PROGRAM KINOTEKE Rujan 2023.
Shir Eres LaEmek / A Lullaby for the Valley, 2020. Ben Shani, 75 min. IL
Umjetnik Elie Shamir slika pogled s balkona svog studija – polja koja se protežu do horizonta, drevna hrastova stabla i generacija farmera koja nestaje s vidika Jizreelske doline. Njegova ulja na platnu cijene kolekcionari diljem svijeta. Upravo je susret redatelja Bena Shanija s jednim od Shamirovih radova iznjedrio ideju dokumentiranja umjetnika na djelu. Niti jedan od njih nije imao pojma da će se sve promijeniti kako je snimanje odmicalo, jer je nepredviđena opasnost prijetila da Shamiru oduzme njegov talent. Snimana tijekom deset godina, Uspavanka za dolinu fokusira se na fascinantnu figuru Elieja Shamira i njegove slike. Kako vrijeme prolazi, poput beskrajnih polja doline, transformacija se događa pred našim očima.
7. Dani izraelskog filma realizirani su uz potporu Izraelskog veleposlanstva u Republici Hrvastkoj, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata
https://www.imdb.com/title/tt13038108/?ref_=nm_knf_t_2
Oppenheimer, 2023. Christopher Nolan, 180 min. US/UK
Scenarij: Christopher Nolan prema biografiji "American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer“ Kai Birda i Martina J. Sherwina
Uloge: Cillian Murphy, Emily Blunt, Matt Damon, Robert Downey Jr., Florence Pugh, Josh Hartnett, Casey Affleck, Rami Malek, Kenneth Branagh
Ovo je doba u kojem je čitava zapadna civilizacija izložena opasnosti. Pala je Francuska, jedan od velikih predstavnika te civilizacije, i moramo se pobrinuti da Velika Britanija i Amerika ne padnu. Moramo braniti zapadne vrijednosti protiv nacizma i zbog nacističko-sovjetskog pakta iz 1939. ne možemo imati nikakav savez s komunistima. (Robert J. Oppenheimer, 1940.)
Znanstvenik Robert J. Oppenheimer je bio glavni čovjek Operacije Manhattan, akcije američkih vlasti da stvore nuklearnu bombu i time dobiju prevlast u II. svjetskom ratu, a film pokazuje taj proces od entuzijazma do veselja zbog uspjeha i zabrinutosti zbog rezultata…
“Oppenheimer” nije ljetna zabava. Film ne želi jeftino podilaziti publiku niti ima ambiciju gledatelju donijeti dozu bijega od stvarnosti koju ljubitelji sedme umjetnosti odlaskom u kino, u većoj ili manjoj mjeri, ponekad traže. Upravo suprotno – kroz priču o Robertu Oppenheimeru gledatelj je suočen s nizom egzistencijalnih pitanja o čovječanstvu u cjelini, ali i moralnim preispitivanjima postupaka pojedinca. Pojedinca koji je, sa suradnicima, promijenio tijek povijesti. (Tihomir Polančec / goodtalking.hr)
Rastrgan sam između toga da budem skroz sramežljiv i tajanstven u vezi s Oppenheimerom i da samo izađem i kažem da je to potpuni nokaut koji mi je otvorio mozak poput trzajuće jezgre plutonija i ostavio me da jecam kroz odjavu kao da se ne mogu ičega više sjetiti. (Robbie Collin / The Telegraph)
"Oppenheimer“ je... nevjerojatan. Riječ koja mi stalno pada na pamet je ‘zastrašujuće‘. Nemilosrdnog tempa, ludo detaljna, zamršena povijesna drama koja se gradi i gradi i gradi sve dok Nolan ne udari čekićem na najnevjerojatniji, najpotresniji način. (Bilge Ebiri / Vulture)
Potpuno sam zaokupljen „Oppenheimerom“, gustim, pričljivim, napetim filmom djelomično o bombi, uglavnom o tome koliko smo osuđeni na propast. Odvažan, inventivan, kompleksan film koji će uzdrmati svoju publiku. (Jonathan Dean / The Sunday Times)
„Oppenheimer“ je zaista ozbiljna, filozofska drama za odrasle koja je napeta i uzbudljiva kao ‘Dunkirk‘. A veliki trenutak - TAJ TRENUTAK - izaziva strahopoštovanje. (Lindsey Bahr / Associated Press)
Epska povijesna drama, ali s izrazito nolanovskim senzibilitetom: napetost, struktura, osjećaj razmjera, zapanjujuće zvučno oblikovanje, izvanredna slika. (Matt Maytum / Total Film)
https://www.imdb.com/title/tt15398776/?ref_=fn_al_tt_1
Mushlamim / Perfect, 2020. Yaniv Segalovich, 90 min. IL
Asaf, glavni urednik sadržaja u televizijskoj industriji, paraliziran na lijevoj strani, kreće na putovanje kako bi prihvatio svoj invaliditet. Asaf se susreće sa skupinom osoba s invaliditetom koji pričaju svoje priče i raspravljaju o svom svakodnevnom životu s nevjerojatnom iskrenošću, pružajući gledatelju rijedak pogled na živote osoba s invaliditetom.
7. Dani izraelskog filma realizirani su uz potporu Izraelskog veleposlanstva u Republici Hrvastkoj, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i Centrom za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata
https://www.imdb.com/title/tt12923400
L'immensità, 2022. Emanuele Crialese, 100 min. IT/FR
Scenarij: Emanuele Crialese, Francesca Manieri, Vittorio Moroni
Uloge: Penélope Cruz, Luana Giuliani, Vincenzo Amato, Elena Arvigo, Maria Chiara Goretti, Patrizio Francioni, Carlo Gallo
Riječ je o gotovo autobiografskoj priči radnjom smještenoj u sedamdesete godine prošlog stoljeća u Rimu gdje se dobrostojeća obitelj nalazi u vrlo teškoj situaciji uslijed činjenice da između bračnog para više nema ljubavi, ali ostaju zajedno zbog djece.
Clara i Felice upravo su se uselili u novi stan. Njihov je brak došao do točke s koje nema povratka: više se ne vole, ali ne mogu ostaviti jedno drugo. Djeca su jedino što ih drži zajedno; djeca koja su put za sve Clarine snove o slobodi. Najstarija, Adriana, upravo je navršila dvanaest godina, a Clarine promjene raspoloženja i sve veća napetost između roditelja događaju se pod njezinim budnim pogledom. Adriana odbija svoje ime i identitet, a njezina uporna nastojanja da sve uvjeri da je ona zapravo dječak dovodi stabilnost njezine obitelji, koja je ionako krhka, do točke pucanja.
Promišljena i suosjećajna, „L’immensità“ je puna malih, ali značajnih iznenađenja. (Barry Hertz / Globe and Mail)
Umjetnost koja odražava život, život koji odražava umjetnost. (Steve Davis / Austin Chronicle)
Kao i svi memoari iz djetinjstva, „L’immensita“ luta, nastojeći uklopiti zbrku stvarnog života u filmsku formu. Međutim, Crialese ostavlja u vama osjećaj stvarnog poznavanja ovih likova. (Victoria Luxford / City AM)
„L’immensita“ posjeduje vitalnost i tihi prkos kojem je teško odoljeti. (Christopher Machell / CineVue)
https://www.imdb.com/title/tt13051724/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_L%27immensit%25C3%25A0
L'immensità, 2022. Emanuele Crialese, 100 min. IT/FR
Scenarij: Emanuele Crialese, Francesca Manieri, Vittorio Moroni
Uloge: Penélope Cruz, Luana Giuliani, Vincenzo Amato, Elena Arvigo, Maria Chiara Goretti, Patrizio Francioni, Carlo Gallo
Riječ je o gotovo autobiografskoj priči radnjom smještenoj u sedamdesete godine prošlog stoljeća u Rimu gdje se dobrostojeća obitelj nalazi u vrlo teškoj situaciji uslijed činjenice da između bračnog para više nema ljubavi, ali ostaju zajedno zbog djece.
Clara i Felice upravo su se uselili u novi stan. Njihov je brak došao do točke s koje nema povratka: više se ne vole, ali ne mogu ostaviti jedno drugo. Djeca su jedino što ih drži zajedno; djeca koja su put za sve Clarine snove o slobodi. Najstarija, Adriana, upravo je navršila dvanaest godina, a Clarine promjene raspoloženja i sve veća napetost između roditelja događaju se pod njezinim budnim pogledom. Adriana odbija svoje ime i identitet, a njezina uporna nastojanja da sve uvjeri da je ona zapravo dječak dovodi stabilnost njezine obitelji, koja je ionako krhka, do točke pucanja.
Promišljena i suosjećajna, „L’immensità“ je puna malih, ali značajnih iznenađenja. (Barry Hertz / Globe and Mail)
Umjetnost koja odražava život, život koji odražava umjetnost. (Steve Davis / Austin Chronicle)
Kao i svi memoari iz djetinjstva, „L’immensita“ luta, nastojeći uklopiti zbrku stvarnog života u filmsku formu. Međutim, Crialese ostavlja u vama osjećaj stvarnog poznavanja ovih likova. (Victoria Luxford / City AM)
„L’immensita“ posjeduje vitalnost i tihi prkos kojem je teško odoljeti. (Christopher Machell / CineVue)
https://www.imdb.com/title/tt13051724/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_L%27immensit%25C3%25A0
IN MEMORIAM WILLIAM FRIEDKIN 1935.-2023.
Cruising, 1980. 102 min. US
Scenarij: William Friedkin prema istoimenom romanu novinara New York Timesa Geralda Walkera o serijskom ubojici koji napada homoseksualce
Uloge: Al Pacino, Paul Sorvino, Karen Allen
Psihopat pretražuje gay klubove u New Yorku i okrutno ubija homoseksualce. Detektivu Steveu Burnsu naređeno je da obuče kožnu odjeću, visi na gradskim S&M mjestima i pronađe ubojicu. Ali kako Steve postaje duboko uronjen u svijet homoseksualaca i kožnih barova, počinje se identificirati sa tom subkulturom više nego što je očekivao…
Jesam li ja ubojica ili sam postao gay? Do danas to ne znam jer mi Friedkin nikad nije rekao kako da odigram svoju posljednju scenu. (Al Pacino)
Remek-djelo. (Nicolas Winding Refn, danski redatelj)
„Cruising“ klizi samouvjereno zahvaljujući snimateljskom umijeću i Al Pacinovoj predanoj izvedbi, ali ovaj triler bori se da uključi svoju glavnu temu ili opravda svoju brutalnost. (konsensus kritičara / rotten tomatoes)
Dobro snimljen i napet, ali čini se da je svjesno odlučio da se ne izjašnjava o svojoj središnjoj temi. (Roger Ebert / Chicago Sun Times)
Film je zabavna holivudska verzija gay života, ali, istovremeno, on je dio queer povijesti i dokaz kako se uplašeni Hollywood odnosio prema obespravljenoj manjini. (Raymond Murray / Images in the Dark)
Voljela sam „Cruising“, dok su ga svi ostali bijesno osuđivali. Imao je underground dekadenciju koja se nije toliko razlikovala od „The Story of O“ ili druge europske visoke pornografije iz 1960-tih. (Camile Paglia, američka feministica i društvena kritičarka)
Zanimljiv film - ako ni zbog čega drugog, ono zbog toga da vidimo gay stereotipe iz kasnih 1970-ih i ranih 1980-ih. Hrabra uloga za Pacina, odigrana uvjerljivo. (reviewer / rotten tomatoes)
https://www.imdb.com/title/tt0080569/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Cruising%252C%25201980.
Pink Floyd: The Wall, 1982. Alan Parker, 95 min. UK
Scenarij: Roger Waters
Uloge: Bob Geldof, Kevin McKeon, David Bingham, Christine Hargreaves, Eleanor David, Alex McAvoy, Bob Hoskins
Kroz vrtlog uspomena i halucinacija, uspješni, ali depresivni glazbenik Pink se prisjeća svog odrastanja, tijekom kojeg je izgradio simboličan zid prema svijetu dok se nosio sa smrću oca i dominatnom majkom.
Premijera u Cannesu bila je nevjerojatna – ponoćna projekcija. Doveli su dva kamiona audio opreme kako bi zvuk bio bolji od uobičajenog. Bio je to jedan od posljednjih filmova koji je prikazan u staroj festivalskoj Palači koja je bila prilično oronula, a zvuk je bio toliko glasan da je „skidao“ boju sa zidova. Sjećam se da sam tamo vidio Terryja Semela, koji je u to vrijeme bio šef Warner Brosa, kako sjedi pored Stevena Spielberga. Bili su samo pet redova ispred mene i siguran sam da sam vidio Stevena Spielberga kako mu govori na kraju kad su se svjetla upalila, 'koji je to k…c?' I Semel se okrenuo prema meni i zatim se naklonio s poštovanjem. 'Koji je to k…c?', doista. Bilo je to nešto što nitko prije nije vidio - čudan spoj žive akcije, pričanja priča i nadrealnog. (redatelj Alan Parker)
Izraz generacijske tjeskobe upečatljive vizualnosti, iako se naracija ovog ambicioznog filma bori ujediniti provokativne slike i psihodelični soundtrack u uvjerljivu cjelinu. (konsenzus kritičara / rotten tomatoes)
Film iz 1982. bez sumnje je najbolji od svih ozbiljnih igranih filmova posvećenih rocku. Gledajući ga godinama kasnije, izgledao je puno odvažnije nego što je bio 1982., kada sam ga gledao u Cannesu... Uznemirujuć je, depresivan i jako dobar. (Roger Ebert / Chicago Sun-Times)
Eksplozivno divlji, sirov, primitivan, ponekad neartikuliran. To je film poput iskonskog vriska; kipi od bijesa, otuđenja i očaja. (Bruce McCabe / Boston Globe)
Grleni urlik bijesa prema najmračnijim aspektima engleske kulture. (Tim Brayton / Alternate Ending)
Osvježenje je vidjeti film koji je potpuno izvan okvira, i ne prati niti jedan trenutni forum. „The Wall“ je velika rock opera. (Austin Kennedy / Sin Magazine)
Poput albuma i film je izuzetno metaforičan, s gotovo sveprisutnim vizualnim i zvučnim simbolizmom (uglavnom ga vodi glazba, dok je dijalog oskudan). Najpoznatiji je po uznemirujućem nadrealizmu, animiranim sekvencama engleskog ilustratora i crtača Geralda Scarfea koje se pojavljuju u nekoliko dijelova filma, seksualnim situacijama i nasilju. Unatoč turbulentnoj produkciji i glasnom negodovanju kreatora vezanom za krajnji proizvod, film je postigao uspjeh i kultni status. (www.pulskafilmskatvornica.hr)
https://www.muzika.hr/the-wall-pink-floyd/
https://www.imdb.com/title/tt0084503/?ref_=fn_al_tt_7
HOTEL PULA
Hotel Pula, 2023. Andrej Korovljev, 95 min. HR
Scenarij: Ivan Turković Krnjak prema kratkom romanu “Pula” Vladimira Stojsavljevića
Uloge: Ermin Bravo, Nika Grbelja
Godina je 1995. Mahir (38) izbjeglica je iz Bosne i već nekoliko godina živi u Puli, u hotelu koji nosi ime grada. Njegovi dani jednolični su i prazni, a njegova prošlost nepoznata. Jedne tople noći početkom ljeta, Mahir na plaži nedaleko od hotela prvi put ugleda Unu, mladu Puljanku. Taj iznenadni susret pobudit će u njemu nadu, dok ga ne sustigne prošlost.
Kada se JNA povukla iz grada, vojarna je ostala napuštena, u Rojc su nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini prvotno smjestili izbjeglice. Svakodnevno sam svjedočio patnji ljudi koji su izgubili sve i to je bilo istinski strašno. Još strašnije je, s današnje pozicije, osvijestiti činjenicu da su ti ljudi bili getoizirani. Svi smo mi iskreno bili dirnuti njihovim sudbinama, pomagali u potrepštinama, odjeći, hrani, ali nismo se družili, nismo im pružili dovoljno da se integriraju i na taj način im olakšamo egzistenciju u potpuno nepoznatoj sredini. Da, bili smo tolerantni, ali to je daleko od dovoljnog, trebali smo podijeliti svoj život s njihovim. Taj iskorak koji Una učini na sceni rođendanske zabave jest upravo to što smo svi kao kolektiv trebali napraviti. Iz Unine snage trebamo puno toga naučiti i na taj način odgajati nove generacije. Ne na izlizanim floskulama tolerancije i suživota, već na prihvaćanju i dijeljenju. (redatelj Andrej Korovljev)
Scenarist i redatelj su svojim intervencijama mogli likove još malo razraditi, pa i kompletnu ljubavnu priču učiniti organskijom. Ali, i pored toga, „Hotel Pula“ ostaje solidno filmsko ostvarenje, a u kontekstu regionalne kinematografije se može smatrati i prijelomnim. (Marko Stojiljković / lupiga.com)
Sugestivna drama izvrsnih glumačkih kreacija. (Ervin Pavleković / Novi list)
Film je uredan, dobronamjeran i na momente emocionalno upečatljiv, međutim prečesto ostavlja generički dojam. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt17060982/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_5_nm_0_q_HOTEL%2520PULA
L'immensità, 2022. Emanuele Crialese, 100 min. IT/FR
Scenarij: Emanuele Crialese, Francesca Manieri, Vittorio Moroni
Uloge: Penélope Cruz, Luana Giuliani, Vincenzo Amato, Elena Arvigo, Maria Chiara Goretti, Patrizio Francioni, Carlo Gallo
Riječ je o gotovo autobiografskoj priči radnjom smještenoj u sedamdesete godine prošlog stoljeća u Rimu gdje se dobrostojeća obitelj nalazi u vrlo teškoj situaciji uslijed činjenice da između bračnog para više nema ljubavi, ali ostaju zajedno zbog djece.
Clara i Felice upravo su se uselili u novi stan. Njihov je brak došao do točke s koje nema povratka: više se ne vole, ali ne mogu ostaviti jedno drugo. Djeca su jedino što ih drži zajedno; djeca koja su put za sve Clarine snove o slobodi. Najstarija, Adriana, upravo je navršila dvanaest godina, a Clarine promjene raspoloženja i sve veća napetost između roditelja događaju se pod njezinim budnim pogledom. Adriana odbija svoje ime i identitet, a njezina uporna nastojanja da sve uvjeri da je ona zapravo dječak dovodi stabilnost njezine obitelji, koja je ionako krhka, do točke pucanja.
Promišljena i suosjećajna, „L’immensità“ je puna malih, ali značajnih iznenađenja. (Barry Hertz / Globe and Mail)
Umjetnost koja odražava život, život koji odražava umjetnost. (Steve Davis / Austin Chronicle)
Kao i svi memoari iz djetinjstva, „L’immensita“ luta, nastojeći uklopiti zbrku stvarnog života u filmsku formu. Međutim, Crialese ostavlja u vama osjećaj stvarnog poznavanja ovih likova. (Victoria Luxford / City AM)
„L’immensita“ posjeduje vitalnost i tihi prkos kojem je teško odoljeti. (Christopher Machell / CineVue)
https://www.imdb.com/title/tt13051724/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_L%27immensit%25C3%25A0
Oppenheimer, 2023. Christopher Nolan, 180 min. US/UK
Scenarij: Christopher Nolan prema biografiji "American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer“ Kai Birda i Martina J. Sherwina
Uloge: Cillian Murphy, Emily Blunt, Matt Damon, Robert Downey Jr., Florence Pugh, Josh Hartnett, Casey Affleck, Rami Malek, Kenneth Branagh
Ovo je doba u kojem je čitava zapadna civilizacija izložena opasnosti. Pala je Francuska, jedan od velikih predstavnika te civilizacije, i moramo se pobrinuti da Velika Britanija i Amerika ne padnu. Moramo braniti zapadne vrijednosti protiv nacizma i zbog nacističko-sovjetskog pakta iz 1939. ne možemo imati nikakav savez s komunistima. (Robert J. Oppenheimer, 1940.)
Znanstvenik Robert J. Oppenheimer je bio glavni čovjek Operacije Manhattan, akcije američkih vlasti da stvore nuklearnu bombu i time dobiju prevlast u II. svjetskom ratu, a film pokazuje taj proces od entuzijazma do veselja zbog uspjeha i zabrinutosti zbog rezultata…
“Oppenheimer” nije ljetna zabava. Film ne želi jeftino podilaziti publiku niti ima ambiciju gledatelju donijeti dozu bijega od stvarnosti koju ljubitelji sedme umjetnosti odlaskom u kino, u većoj ili manjoj mjeri, ponekad traže. Upravo suprotno – kroz priču o Robertu Oppenheimeru gledatelj je suočen s nizom egzistencijalnih pitanja o čovječanstvu u cjelini, ali i moralnim preispitivanjima postupaka pojedinca. Pojedinca koji je, sa suradnicima, promijenio tijek povijesti. (Tihomir Polančec / goodtalking.hr)
Rastrgan sam između toga da budem skroz sramežljiv i tajanstven u vezi s Oppenheimerom i da samo izađem i kažem da je to potpuni nokaut koji mi je otvorio mozak poput trzajuće jezgre plutonija i ostavio me da jecam kroz odjavu kao da se ne mogu ičega više sjetiti. (Robbie Collin / The Telegraph)
"Oppenheimer“ je... nevjerojatan. Riječ koja mi stalno pada na pamet je ‘zastrašujuće‘. Nemilosrdnog tempa, ludo detaljna, zamršena povijesna drama koja se gradi i gradi i gradi sve dok Nolan ne udari čekićem na najnevjerojatniji, najpotresniji način. (Bilge Ebiri / Vulture)
Potpuno sam zaokupljen „Oppenheimerom“, gustim, pričljivim, napetim filmom djelomično o bombi, uglavnom o tome koliko smo osuđeni na propast. Odvažan, inventivan, kompleksan film koji će uzdrmati svoju publiku. (Jonathan Dean / The Sunday Times)
„Oppenheimer“ je zaista ozbiljna, filozofska drama za odrasle koja je napeta i uzbudljiva kao ‘Dunkirk‘. A veliki trenutak - TAJ TRENUTAK - izaziva strahopoštovanje. (Lindsey Bahr / Associated Press)
Epska povijesna drama, ali s izrazito nolanovskim senzibilitetom: napetost, struktura, osjećaj razmjera, zapanjujuće zvučno oblikovanje, izvanredna slika. (Matt Maytum / Total Film)
https://www.imdb.com/title/tt15398776/?ref_=fn_al_tt_1
HOTEL PULA
Hotel Pula, 2023. Andrej Korovljev, 95 min. HR
Scenarij: Ivan Turković Krnjak prema kratkom romanu “Pula” Vladimira Stojsavljevića
Uloge: Ermin Bravo, Nika Grbelja
Godina je 1995. Mahir (38) izbjeglica je iz Bosne i već nekoliko godina živi u Puli, u hotelu koji nosi ime grada. Njegovi dani jednolični su i prazni, a njegova prošlost nepoznata. Jedne tople noći početkom ljeta, Mahir na plaži nedaleko od hotela prvi put ugleda Unu, mladu Puljanku. Taj iznenadni susret pobudit će u njemu nadu, dok ga ne sustigne prošlost.
Kada se JNA povukla iz grada, vojarna je ostala napuštena, u Rojc su nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini prvotno smjestili izbjeglice. Svakodnevno sam svjedočio patnji ljudi koji su izgubili sve i to je bilo istinski strašno. Još strašnije je, s današnje pozicije, osvijestiti činjenicu da su ti ljudi bili getoizirani. Svi smo mi iskreno bili dirnuti njihovim sudbinama, pomagali u potrepštinama, odjeći, hrani, ali nismo se družili, nismo im pružili dovoljno da se integriraju i na taj način im olakšamo egzistenciju u potpuno nepoznatoj sredini. Da, bili smo tolerantni, ali to je daleko od dovoljnog, trebali smo podijeliti svoj život s njihovim. Taj iskorak koji Una učini na sceni rođendanske zabave jest upravo to što smo svi kao kolektiv trebali napraviti. Iz Unine snage trebamo puno toga naučiti i na taj način odgajati nove generacije. Ne na izlizanim floskulama tolerancije i suživota, već na prihvaćanju i dijeljenju. (redatelj Andrej Korovljev)
Scenarist i redatelj su svojim intervencijama mogli likove još malo razraditi, pa i kompletnu ljubavnu priču učiniti organskijom. Ali, i pored toga, „Hotel Pula“ ostaje solidno filmsko ostvarenje, a u kontekstu regionalne kinematografije se može smatrati i prijelomnim. (Marko Stojiljković / lupiga.com)
Sugestivna drama izvrsnih glumačkih kreacija. (Ervin Pavleković / Novi list)
Film je uredan, dobronamjeran i na momente emocionalno upečatljiv, međutim prečesto ostavlja generički dojam. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt17060982/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_5_nm_0_q_HOTEL%2520PULA
A Stork's Journey, 2017. Toby Genkel, Reza Memari, 85 min. DE/NO/BE/LUX/US
Vrapčić Richard, siroče kojeg su od rođenja odgajale rode, vjeruje da je jedan od njih. Ali kad dođe vrijeme za migraciju, njegova obitelj roda mora mu otkriti njegov pravi identitet i ostaviti ga u šumi, jer ne bi preživio putovanje do Afrike. Odlučan u tome da dokaže da je on ipak roda, Richard sam kreće sam na jug, te mu se pridružuje ekscentrična sova Olga s izmišljenim prijateljem i Kiki, narcisoidni papagaj, disko-pjevač. Na ovom epskom putovanju, suočit će se sa brojnim preprekama.
https://www.imdb.com/title/tt3823116/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_A%2520Stork%27s%2520Journey
L'immensità, 2022. Emanuele Crialese, 100 min. IT/FR
Scenarij: Emanuele Crialese, Francesca Manieri, Vittorio Moroni
Uloge: Penélope Cruz, Luana Giuliani, Vincenzo Amato, Elena Arvigo, Maria Chiara Goretti, Patrizio Francioni, Carlo Gallo
Riječ je o gotovo autobiografskoj priči radnjom smještenoj u sedamdesete godine prošlog stoljeća u Rimu gdje se dobrostojeća obitelj nalazi u vrlo teškoj situaciji uslijed činjenice da između bračnog para više nema ljubavi, ali ostaju zajedno zbog djece.
Clara i Felice upravo su se uselili u novi stan. Njihov je brak došao do točke s koje nema povratka: više se ne vole, ali ne mogu ostaviti jedno drugo. Djeca su jedino što ih drži zajedno; djeca koja su put za sve Clarine snove o slobodi. Najstarija, Adriana, upravo je navršila dvanaest godina, a Clarine promjene raspoloženja i sve veća napetost između roditelja događaju se pod njezinim budnim pogledom. Adriana odbija svoje ime i identitet, a njezina uporna nastojanja da sve uvjeri da je ona zapravo dječak dovodi stabilnost njezine obitelji, koja je ionako krhka, do točke pucanja.
Promišljena i suosjećajna, „L’immensità“ je puna malih, ali značajnih iznenađenja. (Barry Hertz / Globe and Mail)
Umjetnost koja odražava život, život koji odražava umjetnost. (Steve Davis / Austin Chronicle)
Kao i svi memoari iz djetinjstva, „L’immensita“ luta, nastojeći uklopiti zbrku stvarnog života u filmsku formu. Međutim, Crialese ostavlja u vama osjećaj stvarnog poznavanja ovih likova. (Victoria Luxford / City AM)
„L’immensita“ posjeduje vitalnost i tihi prkos kojem je teško odoljeti. (Christopher Machell / CineVue)
https://www.imdb.com/title/tt13051724/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_L%27immensit%25C3%25A0
The Amazing Maurice, 2022. Toby Genkel, Florian Westermann, 93 min. DE/UK
Maksim je ulični mačak koji osmisli prijevaru za zarađivanje novca sprijateljivši se sa skupinom samoukih štakora koji govore. Kad Maksim i glodavci sretnu knjiškog moljca po imenu Malicia, njihova mala prevara ubrzo propadne.
Lijepa animacija koja dočarava srce i duh Pratchettove proze, „Nevjerojatni Maksim“ zabavna je avantura za cijelu obitelj. (Kat Hughes / THN)
https://www.imdb.com/title/tt10473036/?ref_=fn_al_tt_1
Les Amandiers, 2023. Valeria Bruni Tedeschi, 126 min. FR/IT
Scenarij: Noémie Lvovsky, Caroline Deruas-Garrel, Valeria Bruni Tedeschi
Uloge: Nadia Tereszkiewicz, Sofiane Bennacer, Louis Garrel
Smješten u kasne 1980-e, film prati skupinu mladih glumaca koji ulaze u Les Amandiers, prestižnu školu glume koju su osnovali Patrice Chéreau i Pierre Romans. Tijekom nekoliko mjeseci ovi mladi ljudi sklapaju nova prijateljstva, otkrivaju stvarnost ljubavi i odrastanja, a sve to u pozadini kulture koja se mijenja.
Valeria Bruni Tedeschi nastavlja autobiografsko istraživanje započeto već svojim prvim filmom (Il est plus difficile pour un camel…), objavljenom prije gotovo dvadeset godina. Njen posljednji film ipak je grupni portret, portret mladih ljudi sredinom osamdesetih, koji intenzivno žive svoju strast prema kazalištu i zajedno doživljavaju prva iskustva lude ljubavi, prve tragedije, tugovanja, gubitke, ali i snove, u kazališnoj školi koja je u to vrijeme bila apsolutno inovativna i prestižna: L'École des Amandiers , u istoimenom kazalištu u Nanterreu, koje je utemeljio briljantni redatelj i filmaš Patrice Chéreau. Film je to kojim prolazi žudnja i vjetar mladosti, koja se bori sa svim opasnostima, kako droge tako i AIDS-a, u vrijeme kada za tu bolest nije bilo lijeka.
U „Les Amandiers“ nema povijesne ili biografske rekonstrukcije već urona u emocije jednog doba. Pokušala sam natjerati mlade glumice i glumce da prožive emocije kakve su nas prolazile prije trideset i pet godina... Osjećala sam da moram ukloniti ljusku straha s većine svojih glumaca. Smatram da su mnogi od njih puno više uplašeni nego mi u to vrijeme: uvjereni su da moraju napraviti planove za karijeru, brzo pronaći agenta... Nismo imali ta ograničenja. U to vrijeme bilo je mnogo opasnosti, uključujući i AIDS. Ali nismo se bojali. Bili smo luđi, drskiji, bezobzirniji, manje smo brinuli o svojoj prezentaciji. (redateljica i ko-scenaristica Valeria Bruni Tedeschi)
Brunino djelo je privlačno i proždrljivo, s eksplozivnom mladošću, a sastoji se od trenutaka i ne prilagođava se formi klasične narativne priče.. (Javier Ocaña / El Pais)
Završnica me ostavila s neodredivim osjećajem zbunjenosti, nešto što sve više i više cijenim u današnjem kinu. (Carlos Losilla Caimán / Cuadernos de Cine)
https://www.imdb.com/title/tt14976386/?ref_=fn_al_tt_1
Les Amandiers, 2023. Valeria Bruni Tedeschi, 126 min. FR/IT
Scenarij: Noémie Lvovsky, Caroline Deruas-Garrel, Valeria Bruni Tedeschi
Uloge: Nadia Tereszkiewicz, Sofiane Bennacer, Louis Garrel
Smješten u kasne 1980-e, film prati skupinu mladih glumaca koji ulaze u Les Amandiers, prestižnu školu glume koju su osnovali Patrice Chéreau i Pierre Romans. Tijekom nekoliko mjeseci ovi mladi ljudi sklapaju nova prijateljstva, otkrivaju stvarnost ljubavi i odrastanja, a sve to u pozadini kulture koja se mijenja.
Valeria Bruni Tedeschi nastavlja autobiografsko istraživanje započeto već svojim prvim filmom (Il est plus difficile pour un camel…), objavljenom prije gotovo dvadeset godina. Njen posljednji film ipak je grupni portret, portret mladih ljudi sredinom osamdesetih, koji intenzivno žive svoju strast prema kazalištu i zajedno doživljavaju prva iskustva lude ljubavi, prve tragedije, tugovanja, gubitke, ali i snove, u kazališnoj školi koja je u to vrijeme bila apsolutno inovativna i prestižna: L'École des Amandiers , u istoimenom kazalištu u Nanterreu, koje je utemeljio briljantni redatelj i filmaš Patrice Chéreau. Film je to kojim prolazi žudnja i vjetar mladosti, koja se bori sa svim opasnostima, kako droge tako i AIDS-a, u vrijeme kada za tu bolest nije bilo lijeka.
U „Les Amandiers“ nema povijesne ili biografske rekonstrukcije već urona u emocije jednog doba. Pokušala sam natjerati mlade glumice i glumce da prožive emocije kakve su nas prolazile prije trideset i pet godina... Osjećala sam da moram ukloniti ljusku straha s većine svojih glumaca. Smatram da su mnogi od njih puno više uplašeni nego mi u to vrijeme: uvjereni su da moraju napraviti planove za karijeru, brzo pronaći agenta... Nismo imali ta ograničenja. U to vrijeme bilo je mnogo opasnosti, uključujući i AIDS. Ali nismo se bojali. Bili smo luđi, drskiji, bezobzirniji, manje smo brinuli o svojoj prezentaciji. (redateljica i ko-scenaristica Valeria Bruni Tedeschi)
Brunino djelo je privlačno i proždrljivo, s eksplozivnom mladošću, a sastoji se od trenutaka i ne prilagođava se formi klasične narativne priče.. (Javier Ocaña / El Pais)
Završnica me ostavila s neodredivim osjećajem zbunjenosti, nešto što sve više i više cijenim u današnjem kinu. (Carlos Losilla Caimán / Cuadernos de Cine)
https://www.imdb.com/title/tt14976386/?ref_=fn_al_tt_1
IN MEMORIAM WILLIAM FRIEDKIN 1935-2023
The Exorcist, 1973. William Friedkin, 122 min. US
Scenarij: William Peter Blatty prema vlastitom romanu
Uloge: Ellen Burstyn, Max von Sydow, Lee J. Cobb, Kitty Winn, Jack MacGowran, Jason Miller, Linda Blair
26. prosinca u kinima širom zemlje otvorio se film pod nazivom „Egzorcist“ i od tada se sav Pakao oslobodio. (Jason Zinoma u Newsweeku, 2. veljače 1974.)
Nedugo nakon što se poslom doseli u Washington, filmska glumica Chris MacNeil počne primjećivati neobične promjene u ponašanju i izgledu svoje 12-godišnje kćeri Regan. Isprva se čini da je riječ o shizofreniji, jer se djevojčica baca po krevetu, vrišti i udara o zid, no ubrzo će se pokazati da joj psihijatri, iznenađeni ozbiljnošću slučaja, ne mogu pomoći. Kad nesvakidašnja bolest nastavi napredovati, Chris odluči zanemariti liječnike i pomoć potražiti u crkvi. Naime, možda se radi o slučaju zaposjedanja, odnosno ulaska demona u ljudsko tijelo, i možda bi svećenici mogli pronaći pravi odgovor na Reganino sve teže stanje. Stoga Chris najprije kontaktira mladog svećenika Karrasa, koji služi u obližnjoj župi te koji se i sam bori s određenim problemima. Kad shvati da je riječ o teškom slučaju zaposjedanja, otac Karras će kao egzorcista angažirati iskusnog starijeg svećenika Lancastera Merrina.
Blattyjev roman nadahnut je egzorcizmom iz 1949. godine koji je nad anonimnim mladićem poznatim kao "Roland Doe" izveo isusovački svećenik William S. Bowdern u St. Luisu. Doeina obitelj uvjerila se da se dječačko agresivno ponašanje može pripisati demonskom posjedovanju i pozvala je nekoliko katoličkih svećenika, uključujući Bowderna, da izvrše obred egzorcizma. To je bio jedan od tri egzorcizma koja je u to vrijeme odobrila Katolička crkva u Sjedinjenim Državama. Kasnija analiza paranormalnih skeptika zaključila je da je Doe vjerojatno bio mentalno oboljeli tinejdžer. Iako je Friedkin priznao da vrlo nerado govori o činjeničnim aspektima filma, film je snimio s namjerom da ovjekovječi događaje koji su se dogodili 1949. godine, i unatoč relativno malim promjenama koje su napravljene, film prikazuje sve što se moglo provjeriti. Kako bi snimio film, Friedkinu je omogućen pristup dnevnicima uključenih svećenika, kao i liječnika i medicinskih sestara; vrlo je detaljno razgovarao i o događajima s Doeinom tetkom.
Budući da se radilo o horor filmu koji je probio proračun, a u glavnim ulogama nije imao većih zvijezda, Warner nije imao velika očekivanja. Nije čak ni upriličio uobičajenu probnu projekciju za kritičare, a film je pustio tek u 24 kina uglavnom u velikim gradovima. Prvih tjedan dana zaradio je 1,9 milijuna dolara, postavljajući „osobne“ rekorde svake dvorane. Ogromna / neočekivana gledanost natjerala je studio da poveća broj projekcija širom Amerike. Lekciju je naučio studio Universal koji je dvije godine kasnije otvorio „Ralje“ na čak 500 ekrana širom Amerike. Zanimljivo je da su početna 24 kina bila u „bjelačkim“ kvartovima, pošto producenti nisu očekivali da će „Exorcist“ zanimati afro-američko stanovništvo. A kada je počela pristizati i ta publika, shvatili su da nije nužno da im ponude sadržaj posebno prilagođen njima: slijedeći potez je bio očekivan – film se počeo prikazivati i u njihovim kvartovima.
Film je zaradio 66,3 milijuna dolara u Americi i Kanadi, postavši drugi najpopularniji film te godine (1. Žaoka / The Sting, 68,5 milijuna dolara) i Warnerov film s najvećom zaradom svih vremena. Nakon nekoliko reizdanja, film je u Sjedinjenim Državama i Kanadi zaradio 232,6 milijuna dolara, što ga, kada se prilagodi inflaciji, čini devetim filmom s najvećom zaradom svih vremena u SAD-u i Kanadi i te najgledaniji „R“ film svih vremena. Čak i u doba moderne tehnologije i fantastičnih specijalnih efekata, ni jedan drugi film nije imao takav efekt na publiku koji ne jenjava ni nakon (skoro) 50 godina.
Jedan od ključnih i prijelomnih naslova u okvirima žanra horora kontroverzno je i često osporavano, ali i iznimno provokativno i istinski zastrašujuće ostvarenje koje se može interpretirati u ključu buđenja seksualnosti kod djevojčice na početku puberteta te istjerivanja ´zla´ seksualnosti iz nje. Feministička kritika film je dočekala kao manifest nepristajanja patrijarhalnog društvenog uređenja predvođenog Katoličkom crkvom na žensku seksualnost, buđenje koje je prikazano na iznimno intenzivan, provokativan i dotad neviđen način. (D. Radić/HFL)
Ovo je najstrašniji film koji sam vidio svih ovih godina... (Stanley Kauffmann/The New Republic)
Nevjerojatan film koji je predodređen da postane barem klasik horora. Film redatelja Friedkina bit će duboko uznemirujući za svu publiku - nikada prije na ekranu nije bilo ničega sličnog (Joe Dante / Castle of Frankenstein)
Nisam siguran koji su točno razlozi zbog kojih će ljudi gledati ovaj film: zasigurno to neće biti uživanje, jer ono što ovdje dobijemo nije jeza iz filmova Vincenta Pricea, već sirovo i bolno iskustvo. (Roger Ebert/Chicago Sun-Times)
„Egzorcist“ uspijeva na jednoj razini kao mučna zabava, ali na drugoj, dubljoj razini, to je potpuno zli film. (Andrew Sarris / The Village Voice)
„Egzorcist“ svoju nadnaravnu temu čarobno predstavlja, s izvanrednim specijalnim efektima i jezivom atmosferom, što je rezultiralo jednim od najstrašnijih filmova svih vremena. (konzenzus kritičara / Rotten Tomatoes portal)
„Egzorcist“ je za horor učinio ono što je Kubrickova „Odiseja“ učinila za znanstvenu fantastiku. Otvorila oči studijima koje su počeli odobravati velike proračune hororima. (Cinefantastique)
Friedkin ustrajava zapravo na dvije stvari koje upotpunjuju već navedeni bizarni, začudni sukob dječjeg i demonskog: najprije je to suprotstavljanje znanstvenog i alternativnog, a potom i onaj mnogo skriveniji sukob privatnog i profesionalnog, koji se mnogo skrivenije zbiva u relativno mladu svećeniku. (Dario Marković / Vijenac)
https://www.imdb.com/title/tt0070047/?ref_=nv_sr_srsg_0
IN MEMORIAM TREAT WILLIAMS
Hair, 1979. Milos Forman, 121 min. US
Scenarij: Gerome Ragni, James Rado, Michael Weller
Uloge: John Savage, Treat Williams, Beverly D'Angelo
Na Broadwayu je u Bitmore teatru 29.4. 1968. izvedena premijera mjuzikla “Kosa” (Hair: The American Tribal Love – Rock Musical). Mjuzikl se od konca 1967. izvodio u raznim kazalištima diljem New Yorka, no zbog svoje kontroverznosti, broadwaysku premijeru doživio je tek godinu dana kasnije. Dijalog i stihove napisali su glumci James Rado i Gerome Ragni, a glazbu je skladao Galt MacDermot. Mjuzikl širi kritičku i umjetničku poruku turbulentnih 60–ih godina te na Broadway uvodi kao teme Vijetnamski rat, (anti)rasizam i slobodnu ljubav. Mjuzikl “Kosa” nastao je kao proizvod hippijevske kontrakulture i antiratnog bunta 1960–ih, izazivajući brojne kontroverze. Naime, mjuzikl je koristio psovke, prikazivao i slavio korištenje droga te golotinju na pozornici. Usprkos tomu, postigao je veliki uspjeh pogodivši duh vremena: mjuzikl “Kosa” jedno je od najznačajnijih kazališnih djela šezdesetih godina 20. stoljeća.
11 godina kasnije Miloš Forman prema mjuziklu režira film postavljen u pozadini hipijevske kontrakulture. Fokus je na regrutu koji se prijavljuje u vojsku, no upoznaje se i sprijateljuje s plemenom hipija dok putuje u vojni centar, a nakon što upoznaje njihov način života sve prethodne odluke dovest će u pitanje...
Razigrani glazbeni memoari... Cijela glumačka postava je vrhunska... Uglavnom... film je pravi užitak. (The New York Times / Vincent Canby)
„Kosa“ ima takvu oslobađajuću euforiju da se osjećate deset godina mlađe umjesto da samo poželite da jeste. (Alexander Walker / London Evening Standard)
Ako je ikada neki projekt izgledao osuđen na propast, to je bio ovaj: zastarjeli mjuzikl bez zapleta, Formanov nedostatak filmskog glazbenog iskustva, uglavnom neprovjerena glumačka postava i veliki proračun filma. Ali, usprkos preprekama, "Kosa“ uspijeva na svim razinama - kao zabava, kao dirljiva drama, kao uzbudljiv spektakl i kao provokativno društveno promatranje. (Frank Rich / NY Times)
Karizmatični izlog mlade glumačke ekipe, a posebno Treata Williamsa, čija burna izvedba „I Got Life“, popraćena revoltom razbijanja tanjura na otmjenoj večeri, s elanom dočarava buntovnički duh šezdesetih. (Eddie Harrison / film-authority.com)
S postavom mladih, nepoznatih budućih zvijezda i neobičnom koreografijom, „Kosa“ krši većinu onoga što znamo o mjuziklima, stvarajući emocionalnu buru koja duboko prodire u bit ere koju prikazuje. (Rick Chatenever / Santa Cruz Sentinel)
Ugledni kritičari Gene Siskel (Chicago Tribune) i Roger Ebert (Chicago Sun Times) stavili su „Kosu“ na svoj popis najboljih filmova 1979. Siskel ga je proglasio najboljim filmom 1979. godine. New York Times uvrstio je „Kosu“ na svoju listu 1000 najboljih filmova.
https://www.imdb.com/title/tt0079261/?ref_=fn_al_tt_1
Treat Williams (1951. – 2023.) tragično je preminuo 12.6., nakon prometne nesreće, u 72. godini života. Slavni glumac za sobom je ostavio brojne filmove, a najpoznatiji je ulozi Bergera u mjuziklu „Kosa” iz 1979.
https://www.index.hr/magazin/clanak/treat-williams-je-bio-pravi-holivudski-mister-no/2471078.aspx
HOTEL PULA
Hotel Pula, 2023. Andrej Korovljev, 95 min. HR
Scenarij: Ivan Turković Krnjak prema kratkom romanu “Pula” Vladimira Stojsavljevića
Uloge: Ermin Bravo, Nika Grbelja
Godina je 1995. Mahir (38) izbjeglica je iz Bosne i već nekoliko godina živi u Puli, u hotelu koji nosi ime grada. Njegovi dani jednolični su i prazni, a njegova prošlost nepoznata. Jedne tople noći početkom ljeta, Mahir na plaži nedaleko od hotela prvi put ugleda Unu, mladu Puljanku. Taj iznenadni susret pobudit će u njemu nadu, dok ga ne sustigne prošlost.
Kada se JNA povukla iz grada, vojarna je ostala napuštena, u Rojc su nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini prvotno smjestili izbjeglice. Svakodnevno sam svjedočio patnji ljudi koji su izgubili sve i to je bilo istinski strašno. Još strašnije je, s današnje pozicije, osvijestiti činjenicu da su ti ljudi bili getoizirani. Svi smo mi iskreno bili dirnuti njihovim sudbinama, pomagali u potrepštinama, odjeći, hrani, ali nismo se družili, nismo im pružili dovoljno da se integriraju i na taj način im olakšamo egzistenciju u potpuno nepoznatoj sredini. Da, bili smo tolerantni, ali to je daleko od dovoljnog, trebali smo podijeliti svoj život s njihovim. Taj iskorak koji Una učini na sceni rođendanske zabave jest upravo to što smo svi kao kolektiv trebali napraviti. Iz Unine snage trebamo puno toga naučiti i na taj način odgajati nove generacije. Ne na izlizanim floskulama tolerancije i suživota, već na prihvaćanju i dijeljenju. (redatelj Andrej Korovljev)
Scenarist i redatelj su svojim intervencijama mogli likove još malo razraditi, pa i kompletnu ljubavnu priču učiniti organskijom. Ali, i pored toga, „Hotel Pula“ ostaje solidno filmsko ostvarenje, a u kontekstu regionalne kinematografije se može smatrati i prijelomnim. (Marko Stojiljković / lupiga.com)
Sugestivna drama izvrsnih glumačkih kreacija. (Ervin Pavleković / Novi list)
Film je uredan, dobronamjeran i na momente emocionalno upečatljiv, međutim prečesto ostavlja generički dojam. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt17060982/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_5_nm_0_q_HOTEL%2520PULA
Les Amandiers, 2023. Valeria Bruni Tedeschi, 126 min. FR/IT
Scenarij: Noémie Lvovsky, Caroline Deruas-Garrel, Valeria Bruni Tedeschi
Uloge: Nadia Tereszkiewicz, Sofiane Bennacer, Louis Garrel
Smješten u kasne 1980-e, film prati skupinu mladih glumaca koji ulaze u Les Amandiers, prestižnu školu glume koju su osnovali Patrice Chéreau i Pierre Romans. Tijekom nekoliko mjeseci ovi mladi ljudi sklapaju nova prijateljstva, otkrivaju stvarnost ljubavi i odrastanja, a sve to u pozadini kulture koja se mijenja.
Valeria Bruni Tedeschi nastavlja autobiografsko istraživanje započeto već svojim prvim filmom (Il est plus difficile pour un camel…), objavljenom prije gotovo dvadeset godina. Njen posljednji film ipak je grupni portret, portret mladih ljudi sredinom osamdesetih, koji intenzivno žive svoju strast prema kazalištu i zajedno doživljavaju prva iskustva lude ljubavi, prve tragedije, tugovanja, gubitke, ali i snove, u kazališnoj školi koja je u to vrijeme bila apsolutno inovativna i prestižna: L'École des Amandiers , u istoimenom kazalištu u Nanterreu, koje je utemeljio briljantni redatelj i filmaš Patrice Chéreau. Film je to kojim prolazi žudnja i vjetar mladosti, koja se bori sa svim opasnostima, kako droge tako i AIDS-a, u vrijeme kada za tu bolest nije bilo lijeka.
U „Les Amandiers“ nema povijesne ili biografske rekonstrukcije već urona u emocije jednog doba. Pokušala sam natjerati mlade glumice i glumce da prožive emocije kakve su nas prolazile prije trideset i pet godina... Osjećala sam da moram ukloniti ljusku straha s većine svojih glumaca. Smatram da su mnogi od njih puno više uplašeni nego mi u to vrijeme: uvjereni su da moraju napraviti planove za karijeru, brzo pronaći agenta... Nismo imali ta ograničenja. U to vrijeme bilo je mnogo opasnosti, uključujući i AIDS. Ali nismo se bojali. Bili smo luđi, drskiji, bezobzirniji, manje smo brinuli o svojoj prezentaciji. (redateljica i ko-scenaristica Valeria Bruni Tedeschi)
Brunino djelo je privlačno i proždrljivo, s eksplozivnom mladošću, a sastoji se od trenutaka i ne prilagođava se formi klasične narativne priče.. (Javier Ocaña / El Pais)
Završnica me ostavila s neodredivim osjećajem zbunjenosti, nešto što sve više i više cijenim u današnjem kinu. (Carlos Losilla Caimán / Cuadernos de Cine)
https://www.imdb.com/title/tt14976386/?ref_=fn_al_tt_1
Les Amandiers, 2023. Valeria Bruni Tedeschi, 126 min. FR/IT
Scenarij: Noémie Lvovsky, Caroline Deruas-Garrel, Valeria Bruni Tedeschi
Uloge: Nadia Tereszkiewicz, Sofiane Bennacer, Louis Garrel
Smješten u kasne 1980-e, film prati skupinu mladih glumaca koji ulaze u Les Amandiers, prestižnu školu glume koju su osnovali Patrice Chéreau i Pierre Romans. Tijekom nekoliko mjeseci ovi mladi ljudi sklapaju nova prijateljstva, otkrivaju stvarnost ljubavi i odrastanja, a sve to u pozadini kulture koja se mijenja.
Valeria Bruni Tedeschi nastavlja autobiografsko istraživanje započeto već svojim prvim filmom (Il est plus difficile pour un camel…), objavljenom prije gotovo dvadeset godina. Njen posljednji film ipak je grupni portret, portret mladih ljudi sredinom osamdesetih, koji intenzivno žive svoju strast prema kazalištu i zajedno doživljavaju prva iskustva lude ljubavi, prve tragedije, tugovanja, gubitke, ali i snove, u kazališnoj školi koja je u to vrijeme bila apsolutno inovativna i prestižna: L'École des Amandiers , u istoimenom kazalištu u Nanterreu, koje je utemeljio briljantni redatelj i filmaš Patrice Chéreau. Film je to kojim prolazi žudnja i vjetar mladosti, koja se bori sa svim opasnostima, kako droge tako i AIDS-a, u vrijeme kada za tu bolest nije bilo lijeka.
U „Les Amandiers“ nema povijesne ili biografske rekonstrukcije već urona u emocije jednog doba. Pokušala sam natjerati mlade glumice i glumce da prožive emocije kakve su nas prolazile prije trideset i pet godina... Osjećala sam da moram ukloniti ljusku straha s većine svojih glumaca. Smatram da su mnogi od njih puno više uplašeni nego mi u to vrijeme: uvjereni su da moraju napraviti planove za karijeru, brzo pronaći agenta... Nismo imali ta ograničenja. U to vrijeme bilo je mnogo opasnosti, uključujući i AIDS. Ali nismo se bojali. Bili smo luđi, drskiji, bezobzirniji, manje smo brinuli o svojoj prezentaciji. (redateljica i ko-scenaristica Valeria Bruni Tedeschi)
Brunino djelo je privlačno i proždrljivo, s eksplozivnom mladošću, a sastoji se od trenutaka i ne prilagođava se formi klasične narativne priče.. (Javier Ocaña / El Pais)
Završnica me ostavila s neodredivim osjećajem zbunjenosti, nešto što sve više i više cijenim u današnjem kinu. (Carlos Losilla Caimán / Cuadernos de Cine)
https://www.imdb.com/title/tt14976386/?ref_=fn_al_tt_1
Smrt djevojčice sa žigicama, 2022. Goran Kulenović, 114 min. HR
Scenarij: Zoran Ferić, Goran Kulenović prema istoimenom romanu, bestseleru Zorana Ferića
Uloge: Ozren Grabarić, Jelena Lopatić, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković
Svježe rastavljeni patolog Fero, vraća na otok Rab na kojemu je proveo veći dio svog djetinjstva. Dolazi na sprovod kćerki svog prijatelja, ali ubrzo, preko svog prijatelja i šefa policije Mungosa, biva uvučen u istragu ubojstva rumunjske prostitutke. Dok među otočkim poznanicima pokušavaju pronaći ubojicu, nad Ferom i Mungosom sve se više nadvija sjena velike pogreške iz mladosti. I baš radi duhova iz prošlosti, Fero je prisiljen istragu nastaviti na svoju ruku.
Roman me privukao manje radi svih krasnih i zanimljivih bizarnosti koje je Ferić u njega utkao, a više kao zanimljiva kriminalistička priča sa sjajnim likovima koji imaju svoje grijehe iz prošlosti, a uz to protkana tim fenomenalnim 'ferićevskim' podigranim crnim humorom. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Prvo se krenulo od krimića, ali ima toliko dobrih stvari u romanu da je bilo pitanje što uzeti, a što ostaviti. Vodili smo se time da je iz romana ostavljeno ono što se može vezati uz istragu, dok bi sporedne, dvije-tri fantastične priče u romanu bile super za seriju od pet-šest epizoda. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Gotovo sam siguran da će za dio javnosti film biti neprimjeren, dvojben, da ne kažem skandalozan. Naprosto zato što je takva i knjiga. Ima u njoj neke gorčine; svijet i ljudi koje opisuje puni su sarkazma i gotovo zlobe. Ali to nije zloba autora, bar se nadam, to je zloba svijeta koji ne propušta biti okrutan prema likovima romana. (autor romana / ko-scenarist Zoran Ferić)
Male životne drame isprepliću se u okviru slojevite (krimi) priče. Nisu svi slojevi podjednako uslojeni, naprotiv, puno je elemenata u podzapletu s kojima je teško izaći na kraj, a uključuju i jednu videokasetu, istjerivanja vraga, kao i rat koji odzvanja u podlozi priče. No, “Smrt djevojčice za žigicama” svejedno djeluje kao razmjerno osvježenje, svakako nešto neuobičajeno unutar hrvatske kinematografije koju jednim dijelom pomiče prema skandinavskom krimiću. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt28285091/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_q_Smrt%2520djevoj%25C4%258Dice%2520sa%2520%25C5%25BEigicama
A Stork's Journey, 2017. Toby Genkel, Reza Memari, 85 min. DE/NO/BE/LUX/US
Vrapčić Richard, siroče kojeg su od rođenja odgajale rode, vjeruje da je jedan od njih. Ali kad dođe vrijeme za migraciju, njegova obitelj roda mora mu otkriti njegov pravi identitet i ostaviti ga u šumi, jer ne bi preživio putovanje do Afrike. Odlučan u tome da dokaže da je on ipak roda, Richard sam kreće sam na jug, te mu se pridružuje ekscentrična sova Olga s izmišljenim prijateljem i Kiki, narcisoidni papagaj, disko-pjevač. Na ovom epskom putovanju, suočit će se sa brojnim preprekama.
https://www.imdb.com/title/tt3823116/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_A%2520Stork%27s%2520Journey
Oppenheimer, 2023. Christopher Nolan, 180 min. US/UK
Scenarij: Christopher Nolan prema biografiji "American Prometheus: The Triumph and Tragedy of J. Robert Oppenheimer“ Kai Birda i Martina J. Sherwina
Uloge: Cillian Murphy, Emily Blunt, Matt Damon, Robert Downey Jr., Florence Pugh, Josh Hartnett, Casey Affleck, Rami Malek, Kenneth Branagh
Ovo je doba u kojem je čitava zapadna civilizacija izložena opasnosti. Pala je Francuska, jedan od velikih predstavnika te civilizacije, i moramo se pobrinuti da Velika Britanija i Amerika ne padnu. Moramo braniti zapadne vrijednosti protiv nacizma i zbog nacističko-sovjetskog pakta iz 1939. ne možemo imati nikakav savez s komunistima. (Robert J. Oppenheimer, 1940.)
Znanstvenik Robert J. Oppenheimer je bio glavni čovjek Operacije Manhattan, akcije američkih vlasti da stvore nuklearnu bombu i time dobiju prevlast u II. svjetskom ratu, a film pokazuje taj proces od entuzijazma do veselja zbog uspjeha i zabrinutosti zbog rezultata…
“Oppenheimer” nije ljetna zabava. Film ne želi jeftino podilaziti publiku niti ima ambiciju gledatelju donijeti dozu bijega od stvarnosti koju ljubitelji sedme umjetnosti odlaskom u kino, u većoj ili manjoj mjeri, ponekad traže. Upravo suprotno – kroz priču o Robertu Oppenheimeru gledatelj je suočen s nizom egzistencijalnih pitanja o čovječanstvu u cjelini, ali i moralnim preispitivanjima postupaka pojedinca. Pojedinca koji je, sa suradnicima, promijenio tijek povijesti. (Tihomir Polančec / goodtalking.hr)
Rastrgan sam između toga da budem skroz sramežljiv i tajanstven u vezi s Oppenheimerom i da samo izađem i kažem da je to potpuni nokaut koji mi je otvorio mozak poput trzajuće jezgre plutonija i ostavio me da jecam kroz odjavu kao da se ne mogu ičega više sjetiti. (Robbie Collin / The Telegraph)
"Oppenheimer“ je... nevjerojatan. Riječ koja mi stalno pada na pamet je ‘zastrašujuće‘. Nemilosrdnog tempa, ludo detaljna, zamršena povijesna drama koja se gradi i gradi i gradi sve dok Nolan ne udari čekićem na najnevjerojatniji, najpotresniji način. (Bilge Ebiri / Vulture)
Potpuno sam zaokupljen „Oppenheimerom“, gustim, pričljivim, napetim filmom djelomično o bombi, uglavnom o tome koliko smo osuđeni na propast. Odvažan, inventivan, kompleksan film koji će uzdrmati svoju publiku. (Jonathan Dean / The Sunday Times)
„Oppenheimer“ je zaista ozbiljna, filozofska drama za odrasle koja je napeta i uzbudljiva kao ‘Dunkirk‘. A veliki trenutak - TAJ TRENUTAK - izaziva strahopoštovanje. (Lindsey Bahr / Associated Press)
Epska povijesna drama, ali s izrazito nolanovskim senzibilitetom: napetost, struktura, osjećaj razmjera, zapanjujuće zvučno oblikovanje, izvanredna slika. (Matt Maytum / Total Film)
https://www.imdb.com/title/tt15398776/?ref_=fn_al_tt_1
Titina, 2022. Kajsa Naess, 91 min. NO
Animirani film “Titina: Avantura na Sjevernom polu” zabavna je i uzbudljiva priča o gotovo zaboravljenom putovanju: otkriću Sjevernog pola putem cepelina koje se dogodilo 1926. godine. Film je zabavan i šarmantan portret apsurdnih avantura i ljudskih emocija sve prikazano kroz oči malog terijera imena Titina.
Talijanski kreator cepelina Umberto Nobile uživa u mirnom životu sa svojim voljenim psićem Titinom koji ga je šarmirao kada ga je odlučio spasiti na ulicama Rima. Jednoga dana norveška istraživačka superzvijezda Roald Amundsen zove Umberta i naručuje izgradnju cepelina kako bi osvojio Sjeverni pol. Nobile u tome vidi priliku da se i on upiše u povijest. Sa sobom povede Titinu te njih troje krenu u ekspediciju na posljednje neotkriveno mjesto na Zemlji. Njihova potraga je uspješna, ali kao posljedica iste događa se svađa između dvojice istraživača o tome tko će preuzeti slavu… Kroz oči četveronožnog psa Titine ponovno otkrijte istinitu priču o trijumfu i porazu.
„Titina“ nije ni dokumentarac niti biografski film koji se bavi detaljima, ali je beskrajno šarmantan. (Mariló Delgado / Espinof)
Zadivljujuća priča o nevjerojatnim izumima, odvažnim ekspedicijama, nesebičnoj odanosti i važnosti ljudskih sjećanja ispričana s iskrenošću i dozom ironije. (St. Sebastian / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt11225228/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_6_q_Titina
Smrt djevojčice sa žigicama, 2022. Goran Kulenović, 114 min. HR
Scenarij: Zoran Ferić, Goran Kulenović prema istoimenom romanu, bestseleru Zorana Ferića
Uloge: Ozren Grabarić, Jelena Lopatić, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković
Svježe rastavljeni patolog Fero, vraća na otok Rab na kojemu je proveo veći dio svog djetinjstva. Dolazi na sprovod kćerki svog prijatelja, ali ubrzo, preko svog prijatelja i šefa policije Mungosa, biva uvučen u istragu ubojstva rumunjske prostitutke. Dok među otočkim poznanicima pokušavaju pronaći ubojicu, nad Ferom i Mungosom sve se više nadvija sjena velike pogreške iz mladosti. I baš radi duhova iz prošlosti, Fero je prisiljen istragu nastaviti na svoju ruku.
Roman me privukao manje radi svih krasnih i zanimljivih bizarnosti koje je Ferić u njega utkao, a više kao zanimljiva kriminalistička priča sa sjajnim likovima koji imaju svoje grijehe iz prošlosti, a uz to protkana tim fenomenalnim 'ferićevskim' podigranim crnim humorom. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Prvo se krenulo od krimića, ali ima toliko dobrih stvari u romanu da je bilo pitanje što uzeti, a što ostaviti. Vodili smo se time da je iz romana ostavljeno ono što se može vezati uz istragu, dok bi sporedne, dvije-tri fantastične priče u romanu bile super za seriju od pet-šest epizoda. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Gotovo sam siguran da će za dio javnosti film biti neprimjeren, dvojben, da ne kažem skandalozan. Naprosto zato što je takva i knjiga. Ima u njoj neke gorčine; svijet i ljudi koje opisuje puni su sarkazma i gotovo zlobe. Ali to nije zloba autora, bar se nadam, to je zloba svijeta koji ne propušta biti okrutan prema likovima romana. (autor romana / ko-scenarist Zoran Ferić)
Male životne drame isprepliću se u okviru slojevite (krimi) priče. Nisu svi slojevi podjednako uslojeni, naprotiv, puno je elemenata u podzapletu s kojima je teško izaći na kraj, a uključuju i jednu videokasetu, istjerivanja vraga, kao i rat koji odzvanja u podlozi priče. No, “Smrt djevojčice za žigicama” svejedno djeluje kao razmjerno osvježenje, svakako nešto neuobičajeno unutar hrvatske kinematografije koju jednim dijelom pomiče prema skandinavskom krimiću. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt28285091/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_q_Smrt%2520djevoj%25C4%258Dice%2520sa%2520%25C5%25BEigicama
HOTEL PULA
Hotel Pula, 2023. Andrej Korovljev, 95 min. HR
Scenarij: Ivan Turković Krnjak prema kratkom romanu “Pula” Vladimira Stojsavljevića
Uloge: Ermin Bravo, Nika Grbelja
Godina je 1995. Mahir (38) izbjeglica je iz Bosne i već nekoliko godina živi u Puli, u hotelu koji nosi ime grada. Njegovi dani jednolični su i prazni, a njegova prošlost nepoznata. Jedne tople noći početkom ljeta, Mahir na plaži nedaleko od hotela prvi put ugleda Unu, mladu Puljanku. Taj iznenadni susret pobudit će u njemu nadu, dok ga ne sustigne prošlost.
Kada se JNA povukla iz grada, vojarna je ostala napuštena, u Rojc su nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini prvotno smjestili izbjeglice. Svakodnevno sam svjedočio patnji ljudi koji su izgubili sve i to je bilo istinski strašno. Još strašnije je, s današnje pozicije, osvijestiti činjenicu da su ti ljudi bili getoizirani. Svi smo mi iskreno bili dirnuti njihovim sudbinama, pomagali u potrepštinama, odjeći, hrani, ali nismo se družili, nismo im pružili dovoljno da se integriraju i na taj način im olakšamo egzistenciju u potpuno nepoznatoj sredini. Da, bili smo tolerantni, ali to je daleko od dovoljnog, trebali smo podijeliti svoj život s njihovim. Taj iskorak koji Una učini na sceni rođendanske zabave jest upravo to što smo svi kao kolektiv trebali napraviti. Iz Unine snage trebamo puno toga naučiti i na taj način odgajati nove generacije. Ne na izlizanim floskulama tolerancije i suživota, već na prihvaćanju i dijeljenju. (redatelj Andrej Korovljev)
Scenarist i redatelj su svojim intervencijama mogli likove još malo razraditi, pa i kompletnu ljubavnu priču učiniti organskijom. Ali, i pored toga, „Hotel Pula“ ostaje solidno filmsko ostvarenje, a u kontekstu regionalne kinematografije se može smatrati i prijelomnim. (Marko Stojiljković / lupiga.com)
Sugestivna drama izvrsnih glumačkih kreacija. (Ervin Pavleković / Novi list)
Film je uredan, dobronamjeran i na momente emocionalno upečatljiv, međutim prečesto ostavlja generički dojam. (Jurica Pavičić, Jutarnji List)
https://www.imdb.com/title/tt17060982/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_5_nm_0_q_HOTEL%2520PULA
GOSTOVANJE / NATAŠA ŠKARIČIĆ
Contagion, 2011. Steven Soderbergh, 106 min. US/UAR
Scenarij: Scott Z. Burns
Uloge: Kate Winslet, Gwyneth Paltrow, Jude Law, Marion Cotillard, Laurence Fishburne, Matt Damon
Nedavna (!?) epidemija koronavirusa ima nevjerojatno mnogo sličnosti s ovim filmom Stevena Soderbergha iz 2011. - misteriozni virus širi se brzinom munje i ubija desetke milijuna ljudi u svijetu, dok centri za kontrolu bolesti i prevencije pokušavaju zaustaviti epidemiju. Ljudska pohlepa u mješavini sa strahom, kao i dilema kome vjerovati dovode do niza tragedija i dramatičnih zapleta, no naposljetku i do rješenja slagalice koja otkriva put virusa od izvora do milijuna zaraženih.
Sjajan rad. Stvarno sam impresioniran ovim filmom i mislim da je to jedna od najboljih stvari koje je Soderbergh napravio. (David Stratton / At the Movies)
Ovo je film koji iskorištava sve naše esencijalne brige s činjeničnim detaljima, stručno povećavajući te strahove u iskustvo koje ostaje s vama dugo nakon gledanja. (Brian Eggert / Deep Focus Review)
Pogledao sam „Zarazu“ otprilike 3 dana nakon početka karantene zbog COVID-19. Zastrašujuće koliko je točan. Soderbergh radi dobar posao u izgradnji različitih strana problema i načina na koji pandemija utječe na svih. (Victor Pineyro / Seventh Art Studio)
https://www.imdb.com/title/tt1598778/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Contagion%252C%25202011.
Bachennya metelyka, 2022. Maksym Nakonechnyi, 107 min. UK/HR/CZ/S
Scenarij: Maksym Nakonechnyi, Iryna Tsilyk
Uloge: Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani
Lilia se vraća kući, svojoj obitelji i suborcima nakon mjeseci provedenih u ratnom zatočeništvu. Kao ukrajinska stručnjakinja za zračno izviđanje, upravljala je dronovima. Sada se, kao civil i supruga, teško okreće budućnosti. Bol i trauma izlaze na površinu poput sna, a nešto u njoj ne dopušta joj da zaboravi ono od čega se želi maknuti. Surova i nadrealna priča o ženi koja odbija prihvatiti ulogu žrtve.
Izvedba Burkovske - tiha, dostojanstvena, ali vrlo ekspresivna - popunjava mnoge emocionalne praznine. Sa svojim snažnim, upečatljivim crtama lica i raznolikom tjelesnošću, Burkovska je očaravajuća u cijelosti i, ako rat dopusti, trebala bi imati vrlo zanimljivu karijeru pred sobom. (Leslie Felperin / The Hollywood Reporter)
Osjetljiva, nijansirana meditacija o ratu i njegovim učincima na psihu pojedinaca i naroda. (Lee Marshall / Screendaily)
Nepokolebljiv portret dodatnog terora i očaja na koje su prisiljene žene tijekom rata, nakon fizičkog oskvrnjenja i zlostavljanja. (Nicholas Bell / IONCINEMA.com)
https://www.imdb.com/title/tt14867294/?ref_=fn_al_tt_1
SOPHIA LOREN 20.9.1934.
A Countess from Hong Kong, 1967. Charlie Chaplin, 120 min. UK
Scenarij: Charlie Chaplin
Uloge: Marlon Brando, Sophia Loren, Sydney Chaplin
Bogati američki diplomat, Ogden Mears putuje iz Hong Konga na Havaje gdje ga čeka supruga Martha. Za vrijeme ukrcaja putnika na brod u Hong Kongu, u Mearsovu se kabinu uvuče osiromašena ruska grofica Natascha, koja je zbog revolucije bila prisiljena napustiti svoj dom, i završila u Hong Kongu. Umorna i nezadovoljna poslom povremene plesačice u ljigavom baru, Natascha se odlučila na bijeg. Kada Mears shvati da ima uljeza u sobi, Martha ga preklinje da joj pomogne emigrirati u SAD, no kad Mears odbije, Natascha mu zaprijeti kako će sve otkriti njegovoj ženi Marthi. Mears joj dopušta da dijele kabinu, dok ne smisli dobar plan kako je se riješiti...
Chaplinov podcijenjen, ali naposljetku divan posljednji film. (Jeffrey M. Anderson / Combustible Celluloid)
I sekvenca brodskog bala i klimaktička scena (obje uključuju ples) su čisto blaženstvo, a Chaplinovo rukovanje širokim formatom i bojom iznenađujuće je sigurno. (Ken Hanke / Mountain Xpress)
Čitao sam da ovo nije samo jedan od Chaplinovih najgorih filmova, nego i jedan od Brandovih najgorih. Ali uopće nije loš. Ima nekoliko vrlo smiješnih trenutaka na početku, a Brando savršeno igra ulogu nabrijanog političara. Jedini razlog zbog kojeg ljudi misle da je pogrešno odabran je taj što očekuju Stanleyja Kowalskog. Čak je i Jack Nicholson ovaj film izdvojio kao jednu od najboljih Brandovih izvedbi. Ipak, film zapravo pripada Sophiji Loren (inače podcijenjenoj glumici) koja je istinski srceparajuća. Dodajte tome nevjerojatnu glazbenu partituru. U to su ga vrijeme kritičari osuđivali da je zastario, ali sada se ne čini ništa zastarjelijim od bilo kojeg drugog filma koji dolazi iz istog razdoblja. (Tashtago / imdb)
https://www.imdb.com/title/tt0061523/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_A%2520Countess%2520from%2520Hong%2520Kong
Smrt djevojčice sa žigicama, 2022. Goran Kulenović, 114 min. HR
Scenarij: Zoran Ferić, Goran Kulenović prema istoimenom romanu, bestseleru Zorana Ferića
Uloge: Ozren Grabarić, Jelena Lopatić, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković
Svježe rastavljeni patolog Fero, vraća na otok Rab na kojemu je proveo veći dio svog djetinjstva. Dolazi na sprovod kćerki svog prijatelja, ali ubrzo, preko svog prijatelja i šefa policije Mungosa, biva uvučen u istragu ubojstva rumunjske prostitutke. Dok među otočkim poznanicima pokušavaju pronaći ubojicu, nad Ferom i Mungosom sve se više nadvija sjena velike pogreške iz mladosti. I baš radi duhova iz prošlosti, Fero je prisiljen istragu nastaviti na svoju ruku.
Roman me privukao manje radi svih krasnih i zanimljivih bizarnosti koje je Ferić u njega utkao, a više kao zanimljiva kriminalistička priča sa sjajnim likovima koji imaju svoje grijehe iz prošlosti, a uz to protkana tim fenomenalnim 'ferićevskim' podigranim crnim humorom. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Prvo se krenulo od krimića, ali ima toliko dobrih stvari u romanu da je bilo pitanje što uzeti, a što ostaviti. Vodili smo se time da je iz romana ostavljeno ono što se može vezati uz istragu, dok bi sporedne, dvije-tri fantastične priče u romanu bile super za seriju od pet-šest epizoda. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Gotovo sam siguran da će za dio javnosti film biti neprimjeren, dvojben, da ne kažem skandalozan. Naprosto zato što je takva i knjiga. Ima u njoj neke gorčine; svijet i ljudi koje opisuje puni su sarkazma i gotovo zlobe. Ali to nije zloba autora, bar se nadam, to je zloba svijeta koji ne propušta biti okrutan prema likovima romana. (autor romana / ko-scenarist Zoran Ferić)
Male životne drame isprepliću se u okviru slojevite (krimi) priče. Nisu svi slojevi podjednako uslojeni, naprotiv, puno je elemenata u podzapletu s kojima je teško izaći na kraj, a uključuju i jednu videokasetu, istjerivanja vraga, kao i rat koji odzvanja u podlozi priče. No, “Smrt djevojčice za žigicama” svejedno djeluje kao razmjerno osvježenje, svakako nešto neuobičajeno unutar hrvatske kinematografije koju jednim dijelom pomiče prema skandinavskom krimiću. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt28285091/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_q_Smrt%2520djevoj%25C4%258Dice%2520sa%2520%25C5%25BEigicama
Il colibrì / The Hummingbird, 2022. Francesca Archibugi, 126 min. IT/FR
Scenarij: Francesca Archibugi i Laura Paolucci prema romanu Sandra Veronesija
Uloge: Pierfrancesco Favino, Nanni Moretti, Kasia Smutniak
Kolibrić je mala ptica koja svu svoju energiju troši kako bi cijeli život ostala na jednom mjestu, a upravo tako živi Marco Carrera, glavni protagonist filma “Kolibrić” redateljice Francesce Archibugi snimljen prema istoimenom romanu autora Sandra Veronesija koji je 2020. godine osvojio prestižnu nagragu Strega, te od tada bio preveden na 25 različitih jezika uključujući i hrvatski, u nakladi „Ljevak“!
To je priča čija se radnja proteže na čak šezdeset godina, a u kojoj se radosti, boli i neuroze uobičajene obitelji srednje klase isprepliću s evolucijom apsolutne i izvanredne ljubavi koja se proteže na tri generacije. Ovo je obitelj u kojoj je najbitnije držati se zajedno i prikazati jak kolektiv čak i kada je suočena s nepodnošljivim problemima…
Prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Torontu!
„Colibri“ je priča o životnoj snazi predaka, o mukotrpnoj borbi koju svi vodimo kako bismo se oduprli onome što se ponekad čini neodrživim. (Paola Casella / www.mymovies.it)
Zadivljujuća slika života koja odiše skromnošću. (Brandon Judell / Medium)
Od gledatelja je (možda) potreban dodatan napor da se snađe među naglim promjenama vremena i poveže događaje, ali uz ovako intenzivnu priču, režiju i interpretacije, emocije su zajamčene. (Vittoria Scarpa / www. cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt14589916/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Il%2520colibr%25C3%25AC%2520
Titina, 2022. Kajsa Naess, 91 min. NO
Animirani film “Titina: Avantura na Sjevernom polu” zabavna je i uzbudljiva priča o gotovo zaboravljenom putovanju: otkriću Sjevernog pola putem cepelina koje se dogodilo 1926. godine. Film je zabavan i šarmantan portret apsurdnih avantura i ljudskih emocija sve prikazano kroz oči malog terijera imena Titina.
Talijanski kreator cepelina Umberto Nobile uživa u mirnom životu sa svojim voljenim psićem Titinom koji ga je šarmirao kada ga je odlučio spasiti na ulicama Rima. Jednoga dana norveška istraživačka superzvijezda Roald Amundsen zove Umberta i naručuje izgradnju cepelina kako bi osvojio Sjeverni pol. Nobile u tome vidi priliku da se i on upiše u povijest. Sa sobom povede Titinu te njih troje krenu u ekspediciju na posljednje neotkriveno mjesto na Zemlji. Njihova potraga je uspješna, ali kao posljedica iste događa se svađa između dvojice istraživača o tome tko će preuzeti slavu… Kroz oči četveronožnog psa Titine ponovno otkrijte istinitu priču o trijumfu i porazu.
„Titina“ nije ni dokumentarac niti biografski film koji se bavi detaljima, ali je beskrajno šarmantan. (Mariló Delgado / Espinof)
Zadivljujuća priča o nevjerojatnim izumima, odvažnim ekspedicijama, nesebičnoj odanosti i važnosti ljudskih sjećanja ispričana s iskrenošću i dozom ironije. (St. Sebastian / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt11225228/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_6_q_Titina
Bachennya metelyka, 2022. Maksym Nakonechnyi, 107 min. UK/HR/CZ/S
Scenarij: Maksym Nakonechnyi, Iryna Tsilyk
Uloge: Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani
Lilia se vraća kući, svojoj obitelji i suborcima nakon mjeseci provedenih u ratnom zatočeništvu. Kao ukrajinska stručnjakinja za zračno izviđanje, upravljala je dronovima. Sada se, kao civil i supruga, teško okreće budućnosti. Bol i trauma izlaze na površinu poput sna, a nešto u njoj ne dopušta joj da zaboravi ono od čega se želi maknuti. Surova i nadrealna priča o ženi koja odbija prihvatiti ulogu žrtve.
Izvedba Burkovske - tiha, dostojanstvena, ali vrlo ekspresivna - popunjava mnoge emocionalne praznine. Sa svojim snažnim, upečatljivim crtama lica i raznolikom tjelesnošću, Burkovska je očaravajuća u cijelosti i, ako rat dopusti, trebala bi imati vrlo zanimljivu karijeru pred sobom. (Leslie Felperin / The Hollywood Reporter)
Osjetljiva, nijansirana meditacija o ratu i njegovim učincima na psihu pojedinaca i naroda. (Lee Marshall / Screendaily)
Nepokolebljiv portret dodatnog terora i očaja na koje su prisiljene žene tijekom rata, nakon fizičkog oskvrnjenja i zlostavljanja. (Nicholas Bell / IONCINEMA.com)
https://www.imdb.com/title/tt14867294/?ref_=fn_al_tt_1
Richard the Stork & the Mystery of the Great Jewel, 2023. Benjamin Quabeck, Mette Tange, 84 min. DE/NO/BE
Uživajući u zimovanju na Velikom jezeru u sjevernoj Africi, Richard saznaje da mu ovaj put neće biti povjerena tako časna i odgovorna misija da vodi let jata roda kući na sjever. Ne želeći se s time pomiriti, bježi na samostalno putovanje puno opasnosti i avantura…
https://www.imdb.com/title/tt14514964/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_4_nm_4_q_Richard%2520the%2520Stork%2520%2526%2520the%2520Mystery%2520of%252
Il colibrì / The Hummingbird, 2022. Francesca Archibugi, 126 min. IT/FR
Scenarij: Francesca Archibugi i Laura Paolucci prema romanu Sandra Veronesija
Uloge: Pierfrancesco Favino, Nanni Moretti, Kasia Smutniak
Kolibrić je mala ptica koja svu svoju energiju troši kako bi cijeli život ostala na jednom mjestu, a upravo tako živi Marco Carrera, glavni protagonist filma “Kolibrić” redateljice Francesce Archibugi snimljen prema istoimenom romanu autora Sandra Veronesija koji je 2020. godine osvojio prestižnu nagragu Strega, te od tada bio preveden na 25 različitih jezika uključujući i hrvatski, u nakladi „Ljevak“!
To je priča čija se radnja proteže na čak šezdeset godina, a u kojoj se radosti, boli i neuroze uobičajene obitelji srednje klase isprepliću s evolucijom apsolutne i izvanredne ljubavi koja se proteže na tri generacije. Ovo je obitelj u kojoj je najbitnije držati se zajedno i prikazati jak kolektiv čak i kada je suočena s nepodnošljivim problemima…
Prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Torontu!
„Colibri“ je priča o životnoj snazi predaka, o mukotrpnoj borbi koju svi vodimo kako bismo se oduprli onome što se ponekad čini neodrživim. (Paola Casella / www.mymovies.it)
Zadivljujuća slika života koja odiše skromnošću. (Brandon Judell / Medium)
Od gledatelja je (možda) potreban dodatan napor da se snađe među naglim promjenama vremena i poveže događaje, ali uz ovako intenzivnu priču, režiju i interpretacije, emocije su zajamčene. (Vittoria Scarpa / www. cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt14589916/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Il%2520colibr%25C3%25AC%2520
L'ombra di Caravaggio, 2022. Michele Placido, 120 min. IT/FR
Scenarij: Sandro Petraglia, Michele Placido, Fidel Signorile
Uloge: Riccardo Scamarcio, Michele Placido, Isabelle Huppert, Louis Garrel
Italija 1610. Caravaggio, jedan od najbriljantnijih slikara svog vremena i buntovnik protiv crkvenih pravila koja određuju način predstavljanja vjerskih tema. Nakon što je dobio informaciju da Caravaggio u svojim djelima prikazuje prostitutke, lopove i skitnice, papa Pavao V. naređuje vatikanskoj tajnoj službi da provede istragu, kako bi odlučila hoće li odobriti pomilovanje koje je slikar tražio otkako je osuđen na smrt zbog ubojstva suparnice. Istražitelj poznat kao Sjena započinje istraživanje koje će ga odvesti do otkrivanja proturječnih mana i vrlina genija čiji život ili smrt leži u njegovim rukama.
Iznenađujući, senzualan film koji uspijeva reproducirati Caravaggiova djela unutar vizualnog tkiva filma. (Davide Stanzione / Best Film)
„Tražim istinu”, inzistirao je slikar, a čini se da Placido želi učiniti isto sa svojim filmom. Ima krvi i znoja, a tjelesna, ljudska strana Caravaggiovih slika dolazi do izražaja na ekranu. Jedna od prednosti filma je njegova demonstracija kako su aspekti stvarnosti ulazili u slikareva djela, kako su se lopovi, skitnice i bludnice pojavljivali na umjetnikovim platnima, kao na pozornici, pretvarajući se u vječna umjetnička djela. Film osmišljen za širu publiku i nadamo se da će šira publika reagirati u skladu s tim. (Vittoria Scarpa / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt11877386/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_0_q_L%27ombra%2520di%2520Caravaggio%252C
IN MEMORIAM WILLIAM FRIEDKIN 1935.-2023.
12 Angry Men, 1997. 107 min. US
Scenarij: Reginald Rose prema vlastitoj drami iz 1954
Uloge: Courtney B. Vance, Ossie Davis, George C. Scott, Armin Mueller-Stahl, Dorian Harewood, James Gandolfini, Tony Danza, Jack Lemmon, Hume Cronyn, Mykelti Williamson, Edward James Olmos, William Petersen
U remakeu klasika iz 1950-ih, pristranost i grupno razmišljanje utječu na odlučivanje desetak članova žirija. U početku, jedan od porotnika jedina je prepreka između vijeća i jednoglasne osude latinoameričkog navodnog ubojice kojemu su pozvani suditi. Ali pregovori isključivo muške porote pokazuju se tečnima i kako sati prolaze, sve više i više disidentovih vršnjaka staje na njegovu stranu. Ubrzo, suđenje potlačenoj mladosti postaje meditacija o socijalnoj pravdi.
Režija Williama Friedkina i glumačka postava prepuna zvijezda ono je što čini film iz 1997. vrijedan gledanja. (Danielle Solzman / Solzy at the Movies)
Ni približno dobar kao original, ali još uvijek nevjerojatan film. (Alex Sandell / Juicy Cerebellum)
Jedna stvar koja me se dojmila dok sam gledao ovaj majstorski remake klasika je koliko se još uvijek priča stara 70 godina čini relevantnom. S obzirom na to koliko su stvari postale polarizirane u Americi, pojam da jedan čovjek mijenja mišljenje jedanaestorice drugih sada se čini malo nategnutijim nego što je bio 1997. Iako je to definitivno točno kada se radi o većini naših diskursa koji se odvijaju online, pošteno je zapitati se ne bi li 12 ljudi iz sve šireg spektra političke ideologije moglo pronaći zajednički jezik ako su bili zajedno zaključani u sobi za porotnike. To je vjerojatno previše za tražiti s obzirom na prirodu podjele kroz koju trenutno živimo, ali kao film „12 Angry Men“ vas tjera da se nadate da možda, samo možda, zdrav razum može prevladati. (Ian Hrabe / www.moviejawn.com)
https://www.imdb.com/title/tt0118528/?ref_=fn_al_tt_2
Il colibrì / The Hummingbird, 2022. Francesca Archibugi, 126 min. IT/FR
Scenarij: Francesca Archibugi i Laura Paolucci prema romanu Sandra Veronesija
Uloge: Pierfrancesco Favino, Nanni Moretti, Kasia Smutniak
Kolibrić je mala ptica koja svu svoju energiju troši kako bi cijeli život ostala na jednom mjestu, a upravo tako živi Marco Carrera, glavni protagonist filma “Kolibrić” redateljice Francesce Archibugi snimljen prema istoimenom romanu autora Sandra Veronesija koji je 2020. godine osvojio prestižnu nagragu Strega, te od tada bio preveden na 25 različitih jezika uključujući i hrvatski, u nakladi „Ljevak“!
To je priča čija se radnja proteže na čak šezdeset godina, a u kojoj se radosti, boli i neuroze uobičajene obitelji srednje klase isprepliću s evolucijom apsolutne i izvanredne ljubavi koja se proteže na tri generacije. Ovo je obitelj u kojoj je najbitnije držati se zajedno i prikazati jak kolektiv čak i kada je suočena s nepodnošljivim problemima…
Prikazan u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Torontu!
„Colibri“ je priča o životnoj snazi predaka, o mukotrpnoj borbi koju svi vodimo kako bismo se oduprli onome što se ponekad čini neodrživim. (Paola Casella / www.mymovies.it)
Zadivljujuća slika života koja odiše skromnošću. (Brandon Judell / Medium)
Od gledatelja je (možda) potreban dodatan napor da se snađe među naglim promjenama vremena i poveže događaje, ali uz ovako intenzivnu priču, režiju i interpretacije, emocije su zajamčene. (Vittoria Scarpa / www. cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt14589916/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_8_nm_0_q_Il%2520colibr%25C3%25AC%2520
L'ombra di Caravaggio, 2022. Michele Placido, 120 min. IT/FR
Scenarij: Sandro Petraglia, Michele Placido, Fidel Signorile
Uloge: Riccardo Scamarcio, Michele Placido, Isabelle Huppert, Louis Garrel
Italija 1610. Caravaggio, jedan od najbriljantnijih slikara svog vremena i buntovnik protiv crkvenih pravila koja određuju način predstavljanja vjerskih tema. Nakon što je dobio informaciju da Caravaggio u svojim djelima prikazuje prostitutke, lopove i skitnice, papa Pavao V. naređuje vatikanskoj tajnoj službi da provede istragu, kako bi odlučila hoće li odobriti pomilovanje koje je slikar tražio otkako je osuđen na smrt zbog ubojstva suparnice. Istražitelj poznat kao Sjena započinje istraživanje koje će ga odvesti do otkrivanja proturječnih mana i vrlina genija čiji život ili smrt leži u njegovim rukama.
Iznenađujući, senzualan film koji uspijeva reproducirati Caravaggiova djela unutar vizualnog tkiva filma. (Davide Stanzione / Best Film)
„Tražim istinu”, inzistirao je slikar, a čini se da Placido želi učiniti isto sa svojim filmom. Ima krvi i znoja, a tjelesna, ljudska strana Caravaggiovih slika dolazi do izražaja na ekranu. Jedna od prednosti filma je njegova demonstracija kako su aspekti stvarnosti ulazili u slikareva djela, kako su se lopovi, skitnice i bludnice pojavljivali na umjetnikovim platnima, kao na pozornici, pretvarajući se u vječna umjetnička djela. Film osmišljen za širu publiku i nadamo se da će šira publika reagirati u skladu s tim. (Vittoria Scarpa / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt11877386/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_0_q_L%27ombra%2520di%2520Caravaggio%252C
L'ombra di Caravaggio, 2022. Michele Placido, 120 min. IT/FR
Scenarij: Sandro Petraglia, Michele Placido, Fidel Signorile
Uloge: Riccardo Scamarcio, Michele Placido, Isabelle Huppert, Louis Garrel
Italija 1610. Caravaggio, jedan od najbriljantnijih slikara svog vremena i buntovnik protiv crkvenih pravila koja određuju način predstavljanja vjerskih tema. Nakon što je dobio informaciju da Caravaggio u svojim djelima prikazuje prostitutke, lopove i skitnice, papa Pavao V. naređuje vatikanskoj tajnoj službi da provede istragu, kako bi odlučila hoće li odobriti pomilovanje koje je slikar tražio otkako je osuđen na smrt zbog ubojstva suparnice. Istražitelj poznat kao Sjena započinje istraživanje koje će ga odvesti do otkrivanja proturječnih mana i vrlina genija čiji život ili smrt leži u njegovim rukama.
Iznenađujući, senzualan film koji uspijeva reproducirati Caravaggiova djela unutar vizualnog tkiva filma. (Davide Stanzione / Best Film)
„Tražim istinu”, inzistirao je slikar, a čini se da Placido želi učiniti isto sa svojim filmom. Ima krvi i znoja, a tjelesna, ljudska strana Caravaggiovih slika dolazi do izražaja na ekranu. Jedna od prednosti filma je njegova demonstracija kako su aspekti stvarnosti ulazili u slikareva djela, kako su se lopovi, skitnice i bludnice pojavljivali na umjetnikovim platnima, kao na pozornici, pretvarajući se u vječna umjetnička djela. Film osmišljen za širu publiku i nadamo se da će šira publika reagirati u skladu s tim. (Vittoria Scarpa / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt11877386/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_0_q_L%27ombra%2520di%2520Caravaggio%252C
Bachennya metelyka, 2022. Maksym Nakonechnyi, 107 min. UK/HR/CZ/S
Scenarij: Maksym Nakonechnyi, Iryna Tsilyk
Uloge: Rita Burkovska, Liubomyr Valivots, Myroslava Vytrykhovska-Makar, Natalia Vorozhbyt, Myroslav Hai, Dmytro Lozovsky, Kateryna Prymak, Daria Lorenci Flatz, Edvin Liverić Bassani
Lilia se vraća kući, svojoj obitelji i suborcima nakon mjeseci provedenih u ratnom zatočeništvu. Kao ukrajinska stručnjakinja za zračno izviđanje, upravljala je dronovima. Sada se, kao civil i supruga, teško okreće budućnosti. Bol i trauma izlaze na površinu poput sna, a nešto u njoj ne dopušta joj da zaboravi ono od čega se želi maknuti. Surova i nadrealna priča o ženi koja odbija prihvatiti ulogu žrtve.
Izvedba Burkovske - tiha, dostojanstvena, ali vrlo ekspresivna - popunjava mnoge emocionalne praznine. Sa svojim snažnim, upečatljivim crtama lica i raznolikom tjelesnošću, Burkovska je očaravajuća u cijelosti i, ako rat dopusti, trebala bi imati vrlo zanimljivu karijeru pred sobom. (Leslie Felperin / The Hollywood Reporter)
Osjetljiva, nijansirana meditacija o ratu i njegovim učincima na psihu pojedinaca i naroda. (Lee Marshall / Screendaily)
Nepokolebljiv portret dodatnog terora i očaja na koje su prisiljene žene tijekom rata, nakon fizičkog oskvrnjenja i zlostavljanja. (Nicholas Bell / IONCINEMA.com)
https://www.imdb.com/title/tt14867294/?ref_=fn_al_tt_1
Titina, 2022. Kajsa Naess, 91 min. NO
Animirani film “Titina: Avantura na Sjevernom polu” zabavna je i uzbudljiva priča o gotovo zaboravljenom putovanju: otkriću Sjevernog pola putem cepelina koje se dogodilo 1926. godine. Film je zabavan i šarmantan portret apsurdnih avantura i ljudskih emocija sve prikazano kroz oči malog terijera imena Titina.
Talijanski kreator cepelina Umberto Nobile uživa u mirnom životu sa svojim voljenim psićem Titinom koji ga je šarmirao kada ga je odlučio spasiti na ulicama Rima. Jednoga dana norveška istraživačka superzvijezda Roald Amundsen zove Umberta i naručuje izgradnju cepelina kako bi osvojio Sjeverni pol. Nobile u tome vidi priliku da se i on upiše u povijest. Sa sobom povede Titinu te njih troje krenu u ekspediciju na posljednje neotkriveno mjesto na Zemlji. Njihova potraga je uspješna, ali kao posljedica iste događa se svađa između dvojice istraživača o tome tko će preuzeti slavu… Kroz oči četveronožnog psa Titine ponovno otkrijte istinitu priču o trijumfu i porazu.
„Titina“ nije ni dokumentarac niti biografski film koji se bavi detaljima, ali je beskrajno šarmantan. (Mariló Delgado / Espinof)
Zadivljujuća priča o nevjerojatnim izumima, odvažnim ekspedicijama, nesebičnoj odanosti i važnosti ljudskih sjećanja ispričana s iskrenošću i dozom ironije. (St. Sebastian / letterboxd.com)
https://www.imdb.com/title/tt11225228/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_6_q_Titina
Smrt djevojčice sa žigicama, 2022. Goran Kulenović, 114 min. HR
Scenarij: Zoran Ferić, Goran Kulenović prema istoimenom romanu, bestseleru Zorana Ferića
Uloge: Ozren Grabarić, Jelena Lopatić, Goran Navojec, Borko Perić, Slavko Juraga, Luka Petrušić, Slavko Sobin, Nikša Butijer, Voja Brajović, Iva Babić, Aleksandra Stojaković, Sanja Milardović, Elma Juković
Svježe rastavljeni patolog Fero, vraća na otok Rab na kojemu je proveo veći dio svog djetinjstva. Dolazi na sprovod kćerki svog prijatelja, ali ubrzo, preko svog prijatelja i šefa policije Mungosa, biva uvučen u istragu ubojstva rumunjske prostitutke. Dok među otočkim poznanicima pokušavaju pronaći ubojicu, nad Ferom i Mungosom sve se više nadvija sjena velike pogreške iz mladosti. I baš radi duhova iz prošlosti, Fero je prisiljen istragu nastaviti na svoju ruku.
Roman me privukao manje radi svih krasnih i zanimljivih bizarnosti koje je Ferić u njega utkao, a više kao zanimljiva kriminalistička priča sa sjajnim likovima koji imaju svoje grijehe iz prošlosti, a uz to protkana tim fenomenalnim 'ferićevskim' podigranim crnim humorom. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Prvo se krenulo od krimića, ali ima toliko dobrih stvari u romanu da je bilo pitanje što uzeti, a što ostaviti. Vodili smo se time da je iz romana ostavljeno ono što se može vezati uz istragu, dok bi sporedne, dvije-tri fantastične priče u romanu bile super za seriju od pet-šest epizoda. (redatelj / ko-scenarist Goran Kulenović)
Gotovo sam siguran da će za dio javnosti film biti neprimjeren, dvojben, da ne kažem skandalozan. Naprosto zato što je takva i knjiga. Ima u njoj neke gorčine; svijet i ljudi koje opisuje puni su sarkazma i gotovo zlobe. Ali to nije zloba autora, bar se nadam, to je zloba svijeta koji ne propušta biti okrutan prema likovima romana. (autor romana / ko-scenarist Zoran Ferić)
Male životne drame isprepliću se u okviru slojevite (krimi) priče. Nisu svi slojevi podjednako uslojeni, naprotiv, puno je elemenata u podzapletu s kojima je teško izaći na kraj, a uključuju i jednu videokasetu, istjerivanja vraga, kao i rat koji odzvanja u podlozi priče. No, “Smrt djevojčice za žigicama” svejedno djeluje kao razmjerno osvježenje, svakako nešto neuobičajeno unutar hrvatske kinematografije koju jednim dijelom pomiče prema skandinavskom krimiću. (Marko Njegić, SD)
https://www.imdb.com/title/tt28285091/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_1_nm_0_q_Smrt%2520djevoj%25C4%258Dice%2520sa%2520%25C5%25BEigicama
Richard the Stork & the Mystery of the Great Jewel, 2023. Benjamin Quabeck, Mette Tange, 84 min. DE/NO/BE
Uživajući u zimovanju na Velikom jezeru u sjevernoj Africi, Richard saznaje da mu ovaj put neće biti povjerena tako časna i odgovorna misija da vodi let jata roda kući na sjever. Ne želeći se s time pomiriti, bježi na samostalno putovanje puno opasnosti i avantura…
https://www.imdb.com/title/tt14514964/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_4_nm_4_q_Richard%2520the%2520Stork%2520%2526%2520the%2520Mystery%2520of%252
L'ombra di Caravaggio, 2022. Michele Placido, 120 min. IT/FR
Scenarij: Sandro Petraglia, Michele Placido, Fidel Signorile
Uloge: Riccardo Scamarcio, Michele Placido, Isabelle Huppert, Louis Garrel
Italija 1610. Caravaggio, jedan od najbriljantnijih slikara svog vremena i buntovnik protiv crkvenih pravila koja određuju način predstavljanja vjerskih tema. Nakon što je dobio informaciju da Caravaggio u svojim djelima prikazuje prostitutke, lopove i skitnice, papa Pavao V. naređuje vatikanskoj tajnoj službi da provede istragu, kako bi odlučila hoće li odobriti pomilovanje koje je slikar tražio otkako je osuđen na smrt zbog ubojstva suparnice. Istražitelj poznat kao Sjena započinje istraživanje koje će ga odvesti do otkrivanja proturječnih mana i vrlina genija čiji život ili smrt leži u njegovim rukama.
Iznenađujući, senzualan film koji uspijeva reproducirati Caravaggiova djela unutar vizualnog tkiva filma. (Davide Stanzione / Best Film)
„Tražim istinu”, inzistirao je slikar, a čini se da Placido želi učiniti isto sa svojim filmom. Ima krvi i znoja, a tjelesna, ljudska strana Caravaggiovih slika dolazi do izražaja na ekranu. Jedna od prednosti filma je njegova demonstracija kako su aspekti stvarnosti ulazili u slikareva djela, kako su se lopovi, skitnice i bludnice pojavljivali na umjetnikovim platnima, kao na pozornici, pretvarajući se u vječna umjetnička djela. Film osmišljen za širu publiku i nadamo se da će šira publika reagirati u skladu s tim. (Vittoria Scarpa / cineuropa.org)
https://www.imdb.com/title/tt11877386/?ref_=nv_sr_srsg_0_tt_2_nm_0_q_L%27ombra%2520di%2520Caravaggio%252C
ARHIVA programa Kinoteke
O kinoteci
Često se o kino dvoranama govorilo kao o hramovima. Hramovi sedme umjetnosti, hramovi u kojem žive/stanuju hollywoodski bogovi, hramovi u kojem se obožavaju filmski starovi.
Članarina i ulaznice
Ulaznice možete kupiti na blagajni (1. kat) sat prije prve projekcije.
Cijena pojedinačne kino karte iznosi 3,5 eura.
Cijena pojedinačne kino karte za članove kinoteke iznosi 2,00 eura.
Cijena pojedinačne kino karte za školske projekcije 2,00 eura (s tim da najmanji iznos za organizaciju projekcije iznosi 60 eura odnosno 30 posjetitelja).
Cijena iskaznice za kinoteku – zaposleni 35 eura.
Cijena iskaznice za umirovljenike, nezaposlene, studente i đake iznosi 25 eura.