena baka, s kojom dolazi iz Beograda, a druga je bakina sestra s Hvara koju Sofija nikada nije upoznala – obiteljske su se veze pokidale i treba ih obnoviti. Iako Sofiji prijeti ljetovanje bez wirelessa u društvu dvije starice, idiličan jadranski otok, prvi poljubac, pomirenje obitelji, ali i suočavanje s tugom pretvorit će ga u neprocjenjivo i nezaboravno iskustvo. Sofija odrasta.
   Film je ovjenčan Nagradom najboljeg europskog filma za djecu na međunarodnom festivalu BUFF u Švedskoj. Na Pulskom filmskom festivalu, film je osvojio najvišu ocjenu publike (4,87) od svih filmova prikazanih u domaćoj i međunarodnoj konkurenciji, a glumica Snježana Sinovčić nagrađena je Zlatnom arenom za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji.
   Duhovit je, pametan, nježan i lijep. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)
   Autentičan, razigran i topao film koji može, barem na sat vremena, izbrisati svu težinu odraslog života, sve dok ne osjetite kako postajete sve lakši i lakši, kao da i sami možete poletjeti. (Tia Špero, Večernji List)
   Film je i divna posveta dalmatinskoj otočkoj kulturi. U filmu se s puno ljubavi rekreira otočka kultura mirisnih trava, vrta, domaćih životinja, kaića i mora, kult vina, recepti, kolači te jezik dijalektalnih brojanica i rima. Ne pamtim puno hrvatskih filmova koji su sačinili ovakvu posvetu bukoličkoj Dalmaciji. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt12885338/?ref_=nv_sr_srsg_0

NOSILA JE RUBAC ČRLENI

Nosila je rubac črleni, 2022.
20:00 sati



Nosila je rubac črleni, 2022. Goran Dukić, 86 min. HR/MK
Scenarij
: Sandra Antolić
Uloge: Nataša Dorčić, Pjer Meničanin, Tesa Litvan, Areta Ćurković, Dora Polić, Sunčana Zelenika, Ljubo Zečević, Ljubomir Kerekeš, Robert Ugrina, Atanas Atanasovski, Ljupčo Todorovski Upa (pok.)
   Sveznajući Isus Krist, prefrigana kuma Anka i brbljava svinja Beba u romantičnoj komediji s puno pjevanja u pitomom Hrvatskom zagorju ratnih devedesetih. Od oružja prisutni su tek lovačka puška i plastični pištolj. Sitnim vezom slatko-gorkih zapleta dominiraju drama prve svinjske ljubavi u trenutku zračne uzbune te kvar frizerske haube na pola frizure. Svadba, prošćenje, prpošni napjevi, dezerteri, Majka Božja, sir, vrhnje i happy end su uključeni!
   Komedija „Nosila je rubac črleni” premijerno je prikazana na ljetošnjem Pulskom filmskom festivalu gdje je osvojila NAGRADU PUBLIKE Zlatna vrata Pule, a ZLATNU ARENU za najbolju mušku ulogu dobio je Ljubo Zečević.
   Luckast i simpatičan. Ponekad tužan, češće smiješan. Onak´ k´o život. (Ivan Žaknić, Zona filma)
   Film koji ispisuje najljepšu filmsku posvetu Zagorju. (Jurica Pavičić, Jutarnji list)
   Ljubavno pismo jedinstvenom krajoliku i duhu Zagorja. (Marko Stojiljković, Cineuropa)
   Jedan od najneobičnijih i najsimpatičnijih domaćih filmova posljednjih godina. (Marko Njegić, Slobodna Dalmacija)
   Ultrasimpatična romantična komedija. (Zrinka Pavlić, tportal)

https://www.imdb.com/title/tt6373600/?ref_=fn_al_tt_0

SUBOTA / 08.10.

LJETO KAD SAM NAUČILA LETJETI

Leto kada sam naučila da letim, 2022.
17:30 sati



LJETO KAD SAM NAUČILA LETJETI
Leto kada sam naučila da letim, 2022. Radivoje Andrić, 90 min. RS/RH/BU/SK
Scenarij:
Ljubica Luković po romanu Jasminke Petrović
Uloge: Klara Hrvanović, Olga Odanović, Snježana Sinovčić, Žarko Laušević, Luka Bajto, Ema Kereta Rogić
   Pred dvanaestogodišnjom Sofijom je naizgled najdosadnije ljetovanje ikada – ljetovanje s dvije bake. Jedna je njena baka, s kojom dolazi iz Beograda, a druga je bakina sestra s Hvara koju Sofija nikada nije upoznala – obiteljske su se veze pokidale i treba ih obnoviti. Iako Sofiji prijeti ljetovanje bez wirelessa u društvu dvije starice, idiličan jadranski otok, prvi poljubac, pomirenje obitelji, ali i suočavanje s tugom pretvorit će ga u neprocjenjivo i nezaboravno iskustvo. Sofija odrasta.
   Film je ovjenčan Nagradom najboljeg europskog filma za djecu na međunarodnom festivalu BUFF u Švedskoj. Na Pulskom filmskom festivalu, film je osvojio najvišu ocjenu publike (4,87) od svih filmova prikazanih u domaćoj i međunarodnoj konkurenciji, a glumica Snježana Sinovčić nagrađena je Zlatnom arenom za najbolji hrvatski doprinos u manjinskoj koprodukciji.
   Duhovit je, pametan, nježan i lijep. (Zrinka Pavlić, tportal.hr)
   Autentičan, razigran i topao film koji može, barem na sat vremena, izbrisati svu težinu odraslog života, sve dok ne osjetite kako postajete sve lakši i lakši, kao da i sami možete poletjeti. (Tia Špero, Večernji List)
   Film je i divna posveta dalmatinskoj otočkoj kulturi. U filmu se s puno ljubavi rekreira otočka kultura mirisnih trava, vrta, domaćih životinja, kaića i mora, kult vina, recepti, kolači te jezik dijalektalnih brojanica i rima. Ne pamtim puno hrvatskih filmova koji su sačinili ovakvu posvetu bukoličkoj Dalmaciji. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)

https://www.imdb.com/title/tt12885338/?ref_=nv_sr_srsg_0

KARTA ZA RAJ

20:00 sati



Ticket to Paradise, 2022. Ol Parker, 104 min. US
Scenarij:
Ol Parker, Daniel Pipski
Uloge: George Clooney, Julia Roberts, Kaitlyn Dever, Billie Lourd, Maxime Bouttier, Lucas Bravo
   Ovo je priča o bivšem bračnom paru Cotton koji putuje na Bali kako bi spriječili kćer Lily da se uda za tipa kojeg je upravo upoznala. Do ušiju je zaljubljena u njega i roditelji vjeruju da će napraviti veliku pogrešku. Moraju zaboraviti na sve svoje bračne razmirice i prijateljski se udružit kako bi predstavili jedinstveni front protiv plana njihove kćeri da se uda, ali stvari uopće ne idu po planu”.
   Film ima sva klasična mjesta koja volimo u romantičnim komedijama: egzotičnu lokaciju, hitove devedesetih, podbadanja koje stvara romantičnu tenziju i nadu da ćemo ipak imati 'happy end'.
   Ponovno okupljanje glumačkih zvijezda još uvijek je ugodno provedeno vrijeme. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Clooney i Roberts čine ovaj šareni film gledljivim. (David Stratton / Australian)
   Iako nema mnogo veze sa stvarnim svijetom, ovo je zavodljiva izmišljotina. (Sandra Hall / Sydney Morning Herald)
   Užitak je gledati kako se Julia Roberts i George Clooney zaljubljuju. Još je veći užitak gledati ih kako se svađaju... Oni su pravi nasljednici screwball tradicije. (Clarisse Loughrey / Independent)

https://www.imdb.com/title/tt14109724/?ref_=fn_al_tt_0

UTORAK / 11.10.

MUZEJ REVOLUCIJE

Muzej revolucije, 2021.
17:30 sati



MUZEJ REVOLUCIJE
Muzej revolucije, 2021. Srđan Keča, 91 min. CZ/RS/RH

   Prije pola stoljeća, arhitekt Vjenceslav Richter predložio je odvažnu viziju za muzej koji bi “čuvao istinu o nama”. U ostacima ovog napuštenog utopijskog projekta nastaje prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
   Nagrađivani "Muzej revolucije", netom je proglašen najboljim dokumentarnim filmom na Sarajevo Film Festivalu. Film prati život djevojčice Milice, njene majke i jedne bake na ruševinama nikad izgrađenog muzeja koji je osmislio veliki hrvatski arhitekt Vjenceslav Richter (projektirao je u Osijeku tvornicu Saponia, u Zagrebu Vilu Zagorje tzv 'predsjedničke dvore', nebodere na Zelenom trgu tzv 'Rakete', a u Krapini se trebao nalaziti još jedan njegov nikad realizirani projekt - Muzej evolucije).
   Kao i sa samim muzejom, koji tako jasno simbolizira čitav niz prekinutih snova i projekata jednog društva, ne radi se tu o neizgrađenosti života junakinja, već o nizu prekinutih snova i ideja, što je osnovna odlika prekarnog života, 'izgrađenog' tako da se nosi s gotovo svakodnevnim prekidima. (redatelj Srđan Keča)
   Srcedrapajuća priča o otpornosti. (Tilt Magazin)
   Ni objektivizirajuće, ni sentimentalizirajuće... iskren pogled na život na marginama. (POV Magazine)
   Monumentalan u svom nježnom istraživanju izgubljene i pronađene nade. (Kirsten Johnson)
   Film čudesno izgleda, a to je tim više zadivljuje ima li se na umu da ga je snimao sam redatelj. Kao da je vizualnom ljepotom Keča pokušao pomalo dati mitske aure svojim junacima, suprotstavljajući veći-od-života vizualni pristup njihovoj besprimjernoj bijedi. (Jurica Pavičić, JL)

https://www.imdb.com/title/tt15875774/?ref_=ttmi_tt

IN MEMORIAM BOB RAFELSON
Five Easy Pieces, 1970. 98 min. US
Scenarij:
Adrien Joyce
Uloge: Jack Nicholson, Karen Black, Susan Anspach, Lois Smith, Ralph Waite, Billy "Green" Bush
   Napustivši pijanističku karijeru i želeći se udaljiti od građanskog podrijetla, prgavi Robert Dupea radi na naftnim poljima i održava vezu s konobaricom Rayette. Tijekom slučajna susreta sa sestrom, također pijanisticom, saznaje da mu je otac ozbiljno bolestan, te odlučuje posjetiti obitelj. S trudnom Rayette kreće na obiteljsko imanje na otoku na sjeverozapadu SAD-a. Ondje započinje vezu s Catherine, bratovom učenicom i potencijalnom zaručnicom, te se sukobljuje s obitelji koja odbija prihvatiti njegovu odluku o prekidu glazbene karijere.
   Ako je funkcija umjetnosti pomoći publici da se osjeća manje usamljeno, onda „Five Easy Pieces“ u tome uspijeva. (Edward Guthmann / San Francisco Chronicle)
   Izvrsno komponirani film, najbliži savršenstvu koliko god to može biti. (Peter Bradshaw / Guardian)
   Jedan od najboljih američkih filmova uopće, remek-djelo srceparajućeg intenziteta. Bobby Dupea jedan je od najnezaboravnijih likova u američkim filmovima. Najbolji film 1970. godine. (Roger Ebert, Chicago Sun Times)
   Važan kamen temeljac Novog Hollywooda, neodoljivi portret otuđenja koji prikazuje jednu od najvećih izvedbi Jacka Nicholsona. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Hrabra studija karaktera i majstorski tečaj glume. (Rob Aldam / Backseat Mafia)

https://www.imdb.com/title/tt0065724/?ref_=nv_sr_srsg_0

SRIJEDA / 12.10.

MUZEJ REVOLUCIJE

Muzej revolucije, 2021.
17:30 sati



MUZEJ REVOLUCIJE
Muzej revolucije, 2021. Srđan Keča, 91 min. CZ/RS/RH

   Prije pola stoljeća, arhitekt Vjenceslav Richter predložio je odvažnu viziju za muzej koji bi “čuvao istinu o nama”. U ostacima ovog napuštenog utopijskog projekta nastaje prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
   Nagrađivani "Muzej revolucije", netom je proglašen najboljim dokumentarnim filmom na Sarajevo Film Festivalu. Film prati život djevojčice Milice, njene majke i jedne bake na ruševinama nikad izgrađenog muzeja koji je osmislio veliki hrvatski arhitekt Vjenceslav Richter (projektirao je u Osijeku tvornicu Saponia, u Zagrebu Vilu Zagorje tzv 'predsjedničke dvore', nebodere na Zelenom trgu tzv 'Rakete', a u Krapini se trebao nalaziti još jedan njegov nikad realizirani projekt - Muzej evolucije).
   Kao i sa samim muzejom, koji tako jasno simbolizira čitav niz prekinutih snova i projekata jednog društva, ne radi se tu o neizgrađenosti života junakinja, već o nizu prekinutih snova i ideja, što je osnovna odlika prekarnog života, 'izgrađenog' tako da se nosi s gotovo svakodnevnim prekidima. (redatelj Srđan Keča)
   Srcedrapajuća priča o otpornosti. (Tilt Magazin)
   Ni objektivizirajuće, ni sentimentalizirajuće... iskren pogled na život na marginama. (POV Magazine)
   Monumentalan u svom nježnom istraživanju izgubljene i pronađene nade. (Kirsten Johnson)
   Film čudesno izgleda, a to je tim više zadivljuje ima li se na umu da ga je snimao sam redatelj. Kao da je vizualnom ljepotom Keča pokušao pomalo dati mitske aure svojim junacima, suprotstavljajući veći-od-života vizualni pristup njihovoj besprimjernoj bijedi. (Jurica Pavičić, JL)

https://www.imdb.com/title/tt15875774/?ref_=ttmi_tt

TIŠINA MORA

Le silence de la mer, 1949
20:00 sati



JEAN-PIERRE MELVILLE 1917. - 1973.
Le silence de la mer, 1949. 87 min. FR
Scenarij:
Jean-Pierre Melville, prema istoimenom Vercorsovu romanu
Uloge: Howard Vernon, Jean-Marie Robaine, Nicole Stéphane
   Njemački časnik Werner nastanjuje se 1941. u seoskoj kući u kojoj žive jedan stariji čovjek i njegova nećakinja. Werner je obrazovan i civiliziran, poznavatelj francuske kulture te savršeno vlada francuskim jezikom. Iako pokušava objasniti razloge njemačke okupacije Francuske, jedini odgovor njegovih domaćina je stalna šutnja. Nakon posjeta Parizu, šokiran bezobzirnošću svojih sunarodnjaka, Werner zatraži premještaj.
   Jean-Pierre Melville započeo je karijeru ovom snažnom adaptacijom utjecajnog romana napisanog tijekom nacističke okupacije Francuske. U svemu nije beznačajno ni to što je Melville bio dio Pokreta otpora, pa je u „gradnji“ filma pomoglo vlastito iskustvo i moralna nepopustljivost koje otpor zahtijeva.
   Melville ga je nazvao "antikinematografskim" filmom, a on stvara ekspresivnost u onome što ostaje neizgovoreno, pogledima i gestama koje poprimaju veliku dramu u minimalističkoj prezentaciji. (Sean Axmaker / Parallax View)
   Neophodno štivo za svakog studenta poslijeratne francuske kinematografije. (Matt Bailey)
   „Le Silence de la Mer“ nezaboravan je odjek zla koje je postalo moguće pred neznanjem i slijepom odanošću.  (Nicholas Bell / IONCINEMA.com)

https://www.imdb.com/title/tt0039822/?ref_=fn_al_tt_0

 

ČETVRTAK / 13.10.

NIJE LOŠE BITI ČOVJEK

Nije loše biti čovek, 2022
17:30 sati



Nije loše biti čovek, 2022. Dušan Kovačević, 104 min. RS/HR
Scenarij:
Dušan Kovačević
Uloge: Vojin Ćetković, Branka Katić, Nenad Jezdić, Hristina Popović, Gordan Kičić, Andrija Milošević, Srđan Todorović, Milan  Gutović, Mira Banjac
   Kultni pisac i redatelj filmskih hitova "Balkanski špijun" i "Profesionalac" te autor klasika kao što su "Maratonci trče počasni krug" i „Ko to tamo pjeva", vratio se filmskoj publici, nakon 18 godina u ovoj komediji s elementima trilera, postavljajući vječito pitanje da li je kraj života i kraj boravka na ovom svijetu, ili postoji mogućnost da se život produži u nekom drugom obliku.
   Film je baziran na hit predstavi "Kumovi", rađenoj prema tekstu Dušana Kovačevića, koja je na repertoaru "Zvezdara teatra" već duže od 10 godina. Priča prati profesora klavira Milana, pet godina nakon što je njegov kum, nekadašnja pop-zvijezda Ranko Beli, nestao pod nerazjašnjenim okolnostima. Milan odlučuje razriješiti misteriju i saznati što se dogodilo s Belim. Ne nalazeći podršku i razumijevanje obitelji i okoline, Milan razvija prijateljski odnos sa psom lutalicom.
   Čini mi se da smo napravili film koji je odraz jednog vremena, i koji je jedna slika takozvanog običnog života, sa neobičnim događanjima. U principu, sve što sam radio je na nekakav način paranormalno, jer naš život nije normalan. Moje viđenje svijeta uvijek je bilo pomalo sumnjičavo i nije bilo egzaktno, uvijek je bio nekakav znak da postoji još jedan paralelni svijet koji ne možemo ili ne želimo vidjeti. Kada to pričam, govorimo o nečemu što je jako bitno, a to su božja stvorenja koja nas okružuju - ptice, životinje, drveće, sve što čini ljepši dio ove planete. Ovo je nekakva vrsta moje zahvalnosti i posvete svim tim divnim stvorenjima s kojima sam odrastao, od ranog djetinjstva. (scenarist i redatelj Dušan Kovačević)
https://www.imdb.com/title/tt11098054/?ref_=fn_al_tt_0
 

AMSTERDAM

Amsterdam, 2022.
20:00 sati



Amsterdam, 2022. David O. Russell, 134 min. US
Scenarij:
David O. Russell
Uloge: Christian Bale, Margot Robbie, John David Washington, Alessandro Nivola, Andrea Riseborough, Anya Taylor-Joy, Chris Rock, Matthias Schoenaerts, Michael Shannon, Mike Myers, Taylor Swift, Zoe Saldaña, Rami Malek, Robert De Niro
   Fascinantna i bogato zamršena priča koja s fikcijom briljantno isprepliće povijesne činjenice jedne od najšokantnijih tajnih zavjera u povijesti SAD-a.
   „Amsterdam” se kreće fikcionaliziranom verzijom nekih istinitih događaja; a ti se događaji odvijaju kroz objektiv tri fikcionalizirane verzije povijesnih osoba. Tijekom Prvog svjetskog rata, vojnici Burt i Harold te medicinska sestra Valerie susreću se u vojnoj bolnici i postaju najbolji prijatelji, ali nakon rata razilaze se. Godinama kasnije, Harold postaje privatni istražitelj i dok istražuje slučaj ubojstva, biva odveden na put koji ga ponovno udružuje s nekadašnjim prijateljima. Ali, love ih prave ubojice, koji se žele riješiti onih koji to znaju, i policija. U potrazi za istinom, Burt, Harold i Valerie otkrivaju veliku misteriju koja bi mogla zauvijek promijeniti povijest Amerike...
   Russell je u pravu kada podsjeća Amerikance na ovaj sramotni trenutak u njihovoj prošlosti, budući da povijesne knjige imaju tendenciju umanjivati količinu državne potpore koju su imali Mussolini i Hitler uoči Drugog svjetskog rata. U svom romanu “The Plot Against America”, Philip Roth zamišlja alternativnu stvarnost u kojoj je Franklin D. Roosevelt poražen od Charlesa Lindbergha koji simpatizira naciste. Ovdje Russell u središte pozornosti stavlja podlije planove da zapravo ukloni predsjednika s dužnosti. U konačnici je „Amsterdam” luda društvena satira iz ranih 30-ih koja se vrti kroz malo zapamćenu epizodu u američkoj povijesti kada su fašisti pokušali svrgnuti vladu SAD-a. Russellova politička poruka o istini i volji je ono što čini “Amsterdam” privlačnim, iako se film uglavnom reklamira zbog njegove glumačke ekipe. (Peter Debruge / Variety)
    Mislim, kad vidite popis glumaca malo ste skeptični pitajući se da li će svi imati dovoljno prostora. Bez brige, imaju, u ovoj zanimljivoj priči neobično režiranoj. (Katiya Menzel / letterboxd.com)
   Dotičući se svega, od fašizma do rasizma, „Amsterdam“ gleda u prošlost kako bi ispričao priču o današnjim nevoljama, uranjajući naša tri junaka u priču punu intriga, romantike i mračne komedije. (Tom Grierson / Screen Daily)

https://www.imdb.com/title/tt10304142/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

PETAK / 14.10.

MUZEJ REVOLUCIJE

Muzej revolucije, 2021.
17:30 sati



MUZEJ REVOLUCIJE
Muzej revolucije, 2021. Srđan Keča, 91 min. CZ/RS/RH

   Prije pola stoljeća, arhitekt Vjenceslav Richter predložio je odvažnu viziju za muzej koji bi “čuvao istinu o nama”. U ostacima ovog napuštenog utopijskog projekta nastaje prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
   Nagrađivani "Muzej revolucije", netom je proglašen najboljim dokumentarnim filmom na Sarajevo Film Festivalu. Film prati život djevojčice Milice, njene majke i jedne bake na ruševinama nikad izgrađenog muzeja koji je osmislio veliki hrvatski arhitekt Vjenceslav Richter (projektirao je u Osijeku tvornicu Saponia, u Zagrebu Vilu Zagorje tzv 'predsjedničke dvore', nebodere na Zelenom trgu tzv 'Rakete', a u Krapini se trebao nalaziti još jedan njegov nikad realizirani projekt - Muzej evolucije).
   Kao i sa samim muzejom, koji tako jasno simbolizira čitav niz prekinutih snova i projekata jednog društva, ne radi se tu o neizgrađenosti života junakinja, već o nizu prekinutih snova i ideja, što je osnovna odlika prekarnog života, 'izgrađenog' tako da se nosi s gotovo svakodnevnim prekidima. (redatelj Srđan Keča)
   Srcedrapajuća priča o otpornosti. (Tilt Magazin)
   Ni objektivizirajuće, ni sentimentalizirajuće... iskren pogled na život na marginama. (POV Magazine)
   Monumentalan u svom nježnom istraživanju izgubljene i pronađene nade. (Kirsten Johnson)
   Film čudesno izgleda, a to je tim više zadivljuje ima li se na umu da ga je snimao sam redatelj. Kao da je vizualnom ljepotom Keča pokušao pomalo dati mitske aure svojim junacima, suprotstavljajući veći-od-života vizualni pristup njihovoj besprimjernoj bijedi. (Jurica Pavičić, JL)

https://www.imdb.com/title/tt15875774/?ref_=ttmi_tt

NIJE LOŠE BITI ČOVJEK

Nije loše biti čovek, 2022
20:00 sati



Nije loše biti čovek, 2022. Dušan Kovačević, 104 min. RS/HR
Scenarij:
Dušan Kovačević
Uloge: Vojin Ćetković, Branka Katić, Nenad Jezdić, Hristina Popović, Gordan Kičić, Andrija Milošević, Srđan Todorović, Milan  Gutović, Mira Banjac
   Kultni pisac i redatelj filmskih hitova "Balkanski špijun" i "Profesionalac" te autor klasika kao što su "Maratonci trče počasni krug" i „Ko to tamo pjeva", vratio se filmskoj publici, nakon 18 godina u ovoj komediji s elementima trilera, postavljajući vječito pitanje da li je kraj života i kraj boravka na ovom svijetu, ili postoji mogućnost da se život produži u nekom drugom obliku.
   Film je baziran na hit predstavi "Kumovi", rađenoj prema tekstu Dušana Kovačevića, koja je na repertoaru "Zvezdara teatra" već duže od 10 godina. Priča prati profesora klavira Milana, pet godina nakon što je njegov kum, nekadašnja pop-zvijezda Ranko Beli, nestao pod nerazjašnjenim okolnostima. Milan odlučuje razriješiti misteriju i saznati što se dogodilo s Belim. Ne nalazeći podršku i razumijevanje obitelji i okoline, Milan razvija prijateljski odnos sa psom lutalicom.
   Čini mi se da smo napravili film koji je odraz jednog vremena, i koji je jedna slika takozvanog običnog života, sa neobičnim događanjima. U principu, sve što sam radio je na nekakav način paranormalno, jer naš život nije normalan. Moje viđenje svijeta uvijek je bilo pomalo sumnjičavo i nije bilo egzaktno, uvijek je bio nekakav znak da postoji još jedan paralelni svijet koji ne možemo ili ne želimo vidjeti. Kada to pričam, govorimo o nečemu što je jako bitno, a to su božja stvorenja koja nas okružuju - ptice, životinje, drveće, sve što čini ljepši dio ove planete. Ovo je nekakva vrsta moje zahvalnosti i posvete svim tim divnim stvorenjima s kojima sam odrastao, od ranog djetinjstva. (scenarist i redatelj Dušan Kovačević)
https://www.imdb.com/title/tt11098054/?ref_=fn_al_tt_0
 

SUBOTA / 15.10.

NIJE LOŠE BITI ČOVJEK

Nije loše biti čovek, 2022
17:30 sati



Nije loše biti čovek, 2022. Dušan Kovačević, 104 min. RS/HR
Scenarij:
Dušan Kovačević
Uloge: Vojin Ćetković, Branka Katić, Nenad Jezdić, Hristina Popović, Gordan Kičić, Andrija Milošević, Srđan Todorović, Milan  Gutović, Mira Banjac
   Kultni pisac i redatelj filmskih hitova "Balkanski špijun" i "Profesionalac" te autor klasika kao što su "Maratonci trče počasni krug" i „Ko to tamo pjeva", vratio se filmskoj publici, nakon 18 godina u ovoj komediji s elementima trilera, postavljajući vječito pitanje da li je kraj života i kraj boravka na ovom svijetu, ili postoji mogućnost da se život produži u nekom drugom obliku.
   Film je baziran na hit predstavi "Kumovi", rađenoj prema tekstu Dušana Kovačevića, koja je na repertoaru "Zvezdara teatra" već duže od 10 godina. Priča prati profesora klavira Milana, pet godina nakon što je njegov kum, nekadašnja pop-zvijezda Ranko Beli, nestao pod nerazjašnjenim okolnostima. Milan odlučuje razriješiti misteriju i saznati što se dogodilo s Belim. Ne nalazeći podršku i razumijevanje obitelji i okoline, Milan razvija prijateljski odnos sa psom lutalicom.
   Čini mi se da smo napravili film koji je odraz jednog vremena, i koji je jedna slika takozvanog običnog života, sa neobičnim događanjima. U principu, sve što sam radio je na nekakav način paranormalno, jer naš život nije normalan. Moje viđenje svijeta uvijek je bilo pomalo sumnjičavo i nije bilo egzaktno, uvijek je bio nekakav znak da postoji još jedan paralelni svijet koji ne možemo ili ne želimo vidjeti. Kada to pričam, govorimo o nečemu što je jako bitno, a to su božja stvorenja koja nas okružuju - ptice, životinje, drveće, sve što čini ljepši dio ove planete. Ovo je nekakva vrsta moje zahvalnosti i posvete svim tim divnim stvorenjima s kojima sam odrastao, od ranog djetinjstva. (scenarist i redatelj Dušan Kovačević)
https://www.imdb.com/title/tt11098054/?ref_=fn_al_tt_0
 

AMSTERDAM

Amsterdam, 2022.
20:00 sati



Amsterdam, 2022. David O. Russell, 134 min. US
Scenarij:
David O. Russell
Uloge: Christian Bale, Margot Robbie, John David Washington, Alessandro Nivola, Andrea Riseborough, Anya Taylor-Joy, Chris Rock, Matthias Schoenaerts, Michael Shannon, Mike Myers, Taylor Swift, Zoe Saldaña, Rami Malek, Robert De Niro
   Fascinantna i bogato zamršena priča koja s fikcijom briljantno isprepliće povijesne činjenice jedne od najšokantnijih tajnih zavjera u povijesti SAD-a.
   „Amsterdam” se kreće fikcionaliziranom verzijom nekih istinitih događaja; a ti se događaji odvijaju kroz objektiv tri fikcionalizirane verzije povijesnih osoba. Tijekom Prvog svjetskog rata, vojnici Burt i Harold te medicinska sestra Valerie susreću se u vojnoj bolnici i postaju najbolji prijatelji, ali nakon rata razilaze se. Godinama kasnije, Harold postaje privatni istražitelj i dok istražuje slučaj ubojstva, biva odveden na put koji ga ponovno udružuje s nekadašnjim prijateljima. Ali, love ih prave ubojice, koji se žele riješiti onih koji to znaju, i policija. U potrazi za istinom, Burt, Harold i Valerie otkrivaju veliku misteriju koja bi mogla zauvijek promijeniti povijest Amerike...
   Russell je u pravu kada podsjeća Amerikance na ovaj sramotni trenutak u njihovoj prošlosti, budući da povijesne knjige imaju tendenciju umanjivati količinu državne potpore koju su imali Mussolini i Hitler uoči Drugog svjetskog rata. U svom romanu “The Plot Against America”, Philip Roth zamišlja alternativnu stvarnost u kojoj je Franklin D. Roosevelt poražen od Charlesa Lindbergha koji simpatizira naciste. Ovdje Russell u središte pozornosti stavlja podlije planove da zapravo ukloni predsjednika s dužnosti. U konačnici je „Amsterdam” luda društvena satira iz ranih 30-ih koja se vrti kroz malo zapamćenu epizodu u američkoj povijesti kada su fašisti pokušali svrgnuti vladu SAD-a. Russellova politička poruka o istini i volji je ono što čini “Amsterdam” privlačnim, iako se film uglavnom reklamira zbog njegove glumačke ekipe. (Peter Debruge / Variety)
    Mislim, kad vidite popis glumaca malo ste skeptični pitajući se da li će svi imati dovoljno prostora. Bez brige, imaju, u ovoj zanimljivoj priči neobično režiranoj. (Katiya Menzel / letterboxd.com)
   Dotičući se svega, od fašizma do rasizma, „Amsterdam“ gleda u prošlost kako bi ispričao priču o današnjim nevoljama, uranjajući naša tri junaka u priču punu intriga, romantike i mračne komedije. (Tom Grierson / Screen Daily)

https://www.imdb.com/title/tt10304142/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

UTORAK / 18.10.

NIJE LOŠE BITI ČOVJEK

Nije loše biti čovek, 2022
17:30 sati



Nije loše biti čovek, 2022. Dušan Kovačević, 104 min. RS/HR
Scenarij:
Dušan Kovačević
Uloge: Vojin Ćetković, Branka Katić, Nenad Jezdić, Hristina Popović, Gordan Kičić, Andrija Milošević, Srđan Todorović, Milan  Gutović, Mira Banjac
   Kultni pisac i redatelj filmskih hitova "Balkanski špijun" i "Profesionalac" te autor klasika kao što su "Maratonci trče počasni krug" i „Ko to tamo pjeva", vratio se filmskoj publici, nakon 18 godina u ovoj komediji s elementima trilera, postavljajući vječito pitanje da li je kraj života i kraj boravka na ovom svijetu, ili postoji mogućnost da se život produži u nekom drugom obliku.
   Film je baziran na hit predstavi "Kumovi", rađenoj prema tekstu Dušana Kovačevića, koja je na repertoaru "Zvezdara teatra" već duže od 10 godina. Priča prati profesora klavira Milana, pet godina nakon što je njegov kum, nekadašnja pop-zvijezda Ranko Beli, nestao pod nerazjašnjenim okolnostima. Milan odlučuje razriješiti misteriju i saznati što se dogodilo s Belim. Ne nalazeći podršku i razumijevanje obitelji i okoline, Milan razvija prijateljski odnos sa psom lutalicom.
   Čini mi se da smo napravili film koji je odraz jednog vremena, i koji je jedna slika takozvanog običnog života, sa neobičnim događanjima. U principu, sve što sam radio je na nekakav način paranormalno, jer naš život nije normalan. Moje viđenje svijeta uvijek je bilo pomalo sumnjičavo i nije bilo egzaktno, uvijek je bio nekakav znak da postoji još jedan paralelni svijet koji ne možemo ili ne želimo vidjeti. Kada to pričam, govorimo o nečemu što je jako bitno, a to su božja stvorenja koja nas okružuju - ptice, životinje, drveće, sve što čini ljepši dio ove planete. Ovo je nekakva vrsta moje zahvalnosti i posvete svim tim divnim stvorenjima s kojima sam odrastao, od ranog djetinjstva. (scenarist i redatelj Dušan Kovačević)
https://www.imdb.com/title/tt11098054/?ref_=fn_al_tt_0
 

IN MEMORIAM BOB RAFELSON: POŠTAR UVIJEK ZVONI DVA PUTA

The Postman Always Rings Twice, 1981.
20:00 sati



IN MEMORIAM BOB RAFELSON
The Postman Always Rings Twice, 1981., 123 min. US
Scenarij:
David Mamet prema istoimenom romanu Jamesa M. Caina iz 1934. (Cainov prvijenac bio je iznimno uspješan već prilikom objavljivanja te ga kritika smatra jednim od najvažnijih krimića 20. stoljeća. Stotinjak stranica brze radnje koja kombinira nasilje i senzualnost ipak je šokirala tadašnju javnost - roman je bio zabranjen u Bostonu).
Uloge: Jack Nicholson, Jessica Lange, John Colicos, Michael Lerner, John P. Ryan, Anjelica Huston
   Prvu prilagodbu romana „Poštar uvijek zvoni dva puta“ 1939. godine je pod naslovom „Le dernier tournament“ potpisao francuski redatelj Pierre Chenal, da bi glasoviti Luchino Visconti 1943. debitirao drugom inačicom naslovljenom „Opsesija“. Danas možda najpoznatija verzija je ova Boba Rafelsona iz 1981., a ekranizacija Taya Garnetta iz 1946. (s Lanom Turner i Johnom Garfieldom) opravdano se drži jednim od klasičnih ostvarenja film noira.
    Priču pripovijeda glavni lik, cinični Frank Chambers, lutalica koji se zaustavlja u maloj zalogajnici u ruralnom djelu Kalifornije gdje upoznaje prekrasnu Coru, nesretno udatu za starijeg muškarca, Nicka Papadakisa zvanog Grk. Romansa između Franka i Core brzo se razvija, pa dvojac počinje smišljati plan kako da se riješe Grka i naslijede zalogajnicu…
   Zvijezda verzije iz 1946., Lana Turner, nije gledala remake, ali je rekla da je vidjela reklame na televiziji od kojih joj je pozlilo: negodovala je kako je studio to "pretvorio u takvo pornografsko smeće“.
   Zahuktala drama o seksualnoj strasti i opsesiji. (Frederic i Mary Ann Brussat / Spiritualy and Practice)
   Nije tako dobar kao izvornik, ali ne može se u potpunosti odbaciti. (Emanuel Levy / EmanuelLevy.Com)
    Atmosfera Amerike tridesetih i Velike depresije dojmljivo je scenografski/kostimografski evocirana i "Poštar uvijek zvoni dva puta" gotovo postaje ozbiljna (melo)drama o "američkom snu", pri čemu Rafelson uzdiže "pulp" priču i uramljuje "noir" u realistični okvir. (Marko Njegić, SD)

https://www.imdb.com/title/tt0082934/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

SRIJEDA / 19.10.

AMSTERDAM

Amsterdam, 2022.
17:30 sati



Amsterdam, 2022. David O. Russell, 134 min. US
Scenarij:
David O. Russell
Uloge: Christian Bale, Margot Robbie, John David Washington, Alessandro Nivola, Andrea Riseborough, Anya Taylor-Joy, Chris Rock, Matthias Schoenaerts, Michael Shannon, Mike Myers, Taylor Swift, Zoe Saldaña, Rami Malek, Robert De Niro
   Fascinantna i bogato zamršena priča koja s fikcijom briljantno isprepliće povijesne činjenice jedne od najšokantnijih tajnih zavjera u povijesti SAD-a.
   „Amsterdam” se kreće fikcionaliziranom verzijom nekih istinitih događaja; a ti se događaji odvijaju kroz objektiv tri fikcionalizirane verzije povijesnih osoba. Tijekom Prvog svjetskog rata, vojnici Burt i Harold te medicinska sestra Valerie susreću se u vojnoj bolnici i postaju najbolji prijatelji, ali nakon rata razilaze se. Godinama kasnije, Harold postaje privatni istražitelj i dok istražuje slučaj ubojstva, biva odveden na put koji ga ponovno udružuje s nekadašnjim prijateljima. Ali, love ih prave ubojice, koji se žele riješiti onih koji to znaju, i policija. U potrazi za istinom, Burt, Harold i Valerie otkrivaju veliku misteriju koja bi mogla zauvijek promijeniti povijest Amerike...
   Russell je u pravu kada podsjeća Amerikance na ovaj sramotni trenutak u njihovoj prošlosti, budući da povijesne knjige imaju tendenciju umanjivati količinu državne potpore koju su imali Mussolini i Hitler uoči Drugog svjetskog rata. U svom romanu “The Plot Against America”, Philip Roth zamišlja alternativnu stvarnost u kojoj je Franklin D. Roosevelt poražen od Charlesa Lindbergha koji simpatizira naciste. Ovdje Russell u središte pozornosti stavlja podlije planove da zapravo ukloni predsjednika s dužnosti. U konačnici je „Amsterdam” luda društvena satira iz ranih 30-ih koja se vrti kroz malo zapamćenu epizodu u američkoj povijesti kada su fašisti pokušali svrgnuti vladu SAD-a. Russellova politička poruka o istini i volji je ono što čini “Amsterdam” privlačnim, iako se film uglavnom reklamira zbog njegove glumačke ekipe. (Peter Debruge / Variety)
    Mislim, kad vidite popis glumaca malo ste skeptični pitajući se da li će svi imati dovoljno prostora. Bez brige, imaju, u ovoj zanimljivoj priči neobično režiranoj. (Katiya Menzel / letterboxd.com)
   Dotičući se svega, od fašizma do rasizma, „Amsterdam“ gleda u prošlost kako bi ispričao priču o današnjim nevoljama, uranjajući naša tri junaka u priču punu intriga, romantike i mračne komedije. (Tom Grierson / Screen Daily)

https://www.imdb.com/title/tt10304142/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

LÉON MORIN, SVEĆENIK

Léon Morin prêtre, 1962.
20:00 sati



JEAN-PIERRE MELVILLE 1917. - 1973.
Léon Morin prêtre, 1962., 117 min. FR/IT
Scenarij:
Jean-Pierre Melville prema istoimenom romanu Béatrix Beck
Uloge: Jean-Paul Belmondo, Emmanuelle Riva, Irène Tunc
   Mlada i lijepa udovica Barny tijekom Drugoga svjetskog rata u okupiranoj Francuskoj živi sama s maloljetnom kćeri, sve teže podnoseći nazočnost nacista u zemlji, ali i vlastitu usamljenost. Kako je uvjerena ljevičarka, Barny za razliku od svojih sugrađana utjehu ne pronalazi u vjeri. Ogorčena svojom svakodnevicom jednoga dana uđe u mjesnu crkvu i počne kritizirati religiju. Međutim, mladi i naočiti svećenik Léon Morin strpljivo je sasluša i pokuša joj iznijeti vlastite argumente u korist vjere. Iznenađena njegovim pristupom, Barny odluči što češće razgovarati s ocem Léonom shvaćajući kako se polako zaljubljuje u njega.
   Film je osvojio nagradu grada Venecije na venecijanskom filmskom festivalu 1961.
   Možda je posao drugih filmaša da raspravljaju o velikim pitanjima; osobno, iako nemam ništa protiv da ih se dotaknem, nemam ih želju istraživati. (Jean Pierre Melville)
   "Leon Morin, svećenik" dosljedno je intrigantan film, jer se Melville tako vješto igra s našim očekivanjima. Na djelu je skrivena struja iskrene religioznosti. (Roger Ebert.com)
   Jean-Pierre Melville donosi strastven i fascinantan film, postavlja poticajna pitanja i preplavljuje nas emocijama. (Justin Kwedi / www.iletaitunefoislecinema.com)
   To je također film o životu i doživljaju svijeta, o pronalaženju života (i prijateljstva) čak i u najtežim okolnostima. Neke od najfascinantnijih scena u filmu vrte se oko prikrivenih rasprava o teološkim argumentima knjiga koje svećenik posuđuje zgodnoj udovici kako bi ohrabrio i/ili kaznio njezino istraživanje. Ipak, svećenikove upute za čitanje ovih knjiga otkrivaju više od sadržaja samih knjiga. Nakon što je „progutala“ jednu od njegovih knjiga, svećenik ju je prekorio jer je prebrzo pročitala knjigu. Ovaj primjer uredno sažima dvije ključne brige i pouke Melvilleova filma. Prvo, da je bit filma u promatranju detalja, života u određenom vremenu i na određenom mjestu. Drugo, da su ključne brige filma o strogosti stava bilo kojeg lika prema postojanju u svijetu, moralnim, iskustvenim i ritualnim kodeksima koji daju smisao njihovim postupcima (i životu). Ovaj kod je povezan sa svim Melvilleovim središnjim likovima, dajući njihovim postupcima i stavovima "neku vrstu čistoće", bilo da se radi o gangsteru, ubojici, njemačkom časniku, borcu otpora, komunističkom simpatizeru ili svećeniku. (Adrian Danks / Sense of cinema)

https://www.imdb.com/title/tt0055082/?ref_=fn_al_tt_0

 

ČETVRTAK / 20.10.

KARTA ZA RAJ

17:30 sati



Ticket to Paradise, 2022. Ol Parker, 104 min. US
Scenarij:
Ol Parker, Daniel Pipski
Uloge: George Clooney, Julia Roberts, Kaitlyn Dever, Billie Lourd, Maxime Bouttier, Lucas Bravo
   Ovo je priča o bivšem bračnom paru Cotton koji putuje na Bali kako bi spriječili kćer Lily da se uda za tipa kojeg je upravo upoznala. Do ušiju je zaljubljena u njega i roditelji vjeruju da će napraviti veliku pogrešku. Moraju zaboraviti na sve svoje bračne razmirice i prijateljski se udružit kako bi predstavili jedinstveni front protiv plana njihove kćeri da se uda, ali stvari uopće ne idu po planu”.
   Film ima sva klasična mjesta koja volimo u romantičnim komedijama: egzotičnu lokaciju, hitove devedesetih, podbadanja koje stvara romantičnu tenziju i nadu da ćemo ipak imati 'happy end'.
   Ponovno okupljanje glumačkih zvijezda još uvijek je ugodno provedeno vrijeme. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Clooney i Roberts čine ovaj šareni film gledljivim. (David Stratton / Australian)
   Iako nema mnogo veze sa stvarnim svijetom, ovo je zavodljiva izmišljotina. (Sandra Hall / Sydney Morning Herald)
   Užitak je gledati kako se Julia Roberts i George Clooney zaljubljuju. Još je veći užitak gledati ih kako se svađaju... Oni su pravi nasljednici screwball tradicije. (Clarisse Loughrey / Independent)

https://www.imdb.com/title/tt14109724/?ref_=fn_al_tt_0

USLAST

Délicieux, 2021.
20:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2022.
Délicieux, 2021. Éric Besnard, 112 min, FR
Scenarij:
Éric Besnard , Nicolas Boukhrief
Uloge: Grégory Gadebois, Isabelle Carré, Benjamin Lavernhe, Guillaume de Tonquedec, Christian Bouillette, Lorenzo Lefèbvre, Marie-Julie Baup, Laurent Bateau, Manon Combes, Félix Fournier, Christophe Rossignon, François De Brauer
   Godine 1789. u Francuskoj, neposredno prije revolucije, gastronomija je bila isključivo domena aristokrata; doista, prestiž plemićke kuće u potpunosti ovisi o kvaliteti i ugledu njezina stola. Dakle, kada talentirani, ali ponosni kuhar Manceron posluži neodobreno jelo vlastite kreacije na večeri koju organizira samozvani vojvoda od Chamforta, posljedice su brutalne, a on je odmah oizdbačen.
   Manceron se povlači u lokalnu gostionicu koju putnici posjećuju tek rijetko, i gdje je juha od povrća uobičajeni obrok. Ali kada stigne tajanstvena žena i ponudi platiti da bi  postala njegova pomoćnica, pozornica je spremna za ugodnu priču o ponovnom rasplamsanju strasti, mentorstvu i osveti... i o stvaranju prvog restorana u Francuskoj.
   Gurmanska drama koja je jednako ukusna kao i jela pripremljena u njoj. (Randy Myers / San Jose Mercury News)
   Punu ocjenu mora dobiti onaj tko je pripremio hranu za film, kao i snimatelj Jean-Marie Dreujou čiji je rad veliki doprinos ovom doduše konvencionalnom, ali ugodnom pogledu u prošlost. (David Stratton  / Australian)
   Neodoljiva, raskošno postavljena komedija koja sugerira revolucionarni mladenački žar, tradicionalno kulinarsko umijeće i ženske tajne – sve to stoji iza francuske kulture hrane. (Jane Freebury / Canberra Times)

https://www.imdb.com/title/tt10738536/?ref_=fn_al_tt_0

PETAK / 21.10.

Z

Z, 1969.
20:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2022.
Z, 1969. Costa-Gavras, 127 min. FR/DZ
Scenarij:
Jorge Semprún i Costa-Gavras na temelju romana "Z" iz 1967. Vasilisa Vassilikosa
Uloge: Jean-Louis Trintignant, Yves Montand, Irene Papas, Jacques Perrin
   Politički triler iz 1969. godine, predstavlja fikcionalizirani prikaz događaja vezanih uz ubojstvo demokratskog grčkog političara Grigorisa Lambrakisa 1963.
   Nakon studentskih i građanskih nemira 1968, pariških barikada i praških tenkova, i sva dugo kumulirana prevratnička svijest tražila je filmsko uobličenje. Pripovijest filma „Z“ ispisana je iz pera još jednog političkog emigranta, Jorgea Sempruna. I on je, kao Gavras Grčku, svojevremeno napustio Francovu Španjolsku. Zajedno, u Francuskoj su stvarali oazu političkog otpora imperijalnoj moći Kapitala. Pomogao im je i Godardov snimatelj Raoul Coutard, koji je često snimajući iz ruke prenio ozračje uzavrelih ulica na kojima su se sukobljavale snage trulog, korumpiranog sustava i nemirnoga životnog svijeta. Lebenswelt poniženih i uvrijeđenih tražio je pravdu unutar sustava bogatih i moćnih. Pitanje je već tada bilo: Koliko Fašizma? (Marijan Krivak / vijenac.hr)
   Fabula o urotničkom djelovanju konzervativnih struktura moći sadržava i univerzalne impulse pa film djeluje i kao izravna optužba mehanizama državnog terora (Bruno Kragić / HFL).
   To je izvrstan film iz mnogo razloga, a ne najmanje važan je taj što se u njemu može uživati kao u političkom trileru, ali i kao političkom stavu. (Gene Siskel / Chicago Tribune)
   „Z“ je najbolji film 1969., pravi film našeg vremena. Govori o tome kako su čak i moralne pobjede pokvarene. Natjerat će vas da plačete i razljutit će vas. Kada je vojna hunta izvela puč 1967., desničarski generali i šef policije oslobođeni su svih optužbi i 'rehabilitirani'. Potpuno političke događaje mladi redatelj Costa-Gavras ispričao je u uzbudljivom stilu - „Z“ je u isto vrijeme politički krik bijesa i briljantan napeti triler. Čak završava u potjeri: Ne kroz ulice, već kroz labirint činjenica, alibija i službene korupcije. (Roger Ebert / Chicago Sun-Times)
   Teško je precijeniti utjecaj koji je ovaj triler, nagrađen Oscarom, imao 1969. godine, na svijet uzavreo političkim aktivizmom, represijom i neslogom. Ovom elegantnom, intenzivnom optužnicom za atentat na ljevičarskog političkog vođu od strane desničara u njegovoj rodnoj Grčkoj, redatelj Costa-Gavras pogodio je živac koji je odjeknuo diljem svijeta. (Jonathan Richards)
   Snažan, učinkovit, antifašistički politički triler, ističe se i kao melodrama visoke savjesti i kao akcijski film visokog tempa. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)

https://www.imdb.com/title/tt0065234/?ref_=nv_sr_srsg_5

SUBOTA / 22.10.

SLAVNA INVAZIJA MEDVJEDA NA SICILIJU

La fameuse invasion des ours en Sicile, 2019.
17:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2022.
La fameuse invasion des ours en Sicile, 2019. Lorenzo Mattotti, 82 min. FR

   Ova fantastična priča započinje u davna vremena dok su medvjedi još lutali planinama Sicilije. Kada lovci otmu medvjedića Tonia, sina kralja medvjeda Léoncea, ovaj u nakani da vrati svoga sina i osigura blagostanje svojem narodu, krene u borbu protiv ljudi. Uz moćnu medvjeđu vojsku i pomoć čarobnjaka iz bitke izađe kao pobjednik, ali nažalost uskoro shvati da medvjedi ne mogu živjeti u zemlji ljudi.
   Vizualni užitak s mnogo referenci na talijansko slikarstvo. I priča je divno ispričana. (guillotjeanpierre / imdb)
https://www.imdb.com/title/tt6284064/?ref_=nv_sr_srsg_0

BETTY BLUE: INTEGRALNA VERZIJA

37°2 le matin: Version integrale, 1986.
19:00 sati



RENDEZ-VOUS AU CINEMA 2022.
37°2 le matin: Version integrale, 1986. Jean-Jacques Beineix, 180 min. FR
Scenarij:
Jean-Jacques Beineix i Philippe Djian prema romanu P. Djiana
Uloge: Jean-Hugues Anglade, Béatrice Dalle, Gérard Darmon, Consuelo De Haviland, Clémentine Célarié, Jacques Mathou
   Zorg je majstor koji radi na moru u Francuskoj, održava i pazi na drvene bungalove. Živi tihim i mirnim životom, marljivo radeći i pišući u slobodno vrijeme. Zaljubljen je u Betty, mladu ženu koja je jednako lijepa koliko je divlja i nepredvidiva. Nakon svađe sa Zorgovim šefom, oni odlaze i Betty pronalazi mjesto gdje će odsjesti. No Bettyni divlji maniri počinju izmicati kontroli. Zorg vidi kako žena koju voli polako ludi. Je li njegova ljubav prema Betty dovoljno jaka, čak i ako dođe do najgoreg?
   Počevši od uvodne scene, film se izdvaja senzualnošću, zahvaljujući slobodnim erotskim prizorima, iznimnoj putenosti Beatrice Dalle i kolorističko-dizajnerskoj intenzivnosti, karakterističnoj za tzv. cinema du look. (Damir Radić / HFL)
   Beineix ne snima samo putenu kožu žene koja izgleda kao savršeno otjelovljenje muške (Zorgove) fantazije, već s Dalle ulazi pod njezinu kožu i otkriva emotivno ranjivu i mentalno fragilnu, nestabilnu osobu, skrivenu ispod temperamentne "femme fatale" vanjštine. (Marko Njegić, SD)
   U odnosu na 120-minutnu kinoverziju, integralni, trosatni "director's cut", izbalansirao je tjelesno i mentalno, eros i thanatos, opsesivnu erotsku romansu i psihološku dramu u dirljivu ljubavnu tragediju, podjednako seksualnu i senzualnu, koja udara na osjetila – portret jedne intenzivne (meta)fizičke ljubavi i psihički rastrojene žene. (Marko Njegić, SD)

   Godine 1986. Béatrice Dalle Béatrice Dalle zauvijek je promijenila francusku kinematografiju. S kontroverznim, za Oscara nominiranim filmom „37°2 le matin”, preko noći je postala međunarodni seks simbol i djevojka s postera na zidovima tinejdžerskih spavaćih soba diljem svijeta. Odisala je senzualnošću moderne kombinacije Monroe-Bardot, ali za razliku od svog lika na ekranu, imala je i mračniju stranu. U siječnju 2021. Béatrice Dalle govorila je o sceni seksa koja otvara film: "Bilo je užasno. Nisam bila upozorena da će cijela ekipa biti na setu. Morali smo raditi krupne planove, pa smo morali ponavljati skoro svaki kadar, Jean-Hugues i ja. Na prvoj projekciji filma moja majka je bila iza mene: dolazim iz religiozne, katoličke obitelji, pa mi nije bilo svejedno." No, ponosna je na film i na vezu koju je uspostavila s partnerom: "Rijetko se viđamo, ali Jean-Hugues će uvijek biti u mom srcu." Zapravo, uvijek mi si javi za Novu godinu. On potpisuje Zorg, ja potpisujem Betty", na kraju zaključuje zvijezda.

   Prema riječima redatelja Jean-Jacquesa Beineixa, odnos Jean-Huguesa Angladea i Béatrice Dalle daleko je nadilazio jednostavnu profesionalnu suradnju. "Flertovali su cijelo vrijeme. Jasno je da više nismo znali jesmo li u filmu. Živjeli su jednu nesvakidašnju priču."- rekao je. Anglade je to potvrdio: "Bili smo vrlo mladi. Samo jednom u životu bio sam u ovakvoj situaciji. Sve je bilo pobrkano između fikcije i stvarnosti, jer smo praktički živjeli na istom mjestu gdje smo snimali. Živjeli smo u ovom bungalovu na plaži, samo malo udaljeni od istog bungalova koji su Betty i Zorg dijelili. Bilo je to vrlo posebno snimanje. Bila je to magija. Bio sam nevin. Bili smo poput djece. Za Beatrice je bilo isto."
https://www.imdb.com/title/tt0090563/?ref_=rvi_t
 

UTORAK / 25.10.

AMSTERDAM

Amsterdam, 2022.
17:30 sati



Amsterdam, 2022. David O. Russell, 134 min. US
Scenarij:
David O. Russell
Uloge: Christian Bale, Margot Robbie, John David Washington, Alessandro Nivola, Andrea Riseborough, Anya Taylor-Joy, Chris Rock, Matthias Schoenaerts, Michael Shannon, Mike Myers, Taylor Swift, Zoe Saldaña, Rami Malek, Robert De Niro
   Fascinantna i bogato zamršena priča koja s fikcijom briljantno isprepliće povijesne činjenice jedne od najšokantnijih tajnih zavjera u povijesti SAD-a.
   „Amsterdam” se kreće fikcionaliziranom verzijom nekih istinitih događaja; a ti se događaji odvijaju kroz objektiv tri fikcionalizirane verzije povijesnih osoba. Tijekom Prvog svjetskog rata, vojnici Burt i Harold te medicinska sestra Valerie susreću se u vojnoj bolnici i postaju najbolji prijatelji, ali nakon rata razilaze se. Godinama kasnije, Harold postaje privatni istražitelj i dok istražuje slučaj ubojstva, biva odveden na put koji ga ponovno udružuje s nekadašnjim prijateljima. Ali, love ih prave ubojice, koji se žele riješiti onih koji to znaju, i policija. U potrazi za istinom, Burt, Harold i Valerie otkrivaju veliku misteriju koja bi mogla zauvijek promijeniti povijest Amerike...
   Russell je u pravu kada podsjeća Amerikance na ovaj sramotni trenutak u njihovoj prošlosti, budući da povijesne knjige imaju tendenciju umanjivati količinu državne potpore koju su imali Mussolini i Hitler uoči Drugog svjetskog rata. U svom romanu “The Plot Against America”, Philip Roth zamišlja alternativnu stvarnost u kojoj je Franklin D. Roosevelt poražen od Charlesa Lindbergha koji simpatizira naciste. Ovdje Russell u središte pozornosti stavlja podlije planove da zapravo ukloni predsjednika s dužnosti. U konačnici je „Amsterdam” luda društvena satira iz ranih 30-ih koja se vrti kroz malo zapamćenu epizodu u američkoj povijesti kada su fašisti pokušali svrgnuti vladu SAD-a. Russellova politička poruka o istini i volji je ono što čini “Amsterdam” privlačnim, iako se film uglavnom reklamira zbog njegove glumačke ekipe. (Peter Debruge / Variety)
    Mislim, kad vidite popis glumaca malo ste skeptični pitajući se da li će svi imati dovoljno prostora. Bez brige, imaju, u ovoj zanimljivoj priči neobično režiranoj. (Katiya Menzel / letterboxd.com)
   Dotičući se svega, od fašizma do rasizma, „Amsterdam“ gleda u prošlost kako bi ispričao priču o današnjim nevoljama, uranjajući naša tri junaka u priču punu intriga, romantike i mračne komedije. (Tom Grierson / Screen Daily)

https://www.imdb.com/title/tt10304142/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

MUZEJ REVOLUCIJE

Muzej revolucije, 2021.
20:00 sati



MUZEJ REVOLUCIJE
Muzej revolucije, 2021. Srđan Keča, 91 min. CZ/RS/RH

   Prije pola stoljeća, arhitekt Vjenceslav Richter predložio je odvažnu viziju za muzej koji bi “čuvao istinu o nama”. U ostacima ovog napuštenog utopijskog projekta nastaje prijateljstvo između sedmogodišnje djevojčice i jedne starice. Kada grad započne brisanje svih tragova Muzeja revolucije, iz života djevojčice nestaju bezazlene igre i priče uz vatru.
   Nagrađivani "Muzej revolucije", netom je proglašen najboljim dokumentarnim filmom na Sarajevo Film Festivalu. Film prati život djevojčice Milice, njene majke i jedne bake na ruševinama nikad izgrađenog muzeja koji je osmislio veliki hrvatski arhitekt Vjenceslav Richter (projektirao je u Osijeku tvornicu Saponia, u Zagrebu Vilu Zagorje tzv 'predsjedničke dvore', nebodere na Zelenom trgu tzv 'Rakete', a u Krapini se trebao nalaziti još jedan njegov nikad realizirani projekt - Muzej evolucije).
   Kao i sa samim muzejom, koji tako jasno simbolizira čitav niz prekinutih snova i projekata jednog društva, ne radi se tu o neizgrađenosti života junakinja, već o nizu prekinutih snova i ideja, što je osnovna odlika prekarnog života, 'izgrađenog' tako da se nosi s gotovo svakodnevnim prekidima. (redatelj Srđan Keča)
   Srcedrapajuća priča o otpornosti. (Tilt Magazin)
   Ni objektivizirajuće, ni sentimentalizirajuće... iskren pogled na život na marginama. (POV Magazine)
   Monumentalan u svom nježnom istraživanju izgubljene i pronađene nade. (Kirsten Johnson)
   Film čudesno izgleda, a to je tim više zadivljuje ima li se na umu da ga je snimao sam redatelj. Kao da je vizualnom ljepotom Keča pokušao pomalo dati mitske aure svojim junacima, suprotstavljajući veći-od-života vizualni pristup njihovoj besprimjernoj bijedi. (Jurica Pavičić, JL)

https://www.imdb.com/title/tt15875774/?ref_=ttmi_tt

SRIJEDA / 26.10.

KARTA ZA RAJ

17:30 sati



Ticket to Paradise, 2022. Ol Parker, 104 min. US
Scenarij:
Ol Parker, Daniel Pipski
Uloge: George Clooney, Julia Roberts, Kaitlyn Dever, Billie Lourd, Maxime Bouttier, Lucas Bravo
   Ovo je priča o bivšem bračnom paru Cotton koji putuje na Bali kako bi spriječili kćer Lily da se uda za tipa kojeg je upravo upoznala. Do ušiju je zaljubljena u njega i roditelji vjeruju da će napraviti veliku pogrešku. Moraju zaboraviti na sve svoje bračne razmirice i prijateljski se udružit kako bi predstavili jedinstveni front protiv plana njihove kćeri da se uda, ali stvari uopće ne idu po planu”.
   Film ima sva klasična mjesta koja volimo u romantičnim komedijama: egzotičnu lokaciju, hitove devedesetih, podbadanja koje stvara romantičnu tenziju i nadu da ćemo ipak imati 'happy end'.
   Ponovno okupljanje glumačkih zvijezda još uvijek je ugodno provedeno vrijeme. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
   Clooney i Roberts čine ovaj šareni film gledljivim. (David Stratton / Australian)
   Iako nema mnogo veze sa stvarnim svijetom, ovo je zavodljiva izmišljotina. (Sandra Hall / Sydney Morning Herald)
   Užitak je gledati kako se Julia Roberts i George Clooney zaljubljuju. Još je veći užitak gledati ih kako se svađaju... Oni su pravi nasljednici screwball tradicije. (Clarisse Loughrey / Independent)

https://www.imdb.com/title/tt14109724/?ref_=fn_al_tt_0

POTKAZIVAČ

20:00 sati



JEAN-PIERRE MELVILLE 1917. - 1973.
Le doulos, 1962., 108 min. FR/IT
Scenarij:
Jean-Pierre Melville prema romanu Pierrea V. Lesoua
Uloge: Jean-Paul Belmondo, Serge Reggiani, Jean Desailly, René Lefèvre
   Maurice izađe iz zatvora i prvo ubije nekadašnjeg partnera koji ga je izdao, pokupi plijen od pljačke draguljarnice i zakopa ga. S novim partnerom planira pljačku kuće nekog bogataša, ali ih usred posla iznenadi policija, a pri tome izgube život partner i jedan policajac. Maurice je uvjeren da je policiju obavijestio Sillien, operativac i stari prijatelj, koji mu je nabavio alat.
   U časopisu Empire 2008. film je uvršten među 500 najboljih filmova svih vremena. U žargonu 'Doulos' znači šešir, a u kriminalnom i policijskom svijetu 'čovjek koji policiji dostavlja korisne informacije, ukratko doušnik, tj. potkazivač'. Taj uvodni napis Melvillovog egzistencijalnog noira nas povede u priču u kojoj su događaji podvrgnuti impresivnom ali i logističnom kaleidoskopu prividnih prijateljstava, prevara, ubojstava, pomutnji i krivih zaključaka.
   Reference na majstorsku tehniku, trezvenost, eliptični stil i narativnu učinkovitost krasile su gotovo svaku recenziju. (Melvilleova biografkinja Ginette Vincendeau)
   Fascinantan kriminalistički triler. (Adrian Turner / Radio Times)
   Izvrstan film noir, nevjerojatno slojevita i složena krimi priča u kojoj ništa nije onakvim kakvim se čini i u kojoj se nikome ne može vjerovati. Čak zapravo i ne znate za koga biste trebali navijati tijekom filma, iako možda mislite da znate. Utjecaj koji je Melville imao, posebno na francusku kinematografiju i kriminalističke filmove općenito, ovdje je jasno vidljiv. Iako je film star preko 50 godina, većina sadašnjih autora još uvijek se ne može približiti složenosti i neizvjesnosti koji su ovdje prikazani. (Ed / rotten tomatoes)

https://www.imdb.com/title/tt0054821/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

ČETVRTAK / 27.10.

PRAZNIK RADA

17:30 sati



ZFF PUTUJE:
Praznik rada, 2022. Pjer Žalica, 110 min. BiH/HR/MK/RS/CG
Scenarij:
Pjer Žalica
Uloge: Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, BrankaKatić, Ermin Bravo, Branimir Popović, Adnan Goro
   Nakon deset godina rada u Njemačkoj, Armin se vraća u Bosnu. Tek se oženio i želi iznenaditi oca Fudu za prvomajski praznik, no Fude nema. Susjedi kažu da je uhićen, ali nitko ne zna zašto. U novinama piše da je osumnjičen za ratni zločin. Dok susjedstvo slavi praznik rada, Armin pokušava saznati istinu.
   „Praznik rada“ je film koji bih volio da nisam morao snimiti. Jer on je, na neki način, završetak jedne trilogije filmova rađenih pod traumama rata. Mislio sam da nakon filma „Gori vatra“ neću više imati potrebu pričati te priče. Međutim, otada do danas, nažalost, nije se dogodio oporavak društva koji sam vjerovao da će se dogoditi, kao što sam vjerovao da rata neće biti. Ja ću vjerojatno umrijeti naivan, to je moja sudbina... Tako da ova priča o tome u kojoj mjeri ima šanse da se život vrati među nas, poslije trauma koje smo imali devedesetih, nije pretjerano optimistična, ali je priča koja se mora ispričati. (scenarist i redatelj Pjer Žalica)
   Mi smo znali da ne radimo zabavan film koji ćemo prepričavati po zabavnim replikama, iako ima humora, već film koji ćemo pamtiti po emocionalnom uznemirenju. Cilj je bio da silno uznemirimo ljude, ali sa druge strane pokrenemo da to emocionalno uznemirenje bude povod da nakon filma zagrlite prvu osobu pored sebe. (scenarist i redatelj Pjer Žalica)

https://www.imdb.com/title/tt15301362/?ref_=nm_flmg_wr_1

NOĆNI PUTNICI

Les passagers de la nuit, 2022.
20:00 sati



ZFF PUTUJE:
Les passagers de la nuit, 2022. Mikhaël Hers, 111 min. FR
Scenarij:
Mikhaël Hers, Maude Ameline, Mariette Désert
Uloge: Charlotte Gainsbourg, Quito Rayon-Richter, Noée Abita, Megan Northam, Thibault Vinçon, Emmanuelle Béart, Laurent Poitrenaux
   Svibanj je 1981. i ulice Pariza pune su slavljenika nakon izborne noći, zrak je nabijen optimizmom i nadom. No Élisabet nije slavljenički raspoložena. Napustio ju je muž i ostavio je da se sama brine o njihovo dvoje djece. Ne znajući za poraz, Élisabet nalazi posao u kasnonoćnoj radioemisiji, a u okrilje svog doma prihvaća i novu članicu – tinejdžericu Talulu bez doma i obitelji. Iako će s njima ostati kratko, Talulah će ostaviti neizbrisiv trag u životima Élisabet i njezine djece.
   Ova optimistična drama premijerno je prikazana na Berlinaleu, a potom i u Karlovym Varyma.
   Sa svojim zadivljujućim dizajnom i nostalgičnim, ali elegantnim kostimima iz 80-ih, „Noćni putnici“ prekrasan su poziv da usporite i prihvatite sve prije nego život prođe. (Jude Dry / IndieWire)
   Divan isječak francuskog života, s nekoliko dobro napisanih i dobro izvedenih likova. Gainsbourg je posebno učinkovita u davanju emocionalne jezgre filmu, a Abita se ističe kao mlada Talulah. (Chris Knight / National Post)
   Glavno zadovoljstvo filma je njegova vještina otkrivanja Elisabethina unutarnjeg života, dok također prati sve veće samopouzdanje njezinih interakcija sa svijetom, ne samo kao supruge ili majke, već kao vlastite osobe. Njezina ranjivost ostaje, ali postoji osjećaj da postaje spremnija nositi se sa životnim udarcima. Ne objašnjava previše ni njezinu prošlost ni njezinu sadašnjost - a ipak postoji bogat višedimenzionalni portret karaktera u Gainsbourgovoj blistavoj izvedbi. (David Rooney / Hollywood Reporter)

https://www.imdb.com/title/tt13846402/?ref_=fn_al_tt_0

PETAK / 28.10.

KAPETANICA NOVA

Captain Nova, 2021.
17:30 sati



ZFF PUTUJE:
Captain Nova, 2021. Maurice Trouwborst, 90 min. NL
Scenarij:
Lotte Tabbers, Maurice Trouwborst
Uloge: Kika van de Vijver, Anniek Pheifer
   Petnaestogodišnjak Nas u šumi naiđe na srušenu letjelicu čiji su putnici 12-godišnja djevojčica Nova i njezin brbljavi robot ADD. Nova je znanstvenica iz budućnosti koja se vratila u prošlost kako bi spriječila klimatsku katastrofu, no misiju joj otežava činjenica da ju je putovanje kroz vrijeme pomladilo, a male djevojčice nitko ne shvaća ozbiljno. Dvoje novih prijatelja jedino rješenje problema vide u otmici milijunaša koji planira bušenje na Sjevernom polu. Ipak, postoje i oni koji ih žele zaustaviti. Hoće li Nova i Nas uspjeti spasiti planet?
https://www.imdb.com/title/tt14915608/?ref_=nv_sr_srsg_0

 

ALCARRÀS

Alcarràs, 2022.
20:00 sati



ZFF PUTUJE:
Alcarràs, 2022. Carla Simón, 120 min. ES/IT
Scenarij:
Carla Simon, Arnau Vilaró
Uloge: Jordi Pujol Dolcet, Anna Otin, Xenia Roset, Albert Bosch, Ainet Jounou
   Španjolski kandidat za ovogodišnjeg Oscara i prvi film na katalonskom jeziku koji je osvojio Zlatnog medvjeda kao najbolji film na Berlinaleu.
   Koliko im sjećanje seže, obitelj Solé svako ljeto provodila je berući breskve u svom voćnjaku u malom selu Alcarràs. No ove godine zemljovlasnici imaju nove planove za posjed – posjeći voćnjak i postaviti solarne panele. Suočena s krajem jedne epohe, glasna i vrckava obitelj priprema se u posljednju berbu. Dok se grane stabala povijaju pod težinom sočnih plodova, odrasli se prepiru oko neizvjesne budućnosti, a malena Iris uživa u čarima ljeta.
   Film vlada laganim, improvizacijskim majstorstvom, besprijekornim držanjem tona i ozbiljnom, ali osunčanom slikom kraja, sa svakim od ovih lica okrenuta u kolektivnu žalost… to nikada neću zaboraviti. (Tim Robey / The Telegraph)
   „Alcarràs“ predstavlja duboko autentičnu i dirljivu kontemplaciju o krhkosti obitelji, a opet, i djetinjstva. (Fionnuala Halligan / Screen Daily)
   Njezin je film elegija za način života koji gubi stisak još od rođenja najnovije generacije obitelji Solé, i odaje počast toj tradiciji žalobnom gracioznošću koja potvrđuje jedinstvenu sposobnost kinematografije da vrati prošlost u sadašnjost, a sadašnjost prepustite prošlosti. Ponekad je film toliko spor da se čini da će trajati zauvijek, ali - kao na kraju svakog čarobnog ljeta - na kraju vas ostavi da se pitate kamo je nestalo sve vrijeme. (David Ehrlich / IndieWire)
   Vraćam se s festivalskog dana pun emocija, samo sjedim na stanici metroa s neizmjernom željom da stignem kući i ne znam da li da plačem, da li samo spavam ili ležim ne radeći ništa više od postojanja, ali ako postoji nešto što danas nosim sa sobom, to je bez sumnje posljednja scena „Alcarràsa“, kamere iza vrata, svjetlo koje ulazi između stabala breskve i bore djeda koje su bore priče što sa zemljom nestaje. Zemlja koja nikada ne pripada nama, ali na kojoj uvijek radimo. I u kojoj će uvijek nešto od nas ostati, iako se na nju više ne projicira ni sjena. (Alvaro Campoy / letterbox)

https://www.imdb.com/title/tt11930126/?ref_=nv_sr_srsg_0

SUBOTA / 29.10.

SPIDER-MAN

Spider-Man: Into The Spider-Verse, 2018.
17:30 sati



Spider-Man: Into The Spider-Verse, 2018. Bob Persichetti, Peter Ramsey, Rodney Rothman, 117 min. US
   Mislili ste da znate cijelu priču o Spider-Manu? Spremite se na veliko iznenađenje. Vodimo vas u jedan drugi Spider-Man svijet gdje Spider-Man nije više solo igrač te sada više njih nosi masku...
   U priču nas uvodi tinejdžer iz Brooklyna – Miles Morales koji nam otkriva neograničene mogućnosti Spider-Man svijeta ali i da – nije sam. Milesu bi mogli pozavidjeti mnogi jer ima najneobičnijeg učitelja na svijetu koji ga podučava, ni manje ni više nego, spašavanju svijeta. Ali stvari nisu kakvima se čine a nova iznenađenja pojavljuju se na svakom koraku. Ova nova Spider-Man priča natjerat će vas da preispitate sve što ste do sada znali o Peteru Parkeru i njegovoj transformaciji u Spider-Mana.
   „Spider-Man“ je jedno od najvećih iznenađenja godine i definitivno jedan od najboljih filmova 2018. To su prepoznali i kritičari, pa tako trenutno drži na Rotten Tomatoes čak 97% pozitivnih recenzija“.
   Jedno od najvećih iznenađenja ove godine i najboljih filmova. Vrhunski odrađen u svim segmentima, pametan scenarij, fantastično režiranje, odlični dijalozi, humor, napetost, animacija, glazba, apsolutno sve je na vrhuncu u ovom ludom animiranom filmu namijenjenog svim generacijama. (svijetfilma.eu)
   Bob Persichetti, Peter Ramsey i Rodney Rothman režiraju Spider-Verse kao pop art psihodeliju pulsirajućih neonskih boja. Njihova su inspiracija stripovske tehnike pisanja, crtanja i kadriranja. Čitav ovaj animirani film je vizualna posveta mediju u kojem su moderni superjunaci započeli svoj život. „Spider-Man: Into the Spider-Verse“ je možda najbolji – a svakako najljepši – superherojski film koji sam pogledao u dugo vremena. (Danijel Štriga, inverzija.net)

https://www.imdb.com/title/tt4633694/?ref_=nv_sr_1

PRAZNIK RADA

20:00 sati



ZFF PUTUJE:
Praznik rada, 2022. Pjer Žalica, 110 min. BiH/HR/MK/RS/CG
Scenarij:
Pjer Žalica
Uloge: Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, BrankaKatić, Ermin Bravo, Branimir Popović, Adnan Goro
   Nakon deset godina rada u Njemačkoj, Armin se vraća u Bosnu. Tek se oženio i želi iznenaditi oca Fudu za prvomajski praznik, no Fude nema. Susjedi kažu da je uhićen, ali nitko ne zna zašto. U novinama piše da je osumnjičen za ratni zločin. Dok susjedstvo slavi praznik rada, Armin pokušava saznati istinu.
   „Praznik rada“ je film koji bih volio da nisam morao snimiti. Jer on je, na neki način, završetak jedne trilogije filmova rađenih pod traumama rata. Mislio sam da nakon filma „Gori vatra“ neću više imati potrebu pričati te priče. Međutim, otada do danas, nažalost, nije se dogodio oporavak društva koji sam vjerovao da će se dogoditi, kao što sam vjerovao da rata neće biti. Ja ću vjerojatno umrijeti naivan, to je moja sudbina... Tako da ova priča o tome u kojoj mjeri ima šanse da se život vrati među nas, poslije trauma koje smo imali devedesetih, nije pretjerano optimistična, ali je priča koja se mora ispričati. (scenarist i redatelj Pjer Žalica)
   Mi smo znali da ne radimo zabavan film koji ćemo prepričavati po zabavnim replikama, iako ima humora, već film koji ćemo pamtiti po emocionalnom uznemirenju. Cilj je bio da silno uznemirimo ljude, ali sa druge strane pokrenemo da to emocionalno uznemirenje bude povod da nakon filma zagrlite prvu osobu pored sebe. (scenarist i redatelj Pjer Žalica)

https://www.imdb.com/title/tt15301362/?ref_=nm_flmg_wr_1

ARHIVA programa Kinoteke

O kinoteci

PARALELE DANIELA RAFAELIĆA

Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.

Članarina i ulaznice

S obzirom na epidemiološku situaciju broj mjesta u Kinoteci je smanjen. Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) sat prije prve projekcije.

Cijena ulaznica: 20,00 kn (2,65 €)
- za organizirane grupe od 10 i više osoba - 15 kn (1,99 €) po osobi
- za organizirane grupe od 30 i više osoba - 10 kn (1,33 €) po osobi

Godišnja iskaznica
Cijena godišnje iskaznice za kinoteku iznosi:
200,00 kuna (26,54 €) - zaposlene osobe
150,00 kuna (19,91 €) - nezaposlene osobe, umirovljenici, studenti i đaci, uz predočenje dokaza o statusu za koji se koristi popust

Uz kupnju godišnje iskaznice ostvaruje se popust od 50% na kupnju ulaznica.

Iskaznicu može koristiti samo osoba na čije ime glasi.

Za godišnju iskaznicu molimo pošaljite ime, prezime, mail i telefon/mobitel mailom (info@zlatnavrata.hr) ili dođite osobno u Dioklecijanovu 7, Split.

ŠKOLSKA KINOTEKA:
- 10 kn (1,33 €) po učeniku za grupe veće od 30 učenika
- 300 kn (39,82 €) po projekciji za grupe manje od 30 učenika

ŠKOLSKA KINOTEKA

KALENDAR DOGAĐANJA